Poreklo prezimena Dimanić

16. februar 2012.

komentara: 2

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (2)

Odgovorite

2 komentara

  1. Milan Dimanic

    Poreklo je sa juga Srbije tacnije iz Vlasotinace gde i ima najvise Dimanica.Naj poznatiji je Milos Dimanic cije ime nosi livnica na samom ulasku u Vlasotince.Molio bi vas ako znate nesto vise da mi posaljete na gore navedenoj imel adresi ja sam inace rodjen u N.Sadu i voleobi da saznam nesto vise o svom poreklu. Unapred hvala!

  2. Milan

    Priključite se raspravi o definisanju pravila o značaju i relevantnosti ljudi na Vikipediji
    Milorad Dimanić
    Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
    MILORAD DIMANIĆ
    Bista Milorada Dimanića u Vlasotincu.JPG
    Bista Milorada Dimanića u Vlasotincu
    Datum rođenja 21. januar 1910.
    Mesto rođenja Vlasotince
    Srbija Kraljevina Srbija
    Datum smrti 21. maj 1944. (32 god.)
    Mesto smrti Brod, kod Crne Trave
    Bugarska Kraljevina Bugarska
    Profesija stolarski radnik
    Član KPJ od 1941.
    Učešće u ratovima Narodnooslobodilačka borba
    U toku NOB-a načelnik štaba
    22. srpske divizije
    Služba NOV i PO Jugoslavije
    Narodni heroj od 9. oktobra 1953.
    Milorad Dimanić Miloš (Vlasotince, 21. januar 1910 — Brod, kod Crne Trave, 21. maj 1944), učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

    Bio je komandant Babičkog partizanskog odreda od avgusta 1942, a potom načelnik štaba Pete srpske brigade. Zajedno sa Sinišom Janićem spada u najveće partizanske borce Vlasotinca.[1]

    Biografija
    Rođen je 21. januara 1910. godine u Vlasotincu, u siromašnoj zemljoradničkoj porodici. Po zanimanju je bio stolarski radnik. Od 1937. do 1940. bio je predsednik odbora strukovnih sindikata u Vlasotincu. Član Komunističke partije Jugoslavije postao je 1941. godine.

    Miloš Dimanić je zajedno sa Sinišom Janićem organizovao partizanski ustanak 1941. godine u vlasotinačkom srezu. U toku leta iste godine učestovao je u napadu na stajkovačku fabriku metalnih proizvoda. Tom prilikom razoružali su stražara, zaplenili radio aparat i izvesnu količinu municije. Tih dana je primljen u KPJ. [1]

    Sa grupom ilegalaca, 26. jula 1941, izvršio je diverziju na pruzi Beograd-Skoplje; 1. avgusta učestvovao je u drugoj, a 23. septembra 1941. i u trećoj diverziji na pruzi. U tim akcijama Milorad Dimanić je pokazao prisebnost i stručnost – za ovu priliku konstruisao je specijalnu papuču za obaranje vozova, koja je partizanima dobro poslužila.[1]

    Učestvovao je u oslobađanju Vlasotinca 20. septembra 1941, kada je razoružano 30-40 žandarma i spaljena opštinska i sreska arhiva. Posle ovog napada sa grupom ilegalaca napušta Vlasotince. Pod njegovim rukovodstvom grupa izvodi akcije manjeg obima na desnoj obali Vlasine, a zatim, trećeg oktobra, ulazi u sastav Babičkog partizanskog odreda, u kome je postao desetar desetina.[1]

    Sredinom decembra 1941, za vreme reorganizacije Babičkog partizanskog odreda, Milorad Dimanić je postao komandir Druge (Kruševičke ili Vlasotinačke ) čete. Sredinom februara 1942. kao komandir Četvrte (Vlasotinačke) čete prešao je sa četom na područje okupirano od Bugara (južno od Vlasotinca). [1]

    Komandant Babičkog partizanskog odreda postao je 28. avgusta 1942. godine, 1943. komandir čete i komandant bataljona, a u 1944. godini načelnik Pete brigade NOV I POJ. Poginuo je od Bugara na Korubama iznad sela Brod kod Crne Trave 21. maja 1944. godine, u času kada je trebalo da bude unapređen i primi dužnost načelnika Štaba Dvadeset druge divizije.

    Milorad Dimanić
    Zbog vojničke sposobnosti i smisla za taktiku, pored svog partizanskog imena Miloš, od svojih ratnih drugova dobio je i nadimak “Kurjak”. [1]

    Za narodnog heroja proglašen je 9. oktobra 1953. godine. [1]

    U drugoj polovini 20. i početkom 21. veka jedna fabrika metala u Vlasotincu je nosila njegovo ime.