Pišete rodoslov? Pitajte nas!

31. januar 2012.

komentara: 1250

Koliko puta ste slušali kako vam dede ili babe pričaju o vašim davnim precima, navodeći njihova imena, kad i gde su živeli i čime su se bavili, a da o tome danas nemate jasnu predstavu.

Krajnje je vreme da ispravite tu nepravdu prema generacijama vaših prethodnika i ostavite pisani trag o njima, u amanet onima koji će tek da dođu na svet.

Sve što treba da uradite je da napravite plan i krenete da ga sprovodite u delo!

Portal POREKLO spreman je da vam u tome pomogne dajući vam niz korisnih saveta, gde i kako da dođete do informacija, koje će upotpuniti sliku vašeg porodičnog stabla.

Nastojaćemo da, u meri u kojoj je to moguće, obezbedimo i odgovore na sva vaša pitanja i dileme, od ljudi koji su dokazani stručnjaci za rodoslovlje.

Registrujte se na Forum Poreklo i postavite temu o svom prezimenu, ili prenesite svoja iskustva o dosadašnjem traganju za svojim korenima, a naši članovi će vam rado izaći u susret i pomoći vam da otkrijete nešto više o vašem poreklu.

Pišite, postavljajte pitanja.

Nemojte da vas razočara ako odgovor ne bude brz.

Važno je da stigne.

Javite se na i-mejl:

[email protected]

Naredni članak:

Komentari (1250)

Odgovorite

1.250 komentara

  1. Uros

    Ja se prezivam Stepanovic slavim Sv.Stefana 9.januar zivim u Kusadku(Smed.Palanka)Cujem kroz pricu od starijih da poticemo od Stepana pa otuda Stepanovic ….. I da li ima Stepanovica u Juznoj Srbiji Pirot,Leskovac,Nis,Vranje i dali slave Sv.Stefana.

  2. Sonja

    Prezivamo se DRAŽIĆ, slavimo SV. GEORGIJA, a naši preci dolaze iz sela KORLAT, BENKOVAC…
    Tako sam se razveselila, kad sam našla ovaj sajt, o dalmatinskim srbima
    Neizmjerna hvala svima onima, koji bi nam mogli pomoči, da nešto više saznamo o svojim korjenima,… jer tamo, skoro da i nema više ništa i nikoga…na žalost,
    a mi smo raštrkani po svetu.
    hvala vam

  3. JOVAN IVKOV

    molim sve one koji imaju neke podatke o familiji IVKOV iz ULJME da mi se jave .

    • Zoran Ivković

      Ovim istraživanjem je potvrđeno da je porodica Ivkov ustvari Ivković i da potiče od sina gospodara Miloša Ivkovića. Sin gospodara Miloša Ivkovića se odselio iz Donjeg Drežnja u Novi Sad, a od njega potiču Ivkovići i Ivkovi u Čurugu i Mošorinu. Milorad Ćustić iz Čuruga: ,,Porodica Ivkov pominje se u čuruškim maticama i drugim dokumentima ukupno 437 puta u periodu između 1707. i 1866. godine. Pod prezimenom Ivković navode se članovi ove familije ukupno 65 puta, 1750 – 1827. godine. Ivkovi i Ivkovići su zabeleženi i po drugim naseljima Šajkaške oblasti. U znatnom broju navode se u Mošorinu. Ivkovi se tamo pominju u matičnim knjigama ukupno 147 puta, 1747 – 1857. godine, a Ivkovići ukupno 121 put, 1745 – 1748. godine i 1778 – 1831. godine. Čuruški Ivkovi slave Mratindan (Sveti Stefan Dečanski, 24. novembra po novom kalendaru)”. Od Čuruških i Mošorinskih Ivkovića i Ivkova potiču: Ivkovići i Ivkovi (nadimak Čičkovi) u Bavaništu koji slave Svetog Nikolu zimskog (Nikoljdan) (Matice u Bavaništu), deo se odselio u Umčare (Grocka) Ivkovići koji slave Svetog Nikolu zimskog (Nikoljdan) (Borivoje M. Drobnjaković ,,Smederevsko podunavlje i Jasenica”, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 19) Srpski etnografski zbornik (knjiga XXXIV) Zemun 1925.), a deo je otišao u Vrčin (Grocka) Ivkovići koji slave Đurđic (,,Okolina Beograda” Riste T. Nikolića, Naselja srpskih zemalja (knjiga 2) Srpski etnografski zbornik (knjiga V) Beograd 1903.); Ivkovići i Ivkovi (nadimak Ripilovi) u Dolovu (Pančevo) koji slave Svetog Petra (Matice u Dolovu); Ivkovići i Ivkovi (nadimak Pulonjevi) u Alibunaru doseljeni iz Pančeva koji slave Đurđic (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 27.); Ivkovići i Ivkovi u Deliblatu (Opština Kovin) (Matice u Deliblatu); stara familija Ivkov u Novom Bečeju koja slavi Svetog Nikolu zimskog (Nikoljdan) (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 359.); porodica Ivkov (nadimak Nićiforovi) u Izbištu (Vršac) koja slavi Svetog Nikolu zimskog (Nikoljdan) (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 106.); porodica Ivkov (nadimak Dragojevi) u Uljmi (Vršac) doselili su se iz Izbišta (Vršac) i došli u kuću Dragojevih koja slavi Veliku Gospojinu, ovi Ivkovi su tu slavu preuzeli i slave je umesto Svetog Nikole zimskog (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 224.); porodica Ivkov u Novoj Kanjiži (danas Opština Novi Kneževac) koja slavi Svetog Jovana (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 354.); porodica Ivkov u selu Banatsko Aranđelovo koja slavi Svetog Jovana (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 263.); porodica Ivkov u selu Radojevo (do 1947. godine se zvalo Klarija) Opština Nova Crnja (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 327.); porodica Ivkov (nadimak Lukini) u Ilandži (Opština Alibunar) koja slavi Svetog Stefana (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 113.); porodica Ivkov u Mramorku (Kovin) koja slavi Đurđic (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” str. 154. i 160.); porodica Ivkov (nadimak Viduljevi) u Kruščici (Bela Crkva) koja slavi Đurđic (Jovan Erdeljanović ,,Srbi u Banatu” strana 138.); porodica Ivkov u Vrdniku (Opština Irig) (Miloš Đ. Škarić, ,,Dvanaest sela u Fruškoj gori”); porodica Ivkov i Ivković u Sremskoj Mitrovici koja slavi Svetog Luku. Miloš Ivković iz Sremske Mitrovice: ,,Ja sam Ivković iz Sremske Mitrovice, koliko znam tu smo došli pre nekih 110 – 120 godina iz Bačke (Čurug). Slavimo Svetog Luku 31. oktobar. Stariji su pričali da smo za vreme Austrougarske morali da skinemo -ić sa prezimena i da smo bili Ivkov”. Deo porodice Ivkov u Sremskoj Mitrovici je 1918. godine dodao nastavak -ić i vratio staro prezime Ivković (po kazivanju Slavka Ivkovića iz Sremske Mitrovice). Slavko Ivković: ,,Moji slave Svetog Luku. Moji su iz Hercegovine došli u Vojvodinu pre 300 godina, okolina Žablja. A deo se posle Prvog svetskog rata prebacio u Srem. Da znaš da mi se čukundeda prezivao Ivkov. Skinuto -ić. Čukundeda došao u Srem na osnovu dodeljene zemlje. A pradeda bio kraljev gardista zajedno sa ocem. Ivkovići pa od oko 1800. Ivkovi. Od 1918. ponovo Ivkovići”. Iz svega ovog proizilazi da je sin gospodara Miloša Ivkovića došao u Novi Sad u prvoj polovini 18. veka. Od njega potiču Ivkovići u Čurugu koji se u crkvenim knjigama, maticama i drugim dokumentima prvi put pominju od 1750. godine i Ivkovići u Mošorinu koji se prvi put pominju od 1745. godine. Ubrzo nakon donošenja normativnog akta carske Austrije 1817. godine kojim se zabranjuje postojanje nastavka -ić u srpskim prezimenima, Ivkovići su bili primorani da skrate prezime u Ivkov. Tako da se od 1827. godine u Čurugu ne pominje više porodica Ivković, već samo Ivkov, a u Mošorinu porodica Ivković se ne pominje od 1831. godine i od tada se pominje isključivo porodica Ivkov. Ivkovi su ipak zapamtili svoje hercegovačko poreklo. Stoga je deo porodice Ivkov koji je prešao u Srem i otišao u Sremsku Mitrovicu, nakon prisajedinjenja Srema Kraljevini Srbiji 1918. godine, ponovo bio Ivković.

  4. Vuk

    Pozdrav, interesuje me znacenje pojma PROSUT, koji se nalazi u rubrici Stanje zdravlja lica u popisu stanovnistva iz 1863 godine.

  5. Sanja Muzikravic

    Moje prezime je Muzikravic svaki pokusaj da saznam nesto o svom poreklu je bio neuspesan.Slava mi je Arandjelovdan.

  6. dragan losic

    MOJE PREZIME JE LOSIC – KAZU DA JE NEKI MOJ PREDAK IMAO CETIRI SINA – PREZIME MOG PRETKA NE ZNAM A IMENA NJEGOVIH SINOVA SU – LOSA,NIZA,DINA I SIMON- KAZU DA SMO TAKO I DOBILI NOVA PREZIMENA – LOSIC,NIZIC,DINIC i SIMONOVIC- TAJ MOJ PREDAK JE ZIVEO U SELU JASENICA OPSTINA ZITORADJA, TOPLICKI KRAJ. MENE ZANIMA KAKO SE PREZIVAO TAJ MOJ PREDAK. VEROVATNO IMA ZAPISANO U CRKVENIM KNJIGAMA U NISKOJ ILI PROKUPACKOJ EPARHIJI ALI JA NE MOGU DA DODJEM DO NJIH. UNAPRED HVALA

    • Nikola Krstić

      Pozdrav Dragane. Ja se prezivam Krstić, taj predak se zvao Dimitrije, ni ja ne znam kako mu je bilo prezime.On je bio harambaša i borio se protiv Turaka, Turci su mu , uz kompromis da ih ne ubija više, dali potez jasenova , pored reke Toplice, i najlepšu devojku iz sela Šainovca.
      Ta žena se zvala Stojanka.On je imao četiri sina Krstu(Krstići), Miloša-nadimak Losa(Losići), Kostu(Kostići), Đorđe(Đorđevići).
      On je osnovao selo Jasenicu.Ako znaš nešto više, reci mi , bilo bi mi veoma korisno.

  7. branislava stanković

    Prezime je iz okoline Čačka. Spominje ga Milka Baković Radosavljević u svojoj knjizi “Memoari jedne ravnogorke”. Kao svog rođaka pominje Marka Muzikravića koji je nestao u bosanskoj golgoti, u knjizi ima i njegova fotografija. Pozdrav

  8. Gordana

    Postovani, zelela bih da saznam poreklo mog devojackog prezimena RAJKOVIC.
    Negde sam cula podatak da poticemo iz Hercegovine, stare Crne Gore iz plemena Piperi ili Drobnjaci, /da smo plemickog porekla /,nisam sigurna.
    Bezanjem od Turaka, nastanili su se u valjevskom kraju. Tacnije u selo Gvozdnovic kod Uba.
    Moj pradeda ALEKSANDAR RAJKOVIC je rodjen u selu Gvozdenovic, opstina Ub. Ucesnik je u prvom svetskom ratu iz koga se nije ziv vratio.
    Hvala Vam unapred!
    S postovanjem,
    Gordana Rajkovic – Ivanovic

  9. Milan

    Postovani,
    voleo bih da istrazim sto vise o svojim precima, pa sam odusevljen sto kod nas postoji ovaj sajt, gde se mozemo obratiti za pomoc…Ja se prezivam Zivkovic, poreklo mi je iz Pomoravlja, iz sela Strmosten u opstini Despotovac, slavimo Djurdjevdan, i koliko sam ovde shvatio, poticemo od Cosica, koji su se tu naselili sa Kosova, pre sadasnjeg prezimena, prezivali smo se Milosevic ili tako nesto, nisam siguran, voleo bih da mi pomognete ako se nesto vise zna o Cosicima, njihovim precima i potomcima, mojim dedovima, hvala vam unapred, srdacan pozdrav.

    • Staniša Milosavljević

      Milane,
      drago mi je da se interesuješ za svoje poreklo. I ja sam iz Strmostena, Staniša Najdin, i već dugo istražujem istoriju našeg sela. Imam zavidnu arhivu podataka iz matičnih knjiga i fotografija nadgrobnih spomenika. Tvom tati sam pre dve godine dao nepotpuni rodoslov vaše familije, po direktnoj liniji, a sada sam to dopunio i rodoslov je kod mene. Videćemo se prvom prilikom da vam poklonim taj rodoslov i da mi pomognete u ovom teškom ali bogougodnom poslu.
      Pozdrav i svako dobro!

  10. Marinković

    Poštovani,
    Želeo bih da saznam nešto više o mom poreklu. Moj pradeda Slobodan Marinković došao je u Vojvodinu(oko 1950-1952) iz sela Sevce na Kosovu. Slobodanov otac se zvao Stojan dok se deda zvao Marinko tj. Stojanov otac je Marinko.Marinka su ubili Albanci.Slavimo slavu Aranđelovdan.
    Hvala unapred!