Порекло презимена Грубанов

15. фебруар 2012.

коментара: 8

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Наредни чланак:
Претходни чланак:

Коментари (8)

Одговорите

8 коментара

  1. Miroslav Grubanov

    Gruban je staro srpsko profilakticno ime, kao Vuk, Stojan I slicna. Davano je da stiti decu I cuva ih od bolesti I slicnog.
    GRUBANOVI U CREPAJI- JUZNI BANAT
    Prezime Gubanov pominje se u Aradu 1715 prvi prvom popisu stanovnistva posle velike seobe srba, u chanadu 1720. u pancevu 1733 gde su se doselili iz pomorisja posle ukidanja pomoriske vojne granice 1720-1722. zabelezeni I u j Jabici 1764….po osnivanju Crepaje 1774 nalaze se na prvom popisu stanovnistva…
    Grubanov ( Grobanovitz ) u crepaji, popis iz 1800 god : Spasoje, Petar, Grigorije, Srdan, Filip, Nedeljko, Marinko, Jakov, Marjan, Jeftimije, Toma, Antonije, Zaharije, Maksim I Ignjatije. Ovo su popisani samo vojno sposobni, ili nosioci domacinstva.
    Posto je Grubanovi u Crepaji bilo pocetkom XX veka 32 domacinstva, mnogi delovi porodice dobijaju tzv spicname, pa tako imamo sledece Grubanove u Crepaji :Alibunarski, Marjancevi, Grubanovi, Pepini, Michini, Burdini I Knezevi. Knezevih vise nema, u njihovu kucu dosli su Zivkovi-ic, Grcki. tj Laza je dosao kod ujaka Djoke koji nij eimao dece.
    Grubanovi -Alibunarski su imali kucni broj 83 , od doseljenja pa na dalje. kucni broj u to vrteme je bio cela I nepromenjiva adresa, I pasos I registracija., pa je bilo moguce the pored kucnog broja 50 bude kucni broj 345 jer je ta porodica uknjizena pod tim brojem.
    Do tzv Madjarske bune 1848 porodica se vodila kao Grubanovic, medjutim kasnije to I see postepeno iscezava , pod pritiskom madjarskih vlasti , posebno posle 1873 god I ukidanja Banatske vojne granice.

  2. Miroslav Grubanov

    Vecina Grubanovih u Crepaji slavi sv Nikolu (19 decembar) osim Marijancevih koji slave sv Grigorija.Verovatno su ” usli kod nekog u kucu ” pa su uzeli i slavu tog domacinstva.

  3. Miroslav Grubanov

    Postoji predanje da su Grubanov-ici iz sela Grubanovici u okolini Srebrenice, i da su dosli sa Velikom seobom Srba, to potvrdjuje i prvi popis stanovnistva posle seobe , gde je u tadasnjoj Vojnoj granici koja je bila na reci Moris, u gradu Aradu zapisan Mitar Grubanovic , kao vojnik- granicar.

  4. Poštovanje,

    Pogledao sam u knjizi Srbi u Banatu i Biblioteka Matice Srpske. I našao sam porodicu Vučkovački -Vučkovac da živjeli u Crepaji. 1923g. zabilježeni su 1 kuća Vučkovac(Sv.Nikola) i 32 kuće Vučkovački (Sv. Nikola). a 1828g. u Velikom Bečkereku zabilježeno je 8 kuća Vučkovački-Vučkovac (Neca,Toša,Taca,Rista, Stefan,Prokopije,Aćim i Andrej). I da im je porijeklo iz Opova. Da su se doselili iz Pomorišja i Gornjeg Banata u Opovo.

    Pozdrav,

  5. Još sam zaboravio napisati da u knjizi Srbi u Banatu piše da pored Vučkovačkih spominju zajedno i Grubanovi i Marjančevi.

  6. Prvi zapis presimena Grubanov nalaxi se u amletackom popisu stanovnistva grada Skadra i okoline iz 15. vijeka:

    http://www.montenet.org/2002/bozo2.html

    SRBI SKLAVONIJE I SKADRA XV VIJEKA I HILANDARSKI POSJED KAMENICA

    Kao sto sam naslov kaze, dolje su navedeni stanovnici iz 15. vijeka iz dvije susjedne oblasti, « drzave » Sklavonije ( Slavonije ) i Skadra za koje sam imao razloga da vjerujem da su Srbi, tj. srpskog porijekla. Kao osnovu za to koristio sam donja dva dokumenta, Acta Albanie Veneta i otomanski defter za Skadarski sandzak iz 1485. g. Katastar iz Acta Albanie Veneta ne obuhvata Sklavoniju nego samo susjednu Skaradsku oblast ali je njeno prisustvo evidentno. Otomanski defter obuhvata djelimicno Sklavoniju ili dio koji je bio Sklavonija. Ovi izvodi se prvi put u ovom obimu ovdje pojavljuju na srpskom jeziku. Htio bih da napomenem zainteresovanom citaocu da obrati paznju na sledeca imena koja se dolje pominju: Kastrati, Hoti, Kuci, Medon, Bratonozici, Rogami, Doklezi, Piperi, Tolosi, Kamenica, Momisici, Mareza, Beri, Steke, Kruse, Sveti Spas, Komani, Progoni, Golemate, Bridja, Kosmaca, Narat, Peles, Dodose, Reka, Zanjevo, Drusici, Dobra, Tekla, Karuc, Vranj i Vranjina, Pobori, Becici, Pastrovici, Sestani, zatim Dajbabe, Kakarici, Mataguze, Mataruge, Matarize, Malonsi, Macure, kao i na Spanje, Lete, Kokote, Desice, Crnogorce, itd. Veci dio izvoda sam preveo. Pojedine izvode sam kratko komentarisao ili pokusao da priblizim citaocu. Mjesta cija se lokacija moze naci na internetu na adresi: http://www.calle.com/world/albania/index.html oznacio sam tamnoplavom masnom bojom. U dijelu koji prvi put pominje Kamenicu napravio sam odstup i naslovio ga HILANDARSKI POSJED KAMENICA, a po zavrsetku ovog poduzeg izvoda i komentara nastavio sam sa glavnom temom Srbi Sklavonije i Skadra. Nadam se da su u svemu ovome greske minimalne.

    ACTA ALBANIE VENETA

    Saeculorum XIV et XV ( XIV i XV vijeka ). Josephi Valentini S. J.

    3827

    … super facto Jnsule Crete, Coroni, et Mothoni, Nigropontis, Corfoy, durachij, Sclavonie, et Scutari, ac alorum terrum Romanie, Albanie et Dalmatie …

    – Mislim da ovdje nije potreban prevod nego kratko objasnjenje gdje su se nalazile oblasti ili male drzave Sklavonija i Skadar. Sklavonija u ovom popisu zauzima oblast koja ce imati i drugih naziva kao Epir, Dibra, Dukadjin isl. Na zapadu je isla do Ljesa i rijeke Drina, na sjeveru do planinskog vijenca Velje Gore ( danas Prokletije ) iznad Svetog Spasa, na istoku Crnim Drinom do planinskog vijenca Jablanice i Cermenike i odatle na jug izlazila kod Draca. Zavisno od misljenja zapisivaca, mogla je biti svrstana u oblast Albanije ili Dalmacije dok je Skadarska oblast vise smatrana kao Dalmacija ili Zeta. Naziv Sklavonija ili Slavonija odnosio se na teritoriju koju su zaposijedali Sclavi, Srbi. Kako su oni migrirali tokom burnog 15. vijeka tako se i ovaj naziv selio sa njima u venecijanskoj interpretaciji. Krajem 15 v. tacnije oko 1490. g. kotorski providuri ce oblast danasnje Katunske nahije oznacavati kao Sklavoniju ali se taj naziv nije odrzao. Preovladao je naziv Crna Gora koji je mahom novodoseljeno stanovnistvo koristilo. Naziv Liburnija za tu oblast se isto nije odrzao dok je naziv Gornja Zeta bio uglavnom prihvacen u 14. i 15. vijeku. Oblast ili drzava Skadar je jasnije definisana. Obuhvatala je na zapadu od Jadranskog mora rijekom Bojanom i priblizno danasnjom drzavnom granicom preko jezera, sredinom Hota i obodom Velje Gore ( Prokletija ), zatim na sjeveru juzni dio Malesije i manji juzni dio Petrispana do rijeke Drina. Na istoku se granicila Drinom do Ljesa i Jadranskog mora, dakle Sklavonijom. Okolina Ulcinja je navedena kao district Balsin a dio zetske ravnice je smatran da pripada Veneciji.

    – U gornjem izvodu Romania oznacava Grcku tj. Vizantiju.

    VENECIJANSKI POPIS OBLASTI SKADRA 1416. I 1417. GODINE. IZVODI.

    ACTA ALBANIE VENETA

    Saeculorum XIV et XV ( XIV i XV vijeka ). Josephi Valentini S. J.

    2158/69

    Villa clamada Reci ( Selo zvano Reci, Kareci, Karuci? )…

    Vucha Buchadiata ( Vuca Bukadjata )

    Vlada Relicta quondam Jura Bosulca ( Vlada udova pok. Djura Bosulca )…

    Goisclava relicta quondam Helia Progani ( Gojislava udova pok. Ilije Progona )…

    Jon Grubina ( JOVAN GRUBINA, JOVAN GRUBANOV )…

    2158/70

  7. Miroslav Grubanov

    Marko, nisi bas dobro shvatio. Erdeljanovic je pisao tu knjigu, a njegova majka je iz Crepaje, od radovanmcevi. On kaze da od 32 kuce Grubanovi ima sda spicnametom Vojacki i Vuckovacki….
    Evo jos podataka:
    1528. godine je Nikola Grubanović Kričak iz sela Kruševice prepisao jednu srpsku crkvenu knjigu,
    Kriči su od dolaska Slovena na Balkan nestali, izginuli u borbama ili istisnuti, a mali ostaci slovenizirani. Kriči su nastanjivali Jezera i Šarance, kao i najveći dio Sinjavine, i njih su Drobnjaci poslije dugih i krvavih borbi uspjeli prebaciti preko rijeke Tare. Krički vojvoda Kaloka je tada ubijen.

    Prostirali su se od Sutjeske do Kolašina, a njihovo sjedište je bilo kod Pljevalja, lokalizirano na današnji Kričak između Pljevalja i Bijelog Polja. Staro ime Kolašina je po mogućnosti bilo “Kričak”, te su se Kolašinci zvali “Kričkovići”. Po tradiciji, poslije krvavih borbi, Drobnjaci su Kričane sa Jezera potisli krajem XIV. stoljeća.

  8. Marko Bakić

    Poštovanje,

    Puno hvala na informacijama, inaće Vučkovački je djevojačko prezime moje majke. Znam da su porijeklom iz Opova 1765g. i tamo su se prezivali Vučkovac. Preselili su se u Veliki Bečkerek 1772g. ili 1773g. tamo su pisani na dva različita načina Vučkovac i Vučkovački. Bio bih Vam jako zahvalan ako bi mi mogli objasniti za prezime Grubanov i sa njihovim spicname Vojački i Vučkovački. Da li su to ista familija kao iz Opova i Bečkereka tj. Zrenjanina.

    Veliki pozdrav,

    Marko Bakić iz Zagreba