Prezime Radović je široko rašireno među srpskim narodom širom bivše Jugoslavije. Vredan prilog o ovom prezimenu napisao je naš saradnik Aleksandar Marinković:
Postoje RADOVIĆI iz sela Rasovače kod Priboja na Limu i slave Đurđevdan. Poreklom su od Radovića iz Krnjače kod Pljevalja.
Naselili su se u više mesta u Polimlju i Potarju: Meljak, Zaostro, Džurovo, Vrbužin, Rasovača, Ostojićevo, Vrba, Tupci, Žin, Ostrić a ima ih i u selu Krajčinovići između Pljevalja i Priboja, gde takođe slave Đurđevdan. Navodno su svi tamo doseljeni iz Završja.
Prema Erdeljanoviću:
– Radovića ima dosta u Katunskoj nahiji kao bratstvo u Gradcu i grana su bratstva Gvozdenovića u Gluhom Dolu.
– RADOVIĆI i PEROVIĆI (5 k.) u Bajicama, zaseok Dubovik. Zovu ih Ozrinićima jer su iz Ozrinića. Nekad su se zvali Radulovići i sedeli su u Carevskome Dolu u selu Miškama (jugoistočni kraj polja Kčevo) i u drugoj polovini 18.veka došli u Bajice. Slave Jovanjdan zimski i Malu Gospođu.
RADOVIĆI kao deo bratstva Nikčevića u Gornjim Pješivcima, u Stubici.
– RADOVIĆI (3 k.) u selu Gradac, u Lješanskoj nahiji.
– RADOVIĆI (27 k.) u plemenu Kosijeri (Riječka nahija)
– RADOVIĆI (”Kudini”) 9 k. – pleme Sotonići, u mahali Nikolići
– Pominje se i iščezlo bratstvo Radovića u Donjem Kraju u Limljanima, u Crmnici, koji su bili poreklom ”od Ugnjana”.
– RADOVIĆI su i u Njegušima kao grana bratstva Radonjića. Zajedno sa Žutkovićima i Stanšićima, znaju da vode poreklo od pretka popa Vučete i broje 8 pasova. Pop Vučeta je bio potomok Radonje Rajičeva. Slava ovih Radovića je Đurđevdan. Nadalje, RADOVIĆI (Bašovići) su i u bratstvu Pende (koji potiču od trećeg Rajičevog sina, Vučete) i žive u selu Kopita. Zna se da ih ima odseljenih i u Vlašku. Za Rajićeviće i Herakoviće od kojih i ovi Radovići vuku poreklo, se zna da su se iselili u Bosnu (Travnik ili Zenica) zajedno sa nekim Drobnjacima. Vratili su se u Njeguše posle pada Bosne 1483.godine. Prema nepotvrđenim legendama živeli su i pod planinom Njegoš u Hercegovini te su se zato i ti Herakovići prozvali Njegušima.
– Erdeljanović se poziva na Nakićenovića koji nalazi Radoviće (Radonjića) i u bokeškom selu Kavču.
– Ima RADOVIĆA i u Nikšiću. To su doseljenici od bratstva Vučedoljana tj. porodice Proročić.
– RADOVIĆI u Drobnjacima pripadaju bratstvu Miloševića koje se u Drobnjanke doselilo iz Banjana. Pripadaju plemenu Novljana i potiču od Rada Miloševića koji je po predanju, živeo mnogo pre Kosovske bitke. Priča se i da su jednu kulu podigli Radovići pre Kosovske bitke i pokrili je japijom sa Bojnika. Zapisano je i da je Jovo Radović 1685.g. prodao svoju njivu igumanu manastira Malinska za 1000 aspri. Sredinom 18.v. nestali su gotovo svi Radovići, a ostala je samo jedna kuća, Trifkova, od čijih sinova Rada, Laka, Janka i Veska su svi današnji Radovići.
– U selu Kruševici u Podibru ima Radovića (Golemovića), slave Aranđelovdan. Imaju srodnike u Vrbi gde slave Sv. Luku, a preslavljaju Markovdan. Ima ih od ove grane odseljenih i u Kovanluk i Zaklopaču.
– RADOVIĆI u Hercegovini (Po J.Dedijeru: Radovići u Željuši su od bratstva Avramovića iz Bjelica, slave Petkovicu; u selu Zasada u Dabarskom polju, Radovići su deo većeg bratstva Vujovića koji su po pričanju potomci vojvode Vuja iz Todorića kod Sitnice koji je bio u vojsci Vuka Brankovića; Radovići iz sela Bratač na ivici Nevesinjskog polja potiču od Rada koji je starinom iz Kuča. Slave Nikoljdan, a očigledno su prezime formirali u Hercegovini.)
_________________________
Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: „Drobnjak i porodice u DROBNJAKU i njihovo porijeklo“, II dopunsko izdanje, Beograd, 1997, IŠ ‘Stručna knjiga’
RADOVIĆI
(žive u Polju Radovića)
Vode porijeklo od Rada Miloševića, pa se po Radu njegovi potomci prozovu Radovići. Iz jednog dokumenta se vidi da je Jovan Radović prodao svoju njivu u selu Malinsku igumanu manastira Malinsko za hiljadu aspri (LJ. Stojanović: Stari srpski zalisi i natpisi).
Radovići su nekada bili brojna i bogata porodica, ali je sredinom 18. vijeka ostala samo kuća Trivka Radovića. Trivka su ubili nikšićki Turci zbog toga pggo nije htio da im postane čivčija. Od Trivka su ostali sinovi Rade, Janko, Vasko i Lako. Nakon Trivkove smrti, Rade sa braćom pređe na desnu obalu rijeke Bijele i nasele se u Polju da bi bili što dalje od nikšićkih Turaka. Radovići su imali prostrano zemljipgge na planini Javorju, od koga Bljušturni i Čemerni to prodaju moračkom igumanu Dimitriju, a jedan dio im pritisnu Moračani.
Iz ovog bratsva su u Noru-u aktivno učestvovali Blažo, koji je poginuo na Sutjesci 1943. godine, i Mile Ilijin, jedan od najhrabrijih boraca u Četvrtoj crnogorskoj brigadi u čijim je redovima bio od njenog osnivanja, a krajem rata je bio na dužnosti komandanta Četrnaeste srpske brigade. Nosilac je Partizanske spomenice 1941.
IZVOR: Stojan Karadžić, Vuk Šibalić: Drobnjak i porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo, 1997, priredio saradnik portala POREKLO Vojislav Ananić
__________________________
Zanimljivu diskusiju o ovom prezimenu inicirao je Vitomir Radović i njegovu prepisku sa našim saradnicima i čitaocima objavljujemo u celini. Izvinjavamo se što je, za sada, ovaj vredan materijal pisan u dva pisma i da je, pri tome, u većem delu reč o “ošišanoj” latinici. Potrudićemo se da u narednom periodu ceo tekst sredimo, a do tada, uživajte u ovom što je poštovani Vitomir Radović inicirao, a naši rodoslovci odgovarali o Radovićima gde god da ih ima.
Evo prepiske:
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 16:24) MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU RADOVICA DJURDJEVSTAKA DA MI NAPISU TO STO ZNAJU. MOLIM SVE ONE KOJI NESTO ZNAJU O POREKLU SVIH R A D O V I C A, BEZ OBZIRA KOJU SLAVU SLAVE DA MI SE JAVE.
Nebojsa (27. maj 2012. at 17:04) Vitomire, Radovici su poznato bratstvo i u Pivi, tako da je moguce da su i oni naseljavali taj kraj, samo oni slave sv. Jovana. Takodje sam pogledao malo Valjevski kraj i okolinu Dragaceva. Tako npr. u Valjevskom okrugu jedni Radovici su poreklom iz Tusine (Drobnjak)od bratstva Cerovica,dosli su tu u XVII veku i slave sv. Stefana Decanskog,verovatno su menjali slavu. Drugi Radovici su dosli u Valjevo i okolinu iz Omarina u Visegradskom Starom Vlahu,oni slave Djurdjevdan. Treci su stigli iz Pive,krajem XVIII veka i srodni su sa Djuricicima,slave takodje Djurdjevdan. U Dragacevski okrug Radovici su stigli iz Grahova u Crnoj Gori,u 19. veku,slave Mitrovdan. I jos jedni Radovici su zabelezeni u tom kraju,ovi su srodni sa Radonjicima i poreklom su od Sjenice,slave Djurdjevdan. Eto nekih mogucih opcija.
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 17:30) Nebojsa, da li znas gde sve ima RADOVICA koji slave Djurdjevdan, i da mi navedes autora i knjigu gde se to moze videti. Pisem knjigu o Radovicima Djurdjevstacima, te mi je svaki podatak dragocen, a narocito za Radovice i focanskog kraja, pribojskog, pljevaljskog i cajnickog. Molim te sve sto nadje posalji mi, a mozes i na mail [email protected]. Za sve ovo, VELIKO TI HVALA
Jelena Cvijetic (30. maj 2012. at 16:43) Postovani Radovicu, moja majka je poreklom Radovicka iz Cajnica (slave Djurdjevdan, njen djed Milan). Drago mi je da ste se prihvatili takvog posla i nadam se da cu moci da procitam vasu knjigu kada bude ugledala svetlost dana. Ppzdrav!
Nebojsa (27. maj 2012. at 18:43) Vitomire, prvo cu ti napisati nazive mesta u Kolubari i Podgorini,kao i Dragacevu,za koje sam ti vec izneo podatke o Radovicima. Znaci, ovo su Radovici iz zapadne Srbije,u sledecim mestima :
Kolubara i Valjevo: Grac,Krasnic,Leskovice,Klicevac,Osecinica,Sandalj .
Gornje Dragacevo: Vica,Dupac,Kaone .
Mislim da ne treba poreklo usko da vezujes za slavu,slave su se ipak menjale,kao i prezimena.
U Bratacu u Hercegovini ima Radovica, poreklom su iz Kuca, ali slave sv. Nikolu.
Oni su najblizi Foci. E, sad,ne znam dal’ si video na internetu podatak etnologa Rakica?Bas na pitanje nekog tvog zemljaka,a verovatno i rodjaka Radovica iz okoline Priboja,sa slavom Djurdjevdan,nisu mu dali nijedan znacajan podatak. Cak sam ti vise ja napisao o mogucem poreklu.Oni su tu naveli samo opciju da ste iz Drobnjaka i ono sto sam ti i ja napisao,da ste mozda srodni sa Radonjicima,koji opet vode poreklo iz Njegusa. Sto znaci da taj kraj jednostavno nije dovoljno istrazen. Cak i sam Karanovic u delu „Iseljeni Drobnjaci“ kaze da nema podataka za taj kraj,tj da ga niko nije obradio.Zna se pouzdano(sto se Foce tice) da su iz Drobnjaka Adzivukovici(Djurdjevdan).A iz Cajnica,Drobnjaci su Komadanovici,koji slave sv. Trifuna,inace su svestenicka porodica. U toj studiji,nazalost stoji i podatak da Gorazde nije obradjeno,osim onog podatka da 66 posto stanovnistva vodi poreklo iz tih oblasti,ali nista konkretno nema. Drobnjaka inace ima puno u Zlatiborskom okrugu,ali se ne pominju nigde Radovici. Inace,ni u Visegradskom Starom Vlahu nema vise Radovica.Ali ja sam ti poslao podatak,gde je zabelezeno da su se iselili odatle (Visegradski Stari Vlah) u Zapadnu Srbiju.
Sto se tice podataka,najbolje je nabaviti i prouciti delo Jovana Cvijica, o poreklu stanovnistva. On je zapoceo taj rad pocetkom 20. Problem je sto nije bio u mogucnosti da obradi sva mesta. Mnogo autora je nastavilo njegov rad,pa samim tim i ta dela pretstavljaju dragocenu riznicu podataka o poreklu i migracijama stanovnistva. Po meni,u vasem slucaju se treba drzati teorije o Drobnjackom poreklu. Drobnjaci su po meni,jedno od najcasnijih i najjacih srpskih plemena,koje je dalo sjajne ljude. Primera radi..Jovan Cvijic,Vuk Karadzic,Radovan Karadzic,Zivojin Misic i dr.
VITOMIR RADOVIC (27. maj 2012. at 22:17) Nebojsa, Hvala ti na trudu i nesebicnosti. Sto se tice Prof. Rakica i njegove supruge iz Beograda, ja sam njima dao one podatke o Radovicima. Na projektu istrazivanja Radovica djurdjevstaka, radim oko 30 godina. Provodim dosta vremena u SANU-a u Beogradu, kada sam u Srbiji i njihovoj biblioteci, ali nisam nasao traga o Radovicima iz pomenutih mesta, mesta za koje sam te pitao. Jedino je Tanasije Pejatovic napiso da su RADOVICI u pribojsko pljevaljskom kraju koji slave Djurdjevdan, dosli iz Zavrsja. Iz kog Zavrsaja, nije kazao. Ja bih te zamolio, da mi napises nesto o Radovicima ,nije bitna slava, iz okoline KRAGUJEVCA,Kraljeva,Trstenika. Ako mozes da navedes i slave koje slave. Oprosti molim te, vidim da odlicno vladas materijom, pa eto sebi dajem slobodu da mi pomognes. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Nebojsa (27. maj 2012. at 23:01) Vitomire, verovatno se misli na Zavrsje u Raskoj, okolina Prijepolja i Sjenice i to su onda oni Radovici,srodni Radonjicima. Ja cu ovih dana pogledati po knjigama,mada po meni, oblasti iz kojih su vasi mogli doci tu,su Raska,Crna Gora,istocna Hercegovina,cisto sumnjam da su iz nekog drugog kraja.
VITOMIR RADOVIC (28. maj 2012. at 22:09) Nebojsa, molim te pogledaj u tvojim knjigama, pa me obavjesti. Na koje ZAVRSJE MISLIS? Gde se ono nalazi, kazi mi tacnu lokaciju. Naglasavam, da najvise RADOVICA sa krsnom slavom DJURDJEVDAN ima : FOCANSKI KRAJ, PLJEVALJSKI KRAJ I PRIBOJSKI KRAJ. Ove lokacije me interesuju, kako su naseljavane i odakle, a narocito RADOVICI. Nebojsa, hva na trudu i s nestrpljenjem cekam tvoj odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Nebojsa (29. maj 2012. at 11:45) Vito, sva je prilika da niste iz Drobnjaka, posto se ta familija skoro ugasila u 18. veku,a ostatak je presao u okolinu Niksica. Tako da ostaje ova opcija da ste srodni Rodonjicima iz Zavrsja i Sjenice. Zavrsje se nalazi ispod Prijepolja. Kao sto sam ti vec napisao,Focanski kraj su u najvecem broju naseljavali Srbi iz Drobnjaka i Kolasina. Kao sto verovatno znas, Istocna Hercegovina sa Brdima dala je puno doseljenika, generalno i po zapadnim srpskim krajevima,a i na istoku sve do Morave. Ali i Sjenica i Pester su takodje bili izvoriste tih seoba.
Nema puno Radovica u Sumadiji, tek po neki, koji je to prezime dobio dosta kasno, kao i vecina Sumadinaca. Mislim da ne treba tamo da trazite vezu. A Djurdjevstaka Radovica nisam pronasao nigde osim u Zapadnoj Srbiji, CG i kako vi kazete u Vasem kraju. Jos jednom ponavljam za Focanski okrug, ne posedujem literaturu gde se ispituje poreklo stanovnistva Foce, Gorazda i Priboja, a sudeci po odgovoru etnologa Rakica, moguce je da taj kraj niko nije ni obradio u tom smislu. Pozdrav.
VITOMIR RADOVIC (29. maj 2012. at 19:02) Nebojsa, a da li ti je poznato, da jedna oblast koja obuhvata Celebic, Crnu Rijeku, Jecmiste, KRECE ITD, znaci istocni deo ,prema PLjevljima, se naziva jednim imenom ZAVRSJE. JA sam istrazivao sva ta mjesta, tako da u njima ima dosta Radovica Djurdjevstaka. Bio sam i u Drobnjaku, upznao Radovice koji tamo zive, uporedio njihov i moj rodoslov, i ustanovili smo da nam je jedan predak zajednicki, koji je negdje otisao iz Polja Radovica, ali oni nisu znali gdje. Kada smo slozili kockice, dosli smo do saznanja, da je on otisao preko Tare u Jecmiste, zatim njegovi potomci su se raseljavali iz jecmista u Vrbu, Meljak, Zin, Krajcinovice, Bucje , Ostojice.
Pravac Drobnjak – Foca – Pljevlja je kraci put za seobu, nego da su isli iz Drobnjaka za Prijepolje.Na ovom istrazivanju radim oko 30 godina, napisao sam i knjigu, koja je gotova, samo cekam jos neke rodoslove da ubacim i da je objavim. Bez obzira no to, uvjek istrazujem, pitam , citam, jer ovakvi projekti ne mogu se zavrsavati kabinetski, vec se mora dosta vremena provesti na terenu, pa tek onda konsuktovati razne knjige. Nebojsa, u svakom slucaju, VELIKO ti HVALA, samo molim te reci mi za Radovice koji se nalaze u okolini Vrnjacke Banje i Radovice u Hrvatskoj.
Ovo te pitam zbog toga, sto drugi deo moje knjige O RADOVICIMA, obradjuje RADOVICE SA DRUGIM SLAVAMA. Da li prihvatas da se u knjizi pozovem i na tebe, ali bi mi morao kazati pod kojim imenom i prezimenom isl. Puno pozdrava od Vita Radovica iz Ulcinja. (Svi oni slave Djurdjevdan. Sto se tice Radovica iz Sjenice, koji slave Djurdjevdan, njih ima malo i oni su poreklom iz Drobnjaka. Kada je ubijen Smail-aga Cengic, veliki broj Drobnjaka i Moracana je poceo bjezati ka Srbiji, a jedan pravac seobe je isao i preko Sjenice).
Nebojsa (29. maj 2012. at 20:51) Koliko sam shvatio,Vi ste sve vreme znali svoje poreklo,ali ste ipak trazili od mene da vam pricam sve ono?:) Znaci ipak je konstatacija da ste iz Drobnjaka tacna i pored sveg vaseg negiranja?:) Ne znam zasto mene da navedete,ja nisam autor nijednog dela,samo kao i vi istrazujem i citam. A sto se tice Radovica iz Hrvatske, morali bi da vidite neki njihov popis,ili prezimenik,ja to nemam. Znam samo da ih u Lici ima, ili ih je bar bilo u Kosinju, a u Dalmaciji u Ridjanima i Zagrovicu. Ne znam sta su slavili.
VITOMIR RADOVIC (29. maj 2012. at 22:09) Nebojsa, kao sto sam rekao, posao istrazivanja porekla je vrlo tezak i rizican. Moze da bude mnogo nedoumica, pogresnih putokaza, itd, te zbog toga treba cuti svacije misljenje i slagati kockice. Ljudi ne treba da uzimaju sve zdravo za gotovo. Nas poznati etnolog pop Savo Nakicenovic je zapisao Radovice u Kamenom da slave Djurdjevdan, njemu je to neko tako kazao, a istina je drugacija, Radovici u Kamenom ne slave Djurdjevdan nego Jovanjdan i starinom su Bjelopavlici, pa su u medjuvremenu promenili slavu. Zato treba dobro sve proveriti, sa svih strana cuti misljenja i tek tada slagati kockice.
Za Radovice Djurdjevstake, sa prostora Foce, Pljevalja i Priboja, zaista nema starih podataka, ljudi koji su taj kraj popisivali, ali ima domovnika i maticnih knjiga koje su sacuvane, gdje se tacno moze vidjeti kretanje tog stanovnistva, samo zaista treba dosta vremena za proucavanje. Kada sam pitao tebe, da te unesem u knjigu, koncepcija moje knjige je takva, da na kraju unosim sve one koje sam kontaktirao u vezi porekla bilo kojih Radovica.
Molim te nisi mi kazao da li nesto znas o Radovicima iz okoline Kragujevca, Vrnjacke Banje i Trstenika. Sto se tice lickih Radovica, oni slave Nikoljdan i poreklom su od Kuca-Drekalovica. Nebojsa, hvala ti na saradnji i ocekujem odgovor. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
Jelena Cvijetić (30. maj 2012. at 16:55) Dragi Vito, moja mama je od Radovica iz Cajnica i slave Djurdjevdan. Pradedu, nazalost, nisam upoznala, zvao se Milan. Govorio je da se doselio negde od Glave Zete. Njegov rodjeni brat je odselio u Kotor, njegov sin je jos uvek ziv i zove , kapetan je duge plovidbeu penziji. Volela bih i ja nest vise da saznam Pozdrav!
Nebojsa (29. maj 2012. at 22:31) Nema na cemu, meni je drago ako sam bio od pomoci. Rekao sam ti za ove iz Sumadije, ima ih malo i ne znam sta slave i mislim da su to prezime dobili tek u 18. ili 19. veku, tako da ti nisu od koristi. A sto se tice Vrnjacke Banje, najbolje bi bilo da nekako dodjes do knjige koja se zove „Raska-antropogeografska ispitivanja“ (Vrnjacka Banja,okolina Kraljeva,itd), tamo verovatno ima podataka o svim rodovima iz tog kraja, ja ne posedujem tu literaturu.
VITOMIR RADOVIC (30. maj 2012. at 21:59) Nebojsa, hvala ti, svakako si dosta doprineo da potvrdim ono neke svoje cinjenice. Samo tako nastavi, sve pohvale za tebe i sve one koji rade sa tobom. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
VITOMIR RADOVIC (30. maj 2012. at 22:01) Jelena Cvijetic, da li su tvoji Cvijetici iz Poblaca? Napisi mi sve sto znas o Radovicima tvoje majke na Mail [email protected]. Inace ,tvoja majka i ja smo bratsvenici. Pozdrav od Vita Radovica iz Ulcinja
VITOMIR RADOVIC (4. jun 2012. at 22:51) Sarko, možeš li mi kazati, da li ima Radovića u: između Raške i Kraljeva, u Temniću, Kruševcu, Trsteniku, u okolini Valjeva, u Kačer, Gornje Dragačevo, Lepenica, Gruža, Višegradski Stari Vlah, Sarajevsko Polje? Znam da posjeduješ ove knjige, pa te molim za odgovor. Pozdrav od Vita Radovića
Sarko (5. jun 2012. at 18:58) Naravno da mogu gospodine Radovicu.. Navescu ti sve Radovice iz mojih monografija koje posedujem.
U Gancati, opstina Knic, Bozovici (2 k.,) i Radovici (3 k.,), poreklo im je zajednicko. Slave Sv. Luku. Ne zna se odakle su se doselili.
U Stubal, opstina Kraljevo, Radovci (5 k., slave Djurdjic). Pradeda se doselio iz Turske; bili su najpre u Vrnjcima. (podaci su iz 1909 godine).
U malom Senju, opstina Aerodrom kod Kragujevca, (Radovici) prezivaju se jos kao Dragasevici i Radivojevici (8 kuca., sv Jeremije), doseljeni imedju 1804-1814 godine iz Sjenice.
U Petrovcu od Kragujevca, Radovici (4 k., Sv. Arhandjel), doselili se 1819 godine iz Maglica u Hercegovini.
U Raci, Radovici (3 k., Djurdjevdan), preselili se iz Popovica 1854 godine, dalje poreklo nepoznato.
U Malom Krcmaru, opstina Raca, Radovici (1 k.,1 k., slave Mitrovdan), preselili se iz Vucica, dalje poreklo nepoznato.
U Brzan, opstina Batocina, Radovici (1 k., Sv. Djordje), preselili se iz Dragobraca 1863 godine, dalje poreklo nepoznato.
U Vojinovcu, opstina Raca, Radovici (1 k., sv. Djordje), preselili se iz Popovica 1893 godine. dalje poreklo nepoznato.
U Drenovcu kod Race (Radovici (1 k., Sv. Nikola), doselili se iz Krnjeva u Jasenici 1900 god.
Ove porodice sa malim broj kuca koji su nepoznatog porekla, su ogranci vecih porodica. Ako te sta interesuje.. Mogu da vidim odakle im dalje poreklo.
U Barajevu, Radovici (1 kuca., Djurdjic), doselio im se predak iz Metohije. Ne pise nista o vremenu doseljavanja, ali po svemu sudecu su skorasnjo doseljenici.
Sarko (5. jun 2012. at 21:55)
Meljak, opstina Barajevo: Radovic (12 k., Sv. Djurdjic), koji su iz Crne Gore prvo se naselili negde u Uzickom okrugu, pa ih je knez Milos preselio ovamo; zovu ih i precanima po babi koja je bila iz preka, tj iz Srema.
Sopic kod Lazarevca: Radovic (1 k., Sv. Nikola) je Hercegovac, prebegao u Crnu Goru, pa otuda ovamo.
Lonjin kod Ljubovije: Radovici (4 k., Sv. Arhandjeo), dosli sa Grahova u Crnoj Gori na starom mestu koje se zvalo Celibrade.
Kolonisti Radovici na Kosovu: U Breznici, okolina Vucitrna (1 k.), dosli iz Jablanice 1928 god. a starinom iz Crne Gore. U Donjoj Dubnici kod Vucitrna, Radovici (2 k.). dosli iz Crne Gore 1928 god. U Suvodolu kod Lipljana, Radovici (1 k.), dosli iz Trebinja 1920 god. U Trudni kod Vucitrna, Radovici (1 k.), dosli 1922 god iz Toplice, a tamo su se doselili najverovatnije 1878 godine iz CG ili Hercegovine. U Hercegovu kod Vucitrna Radovici (2 k.), dosli 1924 godine iz Krusevice kod Trebinja. Nazalost nemam podatke o krsnim slavama.
VITOMIR RADOVIC (5. jun 2012. at 22:54) Sarko, hvala ti na ovim podacima. Kažeš da su ove porodice sa malim brojem kuća nepoznatog porekla,ogranci od većih porodica. Kaži mi molim te od kojih su sve porodica ovi ogranci i ako znaš dalju starinu svih ovih što si mi nabrojao i što ćeš mi još nabrojati. Jednom rečju, interesuje me sve što se tiče RADOVIĆA i njihovog porekla. Oprosti što ti uzimam slobodno vreme, jednostavno ja znam da ti imaš sve ove podatke, jer tvoje komentare pratim već duži niz godina i vrlo su iscrpni,opširni, baš kako i treba za ovakvo istraživanje. Do sledećeg javljanja pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
Sarko (9. jun 2012. at 14:11)
Djurdjevac, opstina Mionica: Tacno 1785. godine dosa je u ovo selo porodica Radovica iz sabacke Pridvorice, gde se doselili iz Subjela okr. uzickog. Radovici su dosli u Subjel krajem 17. veka iz Tusine u Drobnjacima, od bratstva Cerovica, a izbegli su glad, koja je u to vreme besnela. U Djurdjevac ih je naselio spahija seoski Slatina, a neke od njih preveo u susedni Rajkovic i to su danasnji Terzici. Radovica ima 4 kuca i slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan. (podaci su iz 1907 godine)
Zabari, opstina Valjevo: Radovici (2., k), poticu od predka Maksima (Maksimovica) koji se doselio iz Vasojevica zbog krvnine, jos pre nego sto su Austrijanci otpoceli rat sa Turcima. Slave Sv. Arhandjela. Ima ih pod raznim prezimenima.
Klasnic, opstina Mionica: Radovic se doselio pred kraj 19. veka kao nadnicar iz Omarina u visegradskom Starom Vlahu. Slavi Sv. Djurdja.
Leskovice, opstina Valjevo (danas postiji Gornja i Donja Leskovica): Najstarija porodica je Kovanovica doseljena iz Stanisevca sa Kovanuse u Starom Vlahu, u prvoj polovini 17. veka, odakle su ih Turci doveli ovde i naselili preko seoskog spahije. Oni se danas u selu zovu i ovim prezimenom, a i izmenjenim prezimenima: Radovici, Mitrovici i Arsici; ima ih 16 kuca, slave Sv. Jovana.
U istom selu ima jedna porodica Radovica:
U isto vreme sa Kovanovicima, a po volji Turaka, naseljeni su pored njih danasnji Taure (Taurci), doseljeni iz Gornjeg Potarja, iz oblasti donjeg Kolasina. Oni su uvek bili prijatelji turskih velikasa, a iz njihove porodice jedan se 1813 godine poturcio i ziveo neko vreme u selu, pa se posle odselio u Bosnu, zbog cega su ih seljani dugo zvali Turcinovici i Ciganovici. Taure je opste prezime a njega su zadrzale ove porodice: Jakovljevici, Pantelici, Markovici, Savici i RADOVICI; ima ih 14 kuca, slave Sv. Jovana (podaci su iz 1907 godine).
Klicevac kod Valjeva: Radovici (5 kuca., slave Sv. Arhandjela); doseljeni oko 1860 godine sa Zagrada na Cevu. (Iz okoline Cetinja).
Osecenica, opstina Mionica: Radovic doselio se iz Maoca i prizetio u Vujice, te slavi Sv. Luku.
Rajkovic, opstina Mionica: Terzici su oko 1790 godine presli iz sela Djurdjevac, od porodice danasnjih Radovica, koji su starinom Drobnjaci ima ih 7 kuca. Slave Sv. Kralja Decanskog – Mratindan.
Sandalj, opstina Valjevo: Radovic su iz Leskovica dosli posle deobe na svoja imanja, slave Sv. Jovana. Poticu od Kovanovica ili od Tauraca u Leskovice.
Slavkovica, opstina Ljig: Radovici (11., kuca) i jedna kuca u Ikonicima, gde se taj prizetio i slavi pored svoje slave Sv. Djurdja i Sv. Nikolu. Nepoznatog su porekla. Smatraju se da su najstariji rod u selu sa Nikolicima, ali ne znaju odakle su im se stari doselili.
Sarko (9. jun 2012. at 14:48)
Sokolici kod Cacka: Radovici slave Sv. Arhandjela. Doseljeni su iz Vigoste (Stara Srbija).
Becanj, opstina Cacak: Miljici od koji su: (Stanici, RADOVICI, Radojevici, Neskovici, Stankovici, Jovicici i Radojicici i drugi doselili iz Dobroselice uzicki okrug, slave Sv. Jovana.
Konjuh, opstina Krusevac: Radovici (12., kuca, slave Sv. Arhandjela jesenjeg i letnjeg), ovo je jedna od najstarijih porodica u selu, nepoznato im je poreklo.
Globare kod Krusevca: Radovici (3 k., Sv. Petka), doseljeni iz Crne Gore. Niste ne pise o vremenu doseljavanja i njhovooj postojbini.
Sarko (9. jun 2012. at 15:12)
Usce, opstina Kraljevo: Radovici slave Sv. Mratu. Doselili se iz Usce u Cecine u srezu moravickom.
Kotraza kod Raske: Radovici su se ovde davno doselili. Sad im se na svet rodilo sesto koleno od doseljenja. O svome doseljenju znaju ovo: Jedan od Corbica, koji je bio udovac, putujuci po trgovini za Novi Pazar, sretne jednu zenu, koja je u narucju nosila malo dete. Zena se dopadne Corbicu te je upita odakle je. Ona mu odgovori da je udovica i da je od Mojstara. On je povede sobom svojoj kuci, ozeni se njome, a i njeno dete, kome je bilo ime Rade, uzme u svoju kucu i odrzi ga. Od ovoga Rade su danasnji Radovici. Ima ih 4 kuca. Slave Sv. Arhandjela.
A Corbici su stara porodica i jako rasprostranjena u zaseocima ovoga kraja. Vele da su starinom negde iz Stare Srbije s crnogorske granice. Slave Sv. Nikolu. Ima ih svega u ovom selu 5 kuca. (podaci su iz 1905 godine).
Sarko (9. jun 2012. at 15:47)
Boljkovci, opstina Gornji Milanovac: Radovici, starosedeoci., slave Djurdjevdan.
U Sarajevskom Polju ima samo neka porodica koja je od Radovica iz Hercegovine, ali nemogu da ih nadjem.
Kaona, opstina Lucani: U selu su najstarije porodice: Radovici i Velicici slave Vraceve. Oni su jednog porekla, i vele, da su postali od Knezevica iz susednog sela Vlasteljica. Ali kako se ne pamti, kada su se doselili to se u selu i racunaju kao starosedeoci.
I za Knezevica u Vlasteljici, opstina Lucani zabelezeno je da ne znaju odakle su im stari. Slave Vraceve.
Donji Dubac, opstina Lucani: Radovici (5 kuca., slave Mitrovdan), dosli iz Grahova u Crnoj Gori oko 1790 godine. (podaci su iz 1908 god).
VITOMIR RADOVIC (9. jun 2012. at 21:30) SARKO, SVAKA TI ČAST. PRIJATNO SI ME IZNENADIO OVIM ŠTO SI NAPISAO. MOLIM TE KAŽI MI KOJU SI LITERATURU KORISTIO. DA LI SI NABROJAO SVA MESTA U SRBIJI GDE SE POMINJU RADOVIĆ? DA LI IMAŠ SAZNANJA, ODNOSNO LITERATURU, O RADOVIĆIMA IZ LIKE I HRVATSKE, KOJI SLAVE NIKOLJDAN? POMENUO SI U OVOM TEKSTU I RADOVIĆE KOJI SU DOŠLI U SELO KLASNIĆ OPŠTINA MIONICA, IZ OMARINA U VIŠEGRADSKOM STAROM VLAHU. DA LI IMAŠ JOŠ PODATAKA O RADOVIĆIMA IZ VIŠEGRADSKOG STAROG VLAHA?
VELIKO TI HVALA NA TRUDU KOJI SI IZDVOJIO, DA BI ODGOVORIO NA SVA MOJA PITANJA. ČEKAM S NESTRPLJENJEM ODGOVORE NA GORE POSTAVLJENA PITANJA. POZDRAV OD VITA RADOVIĆA IZ ULCINJA




15. jul 2013. u 18:23
rade
Mi Radovici iz donje Morace slavimo Arandjelovdan a poticemo od kneza Rada i knjeginje Despe ima zapis na manastiru Moraci dje stoji ovako .Rade je bio obor knez na sirem prostoru sto znaci knez nad knezevima imao je naslednu titulu kao direktni potomak vojvode Bogica Moracanina koji je doselio u moracu iz Huma Hotskoga sa obale Skadarskog jezera.Unuk kneza Rada je Radule i njegovo ime se nalazi na zidu manastira Morace odprilike ovako poginuo je od Turaka.Sin Radulov je znameniti vojvoda Mina Radovic jedan od prvih senatora Crne Gore .Njegov rodjeni brat od strica je najeci junak prvog srpskog ustanka hajduk Veljko Petrovic vojvoda negotinski.
15. jul 2013. u 18:26
Rade
Mi Radovici iz donje Morace slavimo Arandjelovdan a poticemo od kneza Rada i knjeginje Despe ima zapis na manastiru Moraci dje stoji ovako .Rade je bio obor knez na sirem prostoru sto znaci knez nad knezevima imao je naslednu titulu kao direktni potomak vojvode Bogica Moracanina koji je doselio u moracu iz Huma Hotskoga sa obale Skadarskog jezera.Unuk kneza Rada je Radule i njegovo ime se nalazi na zidu manastira Morace odprilike ovako pogibe knez Radule i ozalosti svu moracu i Brda>poginuo je od Turaka.Sin Radulov je znameniti vojvoda Mina Radovic jedan od prvih senatora Crne Gore .Njegov rodjeni brat od strica je najeci junak prvog srpskog ustanka hajduk Veljko Petrovic vojvoda negotinski.
15. jul 2013. u 19:47
Vitomir Radović
ZA RADA
Rade,
O vašim Radovićima moračanima sam pisao dosta.
Da li imaš vaš rodoslov napisan?
Ako imaš, da li bi hteo da mi ga pošalješ da ga unesem u knjigu koju pišem o svim Radovićima?
Gde žive tvoji Radovići?
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
16. jul 2013. u 00:14
Predrag Radović
Poštovani g.Vito,
ja sam Radović iz Mataguža kraj Podgorice.Koliko znam poreklom smo iz Orahova u Kučima.Kažu da smo od Klikovaca.Problem je što ja neznam od koga su Klikovci.Pozdrav
16. jul 2013. u 10:23
Vitomir Radović
ZA PREDRAGA
Predraže,
Radovići od Klikovaca slave sv.Nikolu.
Klikovci su iz Kuča iz mjesta Orahovo.
Ja sam pisao o vama Radovićima.
Ako imaš napisan rodoslov, možeš mi ga poslati da ga unesem u knjigu koju pišem o Radovićima.
Gde su nastanjeni tvoji Radovići?
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
6. april 2015. u 11:48
Gaga
Radovići i Klikovci starinom iz Orahova a nastanjeni u Zeti slave Đurđic 16.novembra
23. jul 2013. u 16:08
Jovica Krtinić
Pesma o junačkoj pogibiji komitskog harambaše Radula M. Radovića: http://www.poreklo.rs/forum/index.php?topic=230.0
23. jul 2013. u 16:17
Vitomir Radović
ZA ADMINISTRATORA,
Veliko hvala na ovoj pesmi.
Ako još pronađete, molim vas, ubacite ih ovdje.
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
23. jul 2013. u 16:22
Jovica Krtinić
Nema na čemu, Vito. Greota bi bilo da se ne napiše i ne ubaci u knjigu svaki vredan, a naročito ovakav pomen o Radovićima. Svako dobro!
24. jul 2013. u 02:09
Vitomir Radović
ZA ADMINISTRATORA
Da,da.Svakako da će se u jednom posebnom poglavlju moje knjige o Radovićima, naći i junačke, epske pjesme, koje opjevaju Radoviće.
Hvala vam na svakoj sugestiji i podršci.
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja
24. jul 2013. u 19:41
Jovica Krtinić
Evo još jedne pesme Hadži Radovana Bećirovića Trebješkog u kojoj se pominje junak Raško Radović:
MORAČKI HAJDUCI (POGIBIJA HASAN-BEGA MEKIĆA) (oko 1798. godine)
Knjigu piše Hasan-Beže-Kada
Od bijela Kolašina grada,
A šalje je knezu i plemiću
U Moraču Rašku Radoviću.
U knjizi mu piše Hasan-beže:
„Čuješ Raško, od Morače kneže,
Ne pišem ti što me želja na te
No što carski harač ne predate.
Šta radite divlji vilajete
Te carevo caru ne dajete?
Vi kneževi uzbuniste raju
Te harače neće da predaju.
Pozdravi mi Radža i Tapuška, –
Moja će ih da zakolje puška!
I Minića Koću sa Smolica,
O glavi mi rade sva trojica!
Oni bune Rovca od Trmanja
Te ne dadu ake sa imanja!
Kastigaću popa Dragovića
I staroga kneza Pekovića,
Za sve jade Minu i Mijata,
A tebe ću konop oko vrata,
Ako budem staroga talika!
Onda nek vi pomože vladika,
TTTto sa Crnom Gorom šurujete,
Za Rusijom zemljom tugujete,
Sa bečkijem carem trgujete,
A Sultanu danke dugujete!
Harač, more, ne čekajte ništa,
Vi nemojte gledat na Ljevišta,
Da vas crni jadi ne zadese,
Tu je đavo doša iz Trebjese
I kod sebe okupili bandu
Te svoj Bosni živjeti ne dadu.
Al’ je Šundić u Rusiju iša
I s njim serdar Bućiću Mališa,
Zemlju im je Katarina dala
Odseliće šućur bogu hvala,
A vama je od svega najpreče:
„Konja vezat đe vi aga reče”.
Knjiga naće Raška Radovića
Kod bijele lavre Nemanjića,
Skupiše se Morački glavari,
Da se o toj dogovore stvari.
Nije lako harač sigurati,
Neće narod moći izdurati.
Da prodadu i zmiju u trnu –
Ne bi globu podmirili crnu.
Reče đetić Mina Radoviću:
„Napišite Hasanu Mekiću
Nek on dođe da kupi harače,
Al, živ neće izać iz Morače.
Ja sam prega ubit Hasan-bega
Jarko sunce da grije iz njega!
Ovoga mi hrama Nemanjića
I tako mi kuće Petrovića
I junačke crnogorske časti
Više neću turske trpjet vlasti
I čaše mi koju s vama pijem
Mekića ću agu da ubijem!
Biše neće po zemlji gaziti
Zajsto ću mu u din ugaziti,
Da je kao vojvoda Prijezda,
A da mu je na čelu zvijezda,
Među pleći od međeda šapa,
Da ga čuva trideset Arapa,
A da jaše konja trojanskoga
Zbog njegova rada poganskoga
Zato će mu odlećeti glava
Pa u njedra da mu guja spava!”
Onda Šundić drugu knjigu šara
Te Mekiću begu odgovara:
„Ti nam tražiš harače i danke
Na čečare i na savardake!
Ovo da su luke i čitluci,
Ovuda bi serdarali Turci,
No su ovo prla i potoci
Đe Brđani čame i Uskoci,
No se prođi sirotinje raje,
Okle ona harač da ti daje?
Okle onaj koji hljeba nema
Da krvave harače priprema?
Onaj koji svačim otpagava
Pa da tebi polovinu dava.
No se prođi, il za harač dođi
I dovedi Turke haračlije
Da ti zveknu prazne bakračlije
Znaš, Turčine, kukala ti majka
I Jedren će ostat bez Turaka.
Jer još nema mnogo da se čeka
Glas oružja za pravo čovjeka!
Jer će Moskov brzo da se krene
U boj ljuti za braću Slovene.
No Turčine ne šali se s glavom
– Ti koji se kuneš vjerom pravom,
Ne stidiš se alaha ni dina
A znaš da smo braća od starina!.”
Kad Mekiću takva stiže karta,
(Pročita je hiljade berata)
Ali takve čita knjige nije,
Ko to tako da mu pisat smije?
Kaluđeru Šundiću prijeti:
„Hoću njega živa odrijeti,
Neće vittte pomaljati zube,
Baš on koji sirotinju skube,
Do skoro je oko Gračanice
Mamurio turske potkućnice,
Sad čitluke gazi Nemanjića
– Od Drobnjaka do Vasojevića.
Hrani papaz hiljadu ovaca
A služi ga trista mađupaca
I viši je aga nego Turci
Pa se čudim njegovoj poruci!”
Kad se aga s popom izinati,
Onda stade vojsku okupljati
– Do Sjenice age i begove,
U Kolašin kod kule njegove.
S njima Mekić krenu za Moraču,
No ga stari Selman-aga začu,
Imaše mu sto i dvadest ljeta
Pa Hasanu zbori sa kreveta:
„Moj Hasane, po ljetima sine,
Mnogo ti se bez pameti gine.
Nemoj tražit sreću u nesreći,
Nemoj drvo više sebe sjeći!
Nemoj hodit da kupiš harače,
U krvava Rovca i Morače.
Đe se s hljebom ništa ne prismače
Nako suva bez ulja pasulja,
Ili pero luka il’ jabuka
– Tu je harač pokupiti muka!
Moj Hasane ko će gola svući?
Tuću kletvu ne donosi Kući!
Ko zna raji što u sebi taji?
I raja je ko i drugi ljudi,
Ona spava, al’ kad se probudi,
Onda zemlje i gradove pali,
A ne tebe s hata da ne svali!
Tu su Rovca i Morače dvije,
Tu pokupit harač lako nije.
Neka su im kuće savardaci,
Al’ tu žive ljudi i junaci.
Na tebe su Moračani ljuti,
To se bez zla neće razminuti.
Oni tebe kod vladike tuže,
Nemoj im se spuštiti na uže.
Ne vjeruj im od usta do nosa,
Ubiće te zbog svoga ponosa.
I tu će se crni splesti vraže,
Jer ti glavu na Cetinju traže.
Pa s kim ideš da kupiš harače?
Tu je malo vojske za Morače!
No ne idi, poslušaj Selmana,
Svečeva ti posta ramazana!
I tako ti Ćabe i Medine,
Poslušaj me moj Hasane sine.”
Hasanaga zavika mu s praga:
„Moj hamidža, ne slušam te stari:
Kad ti ne znaš kako stoje svari,
Jer to nije raja no hajduci,
Oni žive bolje nego Turci!
Tu ne fali mesa ni pogače,
U krvava Rovca i Morače.
Što po Bosni otimlju i kradu,
Pa zar nama dio da ne dadu?
Što narodu dijelimo pravdu
U bijelu Kolašinu gradu.”
To izreče ode na alatu,
Bas u srmi i ruhu bogatu.
Uprijeko Handžar odvrnuo,
A zeleni ćurak prigrnuo.
Fes od svite sa četiri kite,
Sablja bije konja u kopite!
Crn mu perčin po plećima bije –
Ni more mu do koljena nije.
Takve su ti turske uzurlije,
Oka mrka, a dva suče brka,
A naravi vuka da prestravi.
Dva mu oka ka u krvoloka,
Dva obraza dva mrka oblaka,
Vala silna konja i junaka!
A jest junak da mu nema ravna,
Ali ima nesrećnije mana
Još iz rane doba i mladosti
Navika je na ljudske slabosti:
Na Mujagu brata diga ruke,
A rašćera raju i hajduke
I staru je poturnuo majku
Što ne liči onakvom junaku.
Ne zna šta je od kašike teže,
Tako živi Mekić Hasan-beže.
Zle ga misli na svašto navode,
Pravo Mekić na Moraču ode.
Ode kuga pro Nježina luga
U Moraču zbog staroga duga
I dovede Turke zulumćare
– Na zelene Radovića Bare.
Što je bolje kad pameti nema
Te ne vidi šta mu raja sprema.
No počinu na Rajičevinu,
Tu se kolju bravi i goveda,
A vadi se iz ulišta meda.
A dovlače grožđe i jabuke
– Hoće Srbi da obmanu Turke.
Bi u devet jama da sakriju
Da će sjutra bega da ubiju.
Al se Mekić preko svega kara:
„Što Šundića nema i glavara?”
Da ga sretnu da mu temenišu,
Ne zna Turčin šta mu knjige pišu
Smišlja jade na četiri strane
Jamu kopa da sam u nju pane.
Da Morača stara vojvodina,
Plaća harač od sedam godina.
On bi majci što mu hranu dava
Osjekao ruke zbog rukava.
Ali će mu zveknuti vilice
„Ka lakome lukave lisice”.
Šta uradi Mekiću Hasane
Iščeka je jedva dokle svane:
Zorom krenu da kupi harače
Pred Turcima puškomet odmače,
Jutros će mu majka da zaplače
Jer utvrdi klanac Pastirnicu,
Na ljutu je nagazio zlicu
Na ćetića Minu Radovića
Tek je momku devetnaest ljeta,
U ruci mu šešana zapeta.
Beg naleće pušci na grliću,
a gađa ga Mina Radoviću
Posred prsi i zlatnije toka
I pogodi ljuta krvoloka!
Đe vuk – vuku može da pobježe
Ili Mini Mekić Hasan-beže!
Još bi reka pušku ne opali,
A Mekić se pod alatom svali
I Radović poteže handžara
Te pogubi bega zulumćara,
I skide mu bistra dževerdara
Vas od srebra i sedefa čista
Što je bio Poturaka Rista:
Istrže mu ledenice dvije
I svuče mu toke kolajlije,
Uze sablju optočenu zlatom
I alata konja pod pusatom.
Sve to svrši za pola dekika,
Dokle neko iz gore zavika:
„Bješte natrag haračlije
Turci Udariše morački hajduci,
Pogibe vi Mekić Hasan-beže
Onda Turci počeše da bježe
Put bijela Kolašina grada
– Da glas nose velikije jada.
No se onda raja uskomeša
Šta da rade od begova leša?
Treće zore i dana bijela
Nestalo je begova tijela!
I od dana i slučaja toga
Tu već turska ne dolazi noga!
Mina s glavom zamče od prilike
Na Cetinje kod Petra vladike,
Đe dvorova nema ni palate,
Sa njim vitez Dulović Mijate.
Treba proći klapce i bogaze
Da na tursku četu ne nagaze.
Dok stigoše na Cetinje polje
Kod najviše srpske bogomolje
Zadužbine Ivanbegovića,
– Tu naćoše Petra Petrovića,
Pod pećinom u Mitropoliju,
Đe Hristovu čita istoriju
I Mojsijev zakon i Bibliju,
Čuva krunu s Dušanove glave
I petrahilj svetitelja Save,
Štampariju i bogosloviju
I stolicu Ivan-bega Bana
Od drveta „kedra, sa Livana!
Britku sablju Vukašina kralja
I taliju srpskije zemalja,
Tu će čuva istorijske spise
Stare gusle javorove vise!
Na zlatnu se štaku navalio,
A voštane luče zapalio,
Suze roni a bogu se moli,
Otomanskoj sili da odoli
– Domovinu svoju da proširi,
Zavađena bratstva da pomiri
I da onda grešnu dušu smiri.
Isplaka je kod ruskoga dvora
Da mu pomoć prima Crna Gora,
Zato mu je lice kao zora,
A još samo neprosute kosti
Od dugoga posta i starosti.
Stare vlasi ljudskovina krasi:
Zlatna mitra Mirotočivoga,
Nevskog orden, Petra Velikoga,
Zlatni prsten Svetoga Sinoda
I priznanje Srpskoga naroda!
Pet stranije jezika govori,
S jadima se velikijem bori,
Te je rano izgubio zdravlje
Za mir božji i za pravoslavlje.
Krijepi ga duhovna visina
– Ka Jovana Zaharina sina
Kad je spava u mrtvačkoj skrinji
U dalekoj Jordanskoj pustinji.
Kad banuše dva sokola siva
Kod ovoga duhovnoga diva
Odmah pozna moračke hajduke
Pa je stare raširio ruke
I s njima se poljubi i grli
Taj veliki Srbin neumrli!
Pa na ledne posjedoše ploče,
Onda Mina govoriti poče:
O veliki i duhovni oče
I junačke zemlje vladaoče,
Mučeniče i preosvećeni,
Apostole Hristov napaćeni,
Možeš li nam kazati vladiko,
Ima l’ ovo u svijetu iko,
U ovakvoj kući prestonice
I državu bez iđe granice,
A svud po njoj turske kasapnice?
I ima li iko da dokaže
Vladaoca koji nema straže?
Nit’ ko dava danka ni poreza
Još od doba Ivan-bega kneza.
Onda njima Petar Prvi kaže:
„Što će straže kome Bog pomaže?
Ja tu imam, đe prizivam Boga,
Više vrata od prestola moga,
Ivanova Orla dvoglavoga,
To je simbol vjerovanja moga,
Stražar mi je svaki Crnogorac,
To je moja snaga i oslonac,
Svi na moju riječ da polete
Da Lazara i Kosovo svete!
Mi smo srpska zvijezda u tami,
Al’ nijesmo bez nikoga, sami,
„Nas i Rusa dvjesta miliona
Jedne vjere i jednog zakona”!
I nema me niđe sretnijega,
Siromaha i nesrećnijega!
No vi okle morački hajduci,
Jesu li vas nabrzili Turci?
I šta rade mrki Kolašinci
Dode li vam carevi zabiti,
Možete li s njima doglaviti?
Narod jadan, je li mnogo gladan,
Kad nemate para ni pazara
No trpite muku i strahotu,
Je li Mekić Hasan u životu?”
A vele mu dva mrka hajduka:
„Ti što spavaš na studenoj ploči,
Mi svi u te upiremo oči,
Pa smo juče na Moračke Bare
Rašćerali Turke janičare!
Posjekli smo Mekić Hasan-bega,
Više trpjet ne mogasmo njega
Da cvijelja samohrane majke
I uzima poreze i danke
– Na godinu po četiri puta,
To je bila prisojkinja ljuta!”
Mina glavu pred vladiku stavi
Te odanju ruke okrvavi,
Pa zboriti ode hajducima:
I ja sam se klao sa Turcima,
Nije grota okrvavit prste
Od krvnike koji se ne krste,
I ako smo od starine braća,
Ovako se dug krvavi plaća!.
Žali bože ovakvog junaka
Što je bio na strani Turaka!
Gledao sam na hiljade glava
Al’ ne viđoh ovakvoga lava!
Vidim da je od slovenske rase
– Ta svojština naša propala se!
U mnogo je bio udrobio,
Te je svoju glavu iskobio
I sad doša đe mu milo nije,
Đe se vino uz ramazan pije,
Đe se krsti i tamjan miriše,
Đe krv ljudska istoriju piše!
Đe je carstvo muke i nevolje
– Na Cetinje crnogorsko polje!
Pa naredi Petrović vladika:
„Sahranite srpskoga krvnika
S počastima kako dolikuje
– Stambol danas za njim jadikuje”.
Sahraniše Hasan-bega-Kadu
Neka Turci u Stambolu znadu
Kako ovi krvavi gorštaci
Znadu biti ljudi i junaci!
Tu bijaše grobnica Glavnjača
– Kosturnica turskih osvajača,
Tu i ovi Kolašinac ljuti
Sa svojom će braćom satrunuti!
I tada je sveti Petar Prvi
Zbog ovakve prolivene krvi
Postavio Minu za vojvodu
Da mu živi ime u narodu.
I dade mu uspomenu trajnu
Oko vrata od zlata kolajnu.
I još uz to veliko priznanje,
Darova mu kulu i imanje
U Moraču tvrdu kačanicu,
Na zelenu Čepića Glavicu,
A Mijatu selo Trnovicu,
Pod Gradišta niže Šeničišta.
I Mijata stavi za serdara
Što njegovoj kući odgovara.
Još vladika blagoslovi oba
– Strašan čovjek iz strašnoga doba,
Vojskovođa za vrijeme rata,
Na divanu mudri diplomata,
Melem što se na rane privija,
Al’ ga Turci zvahu krvopija.
A bio je čudo za Francuze –
Kad im Boku i Dubrovnik uze!
Hadži Radovan Bećirović Trebješki, “Carev laz”, Oktoih, Podgorica 2011. (str. 84-96)
28. jul 2013. u 12:49
Vitomir Radović
ZA ADMINISTRATORA
Veliko hvala na ovom prilogu.
I dalje te molim da sve što nađeš o Radovićima, pošalješ.
Pozdrav od Vita Radovića iz Ulcinja