Порекло презимена Доганџић

16. фебруар 2012.

коментара: 21

Презиме Доганџић, како пише наш сарадник Стојан Доганџић, припада истоименом роду из Штрца у Сиринићкој жупи на Шар планини – Косово и Метохија. Прилог господина Доганџића објављујемо у целини:

Сви Доганџићи у Штрпцу (укључујући и оне који су променили презиме: Костадиновићи, Јаковљевићи, Илићи, Ристићи) славе Светог Николу 19. децембра. Доганџића од рода у Штрпцу има и у Грачаници, Београду, Новом Саду, Смедереву … Доганџићи у Доњој Гуштерици у општини Липљан су такође од нашег рода.

По казивању, Доганџићи су се у Штрпце доселили у 19. веку из Полога (околина Тетова) након што су поубијали ”арамије” који су их малтретирали ”у својој кући”. Из страха од освете покупили су стоку и најосновније ствари и кренули преко врхова Шар планине. Изгледа да су се одвојили, јер је већа група кренула ка Косовској котлини и стигла у Доњу Гуштерицу, а друга мања група стигла у Сиринићку жупу у Штрпце.

Ово вероватно није случајност јер је Гуштерица у општини Липљан у средњем веку била соколарски посед (Доганџе или Доганџије су у преводу соколари) па није искључено да су се вратили онамо где су некад живели. Доганџићи у Штрпцу имају колективно памћење да су некад били моћни и богати, те и данас и најсиромаснији од нас имају високо мишљење о себи. Данас су Доганџићи углавном врло образовани и има их на високим позицијама. Најпознатији Доганџићи из Штрпца су: проф. др Станоје Доганџић, његов син проф. др Александар Доганџић. На локалу има доста познатих Доганџића.  И у Новом Саду и Смедереву има познтатих (успешних) Доганџића.

Надам се да сам Вам помогао, а такође се надам да ћу преко Вас комплетирати делове који недостају (како су Доганџићи стигли у Полог).

Унапред захвалан

Стојадин Доганџић, Штрпце

 

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (21)

Одговорите

21 коментара

  1. slavisa

    Rodom sam iz Donje Gusterice a po prici starijih poreklo nam je od Dogandzica,sada se prezivam Tokic i zivim u Lebanu.Molim gospodina Stojana da ostavi svoj kontakt telefon.

  2. Goran

    Ja sam Dogandzic ali mi smo iz Svrka sa Kosova. I mi ne slavimo Sv. Nikolu nego slavimo Sv. Stefana.

  3. Jovana

    meni je tata pricao da poticemo od Dogandzica,ali su se menjala prezimena. Velickovic,Stevic i na kraju smo Rajkovic 🙂 moj tata je rodjen u Donjoj Gusterici i tamo je ziveo dok nije bilo bombardovanje 99 godine

  4. zeljko dogandzic

    Dobar dan,
    zovem se Zeljko Dogandzic poreklom sam iz Uzica, gde i sada zivim. Imam 45 god. Prvi put cujem da poticemo sa Kosova. Moji su mi pricali da nam poreklo potice iz Hercegovine. Moji otac i majka su iz Uzica, a za babu i dedu kazu da su iz Hercegovine, ali voleo bi nesto vise da saznam.
    Pozdrav

  5. JA SAM ,Milic Dogandzic,iz svka kod Peci,

    isto i moi su slavili svetog stefana i ja isto slavim svetog stefana .prvi put citam da je neko od porekla dogandzica slavi svetog nikolu.

  6. Порекло становништва села Доња Гуштерица, општина Липљан (Косово и Метохија). Према студији „Косово“ Атанасија Урошевића. Приредио сарадник портала Порекло Војислав Ананић.

    Село је у равници, на Оклапској реци, око 5 км североисточно од Липљана. Кроз село пролази стари пут Приштина-Качаник.

    Збијеног је типа. Дели се на Горњу махалу, Доњу махалу, Јаз и Сокаче. Горња махала је на источној, Доња на западној страни села. Јаз чини северозападни, а Сокаче југоисточни део.

    Средњовековни помени Гуштерице односе се, изгледа, на Горњу Гуштерицу, јер се из предања зна да су Доњу Гуштерицу основали Доганџићи. Помени из турског времена, из 18. века, у вези са соколарством, односе се на ову (Доњу) Гуштерицу, јер су то соколарство обављали ти Доганџићи, по чему им је дошло и презиме (соко турски: тоган). Само су ти Доганџићи имали своју земљу у селу, што је сигурно дошло од привилегије коју су имали као соколари, јер су били дужни да соколове шаљу на двор; остали родови су били чифчије у Џинића из Приштине.

    Родови:

    – Доганџићи (32 к., Св. Јован). Управо имају две славе, јер, поред старе славе Св. Јована, завели доцније и славу Св. Николе. Стари су досељеници и оснивачи села. Доселили се од Тетова да избегну освету, јер су „поубијали арамије у својој кући“. Досељење им је старије од оних помена соколарства у овом селу средином 18. века.

  7. Stefan

    Ja sam iz sela Gorazdevac kod Peci,a poreklom iz Svrka slavimo Sv.Stefana.

  8. Mira

    Cao, ja sam iz Svrka kod Peci. Dogandzic se prezivam. Zanima me moje poteklo, odakle je, ako neko zna molim da mi kaze jer mi rekli da je to tursko prezime. Hvala unapred

  9. Коста

    Seoba pod Arsenijem Carnojevicom za Dogandzice nije vazila, ostali smo u Svrke.
    Naziv Svrke datira od tog doba, seoba je krenula iz Patrijarsije, naravno Pecke, Arsenije je poslao glasnike sa podnozja Svrka rekavsi ” pozovite one svrha” odnoseci se na porodice sadasnjih Svrka, sa Dogandzicima. od tada datira naziv Svrha, ili Svrke.U Metohiji ne postoji starije prezime i narod od Dogandzica. U Istambulu stoji i dan danas ploca sa natpisom Dogandzici kao sokolari koji su dresirali sokolove za otomane.
    Grana Dogandzica iz Metohije slavi Sv. Stefana Arhidjakona.
    Pozdrav za sve Dogandzice, bilo koju slavu slavili a i za one koji pripadaju Katolickoj veri, a prezimenjaci smo.

    • Vladimir Tokić Svilajnac

      Ja zivim u Svilajncu ali su mi preci po ocu Dogandzići iz Donje Gušterice. Očev stric, pok. nastavnik Gojko Tokić mi je ispričao sledeću priču o našim precima a koju mu je kao mladiću ispričao Gušterički pop još pre drugog svetskog rata. Sveštenik mu je rekao da je naš rod jako star i da su živeli na Šari iznad Tetova u staroj Srbiji i da su se u vreme pre Turaka prezivali Ptičarevići ili Sokolarevići te da su dresirali sokolove i orlove za staru Srpsku vlastelu. Obzirom da je to bilo jako cenjeno zanimanje, imali su jako velike privilegije, svoju zemlju, bilo je puno pismenih i obrazovanih,i uopšte, njihov društveni status je bio daleko bolji od običnih ljudi.Sa dolaskom Turaka, njihov status se nije promenio jer su Turci još više cenili veštinu sokolarstva. U to vreme prezime je promenjeno u Dogandžić jer dogan znači soko na turskom. Pošto su bili jako bogati i uticajni, sa svojom zemljom i pravom da nose oružije, mogli su da za sebe kupuju najlepše žene kojim su se ženili. Njihove žene su bile čuvene po lepoti. To je na kraju i napravilo problem jer su, kako je to pop rekao, jednom neki Turci došli u njihovu kuću ili posed i pokušali da izvrše nasilje nad ženama. Nije znao da kaže da li su pokušali da neku ženu otmu ili siluju ali su radile kubure i Turci su pobijeni a naši preci su morali da beže od osvete. Pošto je tadašnja turska carevina bila jako zaostala, bilo je dovoljno da samo odu na svoje stare posede u okolini Lipljana odnosno u selo Donju Guštericu a mnogi su promenili svoja prezimena u Kuliće, Kapetanoviće i slično ali neznam da li je ovo tačno. Ja se prezivam Tokić po čukundedi Stojanu=Toki Koliću. Navedena priča koju mi je deda Gojko ispričao dosta se poklapa sa ovim što sam ovde pročitao pa predpostavljam da će pomoći da se upotpuni ono što znamo o našim pecima. Pozdrav svim Dogandžićima ili da kažem Sokolarevićima.

    • Sašanka Kapetanović

      Ima mnogo toga što još ne znate o Dogandžićima _Kapetanović iz Donje Gušterica

      • Kapetanovic

        Sasanka,

        Prezivam se Kapetanovic, deda mi je rodom iz Donje Gusterice, ako mozete da mi kazete nesto vise o istoriji prezimena i uopste o porpricnon istoriji bio bih Vam zahvalan.

  10. Mirjana

    Ja se prezivam Dugandžić. Porijeklom sam iz sela Zvirovići kod Čapljine. Došla sam do podataka da je prezime Dugandžić nastalo od turske riječi dogan – soko, kao i vaše, da su bili sokolari i sada su rimokatolici, ali prema predanju moga dede za vrijeme Vasilija Ostroškog pod pritiscima katoličke crkve i zbog neimaštinje čitava Zapadna Hercegovina je pokrštena, stoga postoji mogućnost da su ranije bili pravoslavci, čak i najstariji grob Dugandžića u tom selu je ispisan ćirilicom. Pošto vidim da neki pominju hercegovačko porijeklo, molim da ukoliko dođete do nekih informacija pišete na e-mail: [email protected]