Marušić

24. februar 2012.

komentara: 5

Poštovani,

ova stranica je u pripremi.

Pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (5)

Odgovorite

5 komentara

  1. Vojislav Ananić

    MARUŠIĆ (p,k). Marušići (p) su u Klepcima (Čapljina). Doselili su iz Bjelojevića kod Stoca. U Klepce im je došao “djed na čitluk”. Kažu da ih u Bjelojevićima više nema, a ne zna se “da li ih još gdje ima”. Slave Nikoljdan (59:261). Marušići (k), u Biogracima, Dobriču, Gornjim Dobrkovićima, Kočerinu, Ljutom Docu, Pribinovićima, Trnu i Žvatiću (Široki Brijeg). Porijeklom su iz Pribinovića. Odakle su i doselili u ta mjesta. Ima ih u Podboru, Gornjim Višnjanima i Gmićima (Prozor). U Gornje Višnjane su došli oko 1855. a u Podbor oko 1900. godine iz Gmića (189:31,33,42.49). Biogracima svi “od onih s Buhova”, a u Radišiće (Ljubuški) došli su iz Mokrog kod Širokog Brijega (59:296,345.349). Ima ih i u Mostaru.

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

    • Momir M. Marušić

      Koliko sam mogao do sada da istražim Marušići su došli sa Čeva (iznad Cetinja) u atar sela Dabovići, gde ih je naselio Knjaz Danilo, jer su se pokazali kao hrabri borci i tamo im je dao imanja da bi imao zaštitu od Turaka. Kada su došli u Daboviće, doneli su i svoju slavu Sveti Arhanđel 21. novembar, ubrzo su uzeli da slave Svetu Petku, slavu većine Bjelopavlovića, a prislavljivali su staru slavu.
      Po nekim rečima, koje se koriste u Pleme Marušića, identična su ili veoma slična sa rečima koje se koriste u Dubrovniku i Župi Dubrovačkoj. (Ovo je utvrdio i Institut za jezik Srpske akadamije nauka).
      Za sada, sam pokaušavao da dođem do Arhiva u Dubrovniku, bezuspešno, karatko vreme posete?
      Pobliže ovaj rodoslov sam objavio i pojasnio u knjigama: “Šubara moga dede” i “Besede uz gusle”.
      Tvrdim, a ako me vreme i godine posluže, svi Marušići, i oni koji su rešli u katolicizam, a našao sam Marušiće, muslimanske veroispovesti, davne 1978. godine u Prnjavoru, kod Banja Luke.
      Jedne godine, na Sajmu knjiga u Beogradu, nađem Marušića, koji živi u Zagrebu, a rodom je iz Zadra i nakon žučne rasprave nevoljno je prihvatio da vodi poreklo sa “ovog čokota”.
      Marušića ima u Zagrebu, Zadru, pkolina Šibenika, Klepci i dolina Neretve, bilo ih je u Metohiji sela (Tučepo, Dobruša, Verić – odakle i ja potičem, okolina Obilića na Kosovu, Gornji Milanovac (oni jedino slave Sv. Aranđela), Kraljevo, po Crnoj Gori, dok u Dabovićima, od nekada velikog bratstva, leti dođu dve do tri porodice.

      • Mate Marušić

        Prijatelju imaš jedan problem u teoriji,a to su ti omiški Marušići. Ima nas u 4-5 omiških sele i navodno smo tu vec 700 godina. Jesmo li tu 700 godina ne znam,ali znam da smo sigurno 400. Koristi malo familysearch stranicu i pretrazi crkvene knjige(za to ces morati nauciti prvo bosancicu jer se ona pisala po dalmaciji). Preporucio bi ti da gledaš crkvene knjige iz omiške Rogoznice i Katuna jer su vrlo očuvane,a starije su od tri stoljeće. Ja sam preko toga našao pretke u zadnjih 340 godina.

        • Miro Marušić

          I gde im je prapostojbina?

        • Miro Marušić

          Bosančica je ćirilica iz 13,14, i 15 veka tako da gospodin verovatno ne bi imao problem sa čitanjem.Miloš S Milojević pominje u Italiji Marši,Marućani ,što mi etimološki blisko zvuči,iz plemena Samićana ,a Vergilije ih naziva Marini ,Moravljani.Glavni grad im se u vreme Vergilijevo zvao Morava.U Samićana je bio i grad Jesernija-Bojana.Možda ima veze sa rekom Bojanom jer u 5 veku je Albanijom ,Siciliji i središnjim Italijom jedno 50 god. vladao srpski kralj Totilo iz loze Svevladića,što bi moglo da kači i Dubrovačku župu u nekom raseljavanju uz obalu.