Poreklo prezimena Barudžija

13. februar 2012.

komentara: 10

Poštovani,

pozivamo vas na saradnju.

Pošaljite nam svoj prilog, sve što znate o ovom prezimenu na osnovu usmenog predanja ili citiranjem navoda iz knjiga (navedite kojih) ili onog što je već objavljeno na ostalim internet sajtovima (napomenite kojim).

Obavezno napišite i koju krsnu slavu slavite i područje u kojem se ovo prezime pojavljuje.

Navedite i ime poznate ličnosti (gde je rođen-a, čime se bavi), koja nosi ovo prezime.

Vaš prilog ostavite u komentaru ili pošaljite na i-mejl:

[email protected]
Pišite nam

Naredni članak:
Prethodni članak:

Komentari (10)

Odgovorite

10 komentara

  1. Dušan Barudžija

    Moj deda Barudžija Jovo Stevo , rodjen u selu Kruhari kod Sanskog Mosta ,BiH(14.09.1883.-16.10.1951.god.).
    Krsna slava Sveti Jovan.
    Po nekim informacijama deda je bio dobrovoljac u Rusko-japanskom ratu 1904.

    pozdrav
    Dušan Barudžija

  2. ilija barudzija

    Moj otac Ratko Ilije Barudzija ,rodjen u donjoj Previji kod Kljuca BIH (1944) mi je pricao da je njegov pradeda Sava dosao negde iz okoline sanskog mosta. Slava nam je Sveti Jovan.
    Jedine javne licnosti koje su nam blizi rod su Izolda i Eleonora Barudzija od oca Jove i majke Divne.

  3. ja sam barudzija branko kozarska dubica selo novoselci starosjedioc krsna slava jovandan
    pozdravljam sve barudzije ma gdje god bili

  4. Tomislav

    Ne nosim to prezime, ali su moji preci Barudzije. Prema recima mog dede (koji jeste Barudzija), Barudzije su poreklom iz danasnje Bosne (predeo Banjaluke i okolo) i njihovo prezime je nastalo zbog toga sto je tamo jedan covek (po kome je nastalo to prezime, ne mogu mu se setiti imena) pravio barut i borio protiv Turaka.

  5. Dragan Barudžija

    „Ovo prezime od osam slova, koje ljudi svakako izvrću i čitaju ga kako im drago, prvi je poneo moj pradeda Jovo. Rođen je u zapadnom delu BiH, u malenom selu pod planinom Grmeč. I dok su prvi ljudi Austrijske monarhije smišljali način eksploatisanja prirodnih bogatstava iz bosanskih rudnika i neprohodnih grmečkih šuma, moj predak je živeo na imanju Bare i radio na uskotračnoj pruzi, koju je sagradila bečka firma „Stajbajs”.
    Godišnja doba su se smenjivala. Jovo se oženio i dobio četiri sina: Manojla, Milana, Stevu i Jovana. Nakon par godina iz meni nepoznatih razloga , stavio je ženu i decu na konjska, zaprežna kola pored drvenih postelja, kuhinjskog glinenog i drvenog posuđa i krenuo na put. Novo porodično gnezdo svijaju u malom gradu, lociranom na reci Sani, Sanskom Mostu. U tom periodu muški članovi porodice bavili su se zemljoradnjom.
    Moj deda Milan, rođen 1886. godine, postao je lugar. Živeo je i službovao u selu Vilusi kraj Banja Luke, da bi se kasnije sa svojom porodicom vratio u Sanski Most. Iz dva braka, sa Draginjom i Milevom, dobio je 16 sinova i kćeri, što na početku 20. veka nije bilo neobično, jer je mortalitet novorođenčadi bio veliki.
    Živeli bi ovi plavooki i plavokosi ljudi sasvim obično, da vremena i istorijski prevrati nisu bili tako burni.
    1941. godine, kao žrtve fašističkog terora, pali su Jovo, Manojlo i Jovan i mladi Gojko i Marija, Milanovi sin i kćerka.
    Moj otac Milutin rođen je 1937. godine u Sanskom Mostu, gde završava osnovnu školu i gimnaziju. Sa 16 godina dolazi u Beograd, gde i danas živi i radi kao mašinski tehničar. Majka mi je takođe sanjanka.
    Pošto se ja ne računam, moj brat je četvrta generacija Barudžija.
    Dugo godina se pretpostavljalo da nosimo prezime po radniku neke ćesarske barutane – Barudžiji, ali je ipak potvrđena i prihvaćena druga verzija, da smo prezime dobili po imanju Bare u Budimlić Japri, zavičajnom selu moga pradede.”

    Ja sam Dragan Barudžija, a ovo je sastav na temu „Moje prezime potiče od…”, koji je napisala pre tridesetak godina moja sestra Nataša.