Poreklo prezimena Jelačić

18. februar 2012.

komentara: 32

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (32)

Odgovorite

32 komentara

  1. Boško

    Poštovanje. Izvinjavam se svim prisutnima zbog dugog odsustva.
    Nabacao sam dosta informacija, bez nekih posebnih navoda izvora. No.
    Pre desetak godina sam se intenzivno dopisivao sa profesorom Laketom. Dosta toga što sam nasumično čuo iz usmenog predanja, sam mi je potvrdio i locirao je korene moje grane Jelačića (prema imenima predaka i pretku koji je došao u Srem) na lokalitet Kifinog sela i mesta Kozice. Ukrstio sam te informacije sa podacima od Kljajevića…. Pukovnik u penziji, Veljko Antunović je u opisu svog porekla, dao takođe dosta informacija o Ostrivojevićima, koji su došli sa Baltika i od kojih vučemo direktno poreklo. Porodice Vitković, Ljubibratić i Jelačić imaju isto poreklo i otud i bliskost i dodatna povezivanja.

    Čitajući Pad Arkone (propast srpskog paganizma), dosta sam naučio o plemenima Baltičkih Srba, koji su se spustili u Južnu Srbiju i zauzeli veliki prostor, pored prostora na kojem su živeli Južni Srbi, kako nas i danas zovu Lužički Srbi. Prvi vladar te oblasti Zvezdodrag od oca Ostrivoja, sahranjen je u današnjoj Albaniji, dvadesetak kilometara od Skadra u drvengradu, koji sada nosi albanizovano ime Drišti ili slično. Ove informacije nemaju dodira sa Deretićem. Potiču od nemačkog istoričara koji je svesan svojih srpskih korena i koji je dosta vrednih informacija podelio sa nama.

  2. goran saponjic

    Gospodine bosko dali ima sanse da saznate koju slavu su ranije pre sv klimenta slavili vasi jelacici.petar askraba uporno tvrdi da su jelacici bili jelascici od kalinovika i da su slavili stevandan.ti jelascici koje pominje i novak mandic stud nemaju veze sa ostrivojevicima o kojima pricate.ko su onda vitkovici i jelacici i odakle su dosli u trebinje.jeste li culi za jelascice o kojima govori askraba.

  3. Momčilo Fržović

    O plemenu Jelačić znam po nešto od svoje rodbine. Moja baba po ocu je od familije Jelačić iz sela Trusina kod Nevesinja. Njena braća su poslije kolonizovana ito jedan u selo Saftovići – Talinovci kod Uroševca na Kosovu a drugi u Stepanovićevo kod Novog Sada. U novom sadu postoji potomak Spasoje jelačić i on ima kćerku i sina a od Jelačića sa Kosova sada postoje nasljednici u Kragujevcu. Na Trusini je bila samo ta jedna kuća i nakon kolonizacije poslije I sv. rata više nema Jelačića na Trusini. Drugo mjesto u Nevesinju je Kifino Selo na putu između Nevesinja i Gacka i tamo i sada postoji samo jedna kuća, Pera Jelačića. U Oriješu kod Mostara su živjeli Jelačići takođe u malom broju. U Jablanici je živio čuveni ugostitelj Gojko Jelačić a sada to radi njegov sin, koji je svo vrijeme rata ostao u Jablanici.
    Od svoje rodbine iz Kragujevca, tačnije Miroslava Jelačića, koji se upokojio prošle godine, saznao sam da je on došao do podataka da svi pravoslavni Jelačići potiču upravo iz Tvrdoša kod Trebinja i da je bilo dosta na tom mjestu, međutim da su zbog neke epidemije s jedne strane i od Turaka s druge strane jako stradali te da su donijeli odluku da se isele i tako so otišli u sljedeća mjesta: Kifino Selo i Trusinu u opštini Nevesinje, zatim selo Dabrica u opštini Stolac (sada to pripada opštini Berkovići) i selo Ortiješ kod Mostara.
    Nadam se da nisam pretjerao!

  4. goran

    Pozdrav za gosp.frzovica i ako moze da napise koju su slavu slavili njegovi jelacici o kojima je pisao i dali su nekad slavili i neku drugu slavu u kom vremen.periodu su ziveli kod manastira tvrdos.zna li jos neke podatke u vezi jelacica

    • Vladan

      U okolini manastira Tvrdoš su živili Vuleševići koji slave Sv. Stefana i raselili su se za vrijeme morejskih ratova, kada je i spaljen manastir.

  5. Vojislav Ananić

    JELAČIĆ (p). u Dabrici (Stolac), Donjoj Trusini (Nevesinje), Ortiješu (Bišće, Mostar), Mostaru i Poljicu (Površ, Trebinje). Starinom su iz trebinjskog kraja. U Donju Trusinu i Ortiješ su došli iz Dabrice, a u Mostar iz Poljica. U Poljicu su starosjedioci. Slave Klimunjdan. Nekada ih je bilo u Šehovini i Bojištu (Nevesinje). Iz Šehovine se Jelačić preselio u Bojište “prije 100 do 120 godina, pa je ovdje sasvim samro” (59:227,244.323; 75:1229,1239). Jelačići u Mostaru su nekada bili ugledna i bogata porodica, “možda najbogatiji. Njihova kuća bila je “velika i otmena”. O njihovom bogatstvu i svjedoči podatak da su imali brojne vinograde u kojima je bilo oko 100.000 loza, a kod Blagaja veliki podrum sa oko 100 vagona vina i s bačvama zapremine 3000 litara. Zanimljivo je da je podrum “7-8 metara duboko ispod zemlje”, da je imao posebne aparate za sterilizaciju vina i posebno odjeljenje za proizvodnju rakije – „kazanluk”. Iz Jelačićevog podruma vinom se snabdijevao carski dvor u Beču, a vino je stizalo čak i na “japanski dvor” (91:372.379,442).

    Izvor: Risto Milićević – Hercegovačka prezimena, Beograd, 2005.

  6. Nebojša Bejat

    JELAČIĆ

    (Slave Klimunjdan)

    Jelačići su u prvoj polovini 19. vijeka u Ortiješ doselili iz sela Dabrica u opštini Berkovići. Godina doseljenja nikom nije poznata. U tom vremenskom periodu ovim prostorima vladala je osmanlijska (turska) okupaciona imperija (1466 – 1878). Razlog doseljenja bili su bolji uslovi za život u Ortiješu. Najstariji predak koji je doselio, zvao se Sava. Bio je kum Vasilja, najstarijeg Medana, koji je doselio u Ortiješ. Vasilj Medan je zamolio osmanlijskog (turskog) agu Đulepu da na dio zemljišnog posjeda, koji je njemu dodijelio da obrađuje, doseli njegov kum Sava Jelačić, što je osmanlijski (turski) aga dozvolio. Ono što se sigurno zna je da je Sava imao sina Todora. Da li je Sava, osim Todora, imao još sinova, nikom nije poznato. Grobove Save Jelačića, njegove supruge, kao i grobove njegovih sinova i njihovih supruga, zbog starosti, u Srpskom pravoslavnom groblju Ortiješ, nije moguće raspoznati. Porodica Jelačić ima muško potomstvo do današnjih dana.

  7. Boško Kalaba

    Poštovani Momčilo,

    Moja pokojna baba je Darinka Jelačić. Njen otac je kolonizovao iz Stoca ili okoline u Stepanovićevo kod Novog Sada.