Poreklo prezimena Dragojlov

16. februar 2012.

komentara: 1

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović

Prezime Dragojlov srećemo kod pravoslavnih Srba u Baranji. Prvi put ovo prezime je zabeleženo u popisu koji je sprovela carica Marija Terezija 1767. godine, kada se u Kneževim Vinogradima spominju dva domaćinstva Dragojlovih, odnosno imena dvaju njihovih domaćina, Proka i Riszta Dragojlova.

Neposredno posle ovog popisa u celoj Kraljevini Ugarskoj pravoslavna crkva počinje da uvodi crkvene matice, pa tako 1777. godine uvode se i crkvene matice za parohiju Kneževovinogradsku, kada će među prvim upisanim žiteljima biti upisani i Dragojlovi.

Sledeći poznati pomen ovog prezimena srećemo u Popisu zemlje iz 1828. godine, kada su u Kneževim Vinogradima popisana trojica Dragojlovih zemljoposednika, i to: Christophorus Dragojlov, Cusmanus Dragojlov i Michael Dragojlov.

Iste godine ovo prezime je zabeleženo i u Ivan Dardi kada je spomenut Theodorus Dragojlov, kao i u Lipovi gde je spomenut Joan. Dragojlov.

Osim prezimena Dragojlov, u Baranji se sa istom osnovom javlja i prezime Dragojlović, koje na istom popisu srećemo u Vemenu, gde su zabeleženi: Procopi. Dragojlovics, Paulus Dragojlovics, Anton Dragojlovics, Jacobus Dragojlovics i Gliceri Dragojlovics.

Na osnovu podataka sa popisa iz 1948. i 2001. godine, možemo reći da je Dragojlovih na području Južne Baranje najviše popisano u Kneževim Vinogradima (9/10), kao i to da ih je na prostoru Republike Hrvatske najviše zabeleženo upravo u Baranji (17/13).

Krsna slava im je Đurđevdan.

O njihovom dugom prisustvu na prostoru Kneževih Vinograda svedoči i toponim Dragojlov breg koga srećemo na katastarskim kartama opštine Kneževi Vinogradi datiranih u prvu polovnu 19. veka.

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Branko Todorović

    Prezime Dragojlov srećemo kod pravoslavnih Srba u Baranji. Prvi put ovo prezime je zabeleženo u popisu koji je sprovela carica Marija Terezija 1767. godine, kada se u Kneževim Vinogradima spominju dva domaćinstva Dragojlovih, odnosno imena dvaju njihovih domaćina, Proka i Riszta Dragojlova.

    Neposredno posle ovog popisa u celoj Kraljevini Ugarskoj pravoslavna crkva počinje da uvodi crkvene matice, pa tako 1777. godine uvode se i crkvene matice za parohiju Kneževovinogradsku, kada će među prvim upisanim žiteljima biti upisani i Dragojlovi.

    Sledeći poznati pomen ovog prezimena srećemo u Popisu zemlje iz 1828. godine, kada su u Kneževim Vinogradima popisana trojica Dragojlovih zemljoposednika, i to: Christophorus Dragojlov, Cusmanus Dragojlov i Michael Dragojlov.

    Iste godine ovo prezime je zabeleženo i u Ivan Dardi kada je spomenut Theodorus Dragojlov, kao i u Lipovi gde je spomenut Joan. Dragojlov.

    Osim prezimena Dragojlov, u Baranji se sa istom osnovom javlja i prezime Dragojlović, koje na istom popisu srećemo u Vemenu, gde su zabeleženi: Procopi. Dragojlovics, Paulus Dragojlovics, Anton Dragojlovics, Jacobus Dragojlovics i Gliceri Dragojlovics.

    Na osnovu podataka sa popisa iz 1948. i 2001. godine, možemo reći da je Dragojlovih na području Južne Baranje najviše popisano u Kneževim Vinogradima (9/10), kao i to da ih je na prostoru Republike Hrvatske najviše zabeleženo upravo u Baranji (17/13).

    Krsna slava im je Đurđevdan.

    O njihovom dugom prisustvu na prostoru Kneževih Vinograda svedoči i toponim Dragojlov breg koga srećemo na katastarskim kartama opštine Kneževi Vinogradi datiranih u prvu polovnu 19. veka.