Srpska prezimena su najčešće nastajala po imenu oca, dosta je i onih koji su vezana za zanimanja, lične osobine, mesto porekla, pleme iz kojeg potiču.
Uzimanje prezimena potpuno se ukorenilo u srpskom narodu tek u 18. veku. Do tog perioda, prošlo se kroz nekoliko faza. Najpre prezimena nije ni bilo. Umesto prezimena kod Srba je bilo rasprostranjeno da uz ime dodaju naziv plemena iz kojeg potiču. Kasnije su se počeli koristiti tzv. patronimi, izvedeni iz imena očeva – od Petra su nastali Petrovići, od Nikole Nikolići, od Jovana Jovanovići…
Malo je poznato da je jedan Miloš Obrenović zapravo rođen kao Miloš Teodorović, a da je 1810. odlučio da uzme prezime po imenu prvog supruga svoje majke Obrena.
U to vreme nastaju i brojna druga prezimena po sledećim principima:
1. Po ocu – najčešće
2. Po plemenu – Vasojević, Drobnjak…
3. Po zvanju – Popović, Kapetanović…
4. Po zanatu – Kovačević, Majstorović…
5. Po osobinama – Mudrinić, Bjeloglav…
6. Po mestu, zavičaju – Glamočanin, Ličanin…
7. Po nadimku, špicnametu – Surla, Zatezalo
8. Po stranoj reči – Tintor, Bomeštar…
Kako je nastalo vaše prezime, pišite ovde i na Forumu Poreklo, a naši članovi će se rado pridružiti diskusiji, i trudiće se doprineti otkrivanju porekla vašeg prezimena.
23. mart 2018. u 07:30
Vojislav Ananić
Dulaći
Dulaći (Srbi) žive u Opličićima (Čapljina) a tamo su doselili iz Pridvoraca (Nevesinje). Dulaći su živjeli u Dubljanima (Popovo polje), ali ih je “za vrijeme kuge nestalo”. Isti izvor navodi u Dubljanima toponim Dulaćevina.
Prezime Dulać potiče od turske riječi “dulek-dumlek – vrst dinje i bundeve, vrsta ozimske dinje koja može dugo da se čuva, čvrsta je i nije krupna”. Dakle, dulek-duleć-dulać, tako se razvijala ova permutacija do prezimena Dulać.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 07:32
Vojislav Ananić
Đonlage
Đonlage (Srbi) stanuju u Opličićima i tamo imaju svoje imanje. “Đonlage su prije 80 godina doselili iz Like u Rječice, pa otuda ovamo. Pričaju da imaju svoje porodice negdje kod Mostara, koji se zovu Špirići. Ima ih 2 kuće.” Iz ove porodice dolazi Milutin Đonlaga, ing. maš. koji je bio direktor stolačke fabrike metalnog namještaja Metal. Etimologija prezimena Đonlaga ima uporište u turskoj riječi “đonlaga“ zapovjednik đonlija; “Zapovjednici ili age ovih džemata zvali su se đonluage ili đonlage, (vidi H. Kreševljaković, Kapetanije, 28).” Od ovoga je nastalo prezime Đonlagić i Đonlaga. Prezime upućuje na islamsku prošlost ove porodice u Lici.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 07:35
Vojislav Ananić
Ćorluke
Ćorluke (Srbi) nastanjeni na Pijescima i Trijebnju (Stolac). Na početku dvadesetog stoljeća, Dedijer nalazi Ćorluke na Pijescima i piše:
“Ćorluke imaju još i sad svoje zemlje u Popovu, pa su vjerovatno otuda. U ovo ih je selo premjestio aga prije 50 godina. lma ih u Kozicama, Trijebnju, Hrasnu, Čapijini i u Broćnju (katolika). Ovdje ih ima 4 kuće. Slave Jovanjdan.” Porodično predanje kaže kako su Ćorluke od bratstva Masleša iz Tulja (Popovo polje). Prezime su dobili po rodonačelniku, ćoravom Luki Masleši. Luka je imao tri sina i oni su se raselili iz Popova krajem osamnaestog vijeka. Dvojica su se naselili u zapadnoj Hercegovini a treći u Jasoču (Dubrave). Potomci jednog Ćorluke iz zapadne Hercegovine otišli su u Plehan (Derventa) dok je jedan ostao u Hercegovini. Jasočki Ćorluke prešli su na Čitluk u Gornje Stanojeviće i tamo su živjeli oko 1840. godine. Tamo postoji njihovo groblje i ostaci kuća. Godine 1832. pomorila ih je kolera. Iz Stanojevića jedna kuća se odselila na Pijeske a jedna u Kozice.
Ćorluke slave Jovandan i to je njihova slava prije doseljenja iz Popova.
Sahranjuju se na grobljima u Kozicama i Pijescima. Ćorluke imaju imanje u Drijenu. (Prema istraživanju Željka Sakote iz Kozica.)
Prezime Corluka ima uporište u osnovi “ćorav – slijep”. Pridjev je indeklinabilan pred ličnim imenom i prezimenom; Ćorpasoje, Ćorluka; Ćoralijić, Ćorlukić.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 07:38
Vojislav Ananić
Čikare
Čikare (Srbi) su nastanjeni u Lokvama (Čapljina). Prema Željku Šakoti, Čikare su, kao i Pjace, porijeklom od Miletića iz Popova i u Lokve su se doselili u isto vrijeme kada i Pjace. Ima ih u Dalmaciji. Slave Aranđelovdan.
Prezime Čikara dolazi od riječi “čikara, kikara – fildžan, šalica za kavu”.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 09:47
Vojislav Ananić
Gaćići
Gaćici (Srbi) su nastanjeni u Lokvama (Čapljina). Na početku dvadesetog vijeka Dedijer nalazi Gaćiće u Domanovićima i piše: “Gaćići su iz Lokava, gdje ih još ima, prije 35 godina. Ima ih još u Žitomislićima. Slave Đurđevdan.” Isti izvor nalazi Gaćiće u Blagaju i Mostaru. Lokavski Gaćići su došli iz Žitomislića.
Etimologija prezimena Gaćić duguje riječi “gaće – platneno donje odijelo, sinonimi: hlače, čakšire, pantaloni”. Neko je nosio karakteristične gaće, pravio gaće ili sl.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 09:53
Vojislav Ananić
Hardomelje
Porodica Hardomelje (Srbi) žive u Opličićima. Dedijer, na početku dvadesetog vijeka, piše: “Hardomelje su davno iz Žabice zbog krvi pobjegli u Bosnu, pa se opet u Hercegovinu vratili. Ima ih 2 kuće. Slave Petkovicu.” U popisu vlaških katuna Jusuf Mulić spominje selo Hardomilje koje je naseljavalo pleme Hardomilića. Vjerovatno se radi o istom plemcnu Hardomelja.
Prezime Hardomelja vjerovatno dolazi od riječi “hardov – bačva, veliko bure sa dva danceta”. Radna imenica “hardovar – bačvar”. Možda je nekada neko od Hardomelja bio bačvar. Imenica je balkanizam mađarskog rorjekla.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 10:22
Vojislav Ananić
Jokišići
Jokišići (Srbi) su nastanjeni u Popratima (Stolac). Navodno su došli iz Cme Gore prije 1800. godine. Prezime Jokišić je matronim, pa su oni potomci majke Joke.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 13:03
Vojislav Ananić
Mićevići
Mićevići (Srbi) nastanjeni su na Pijescima (Mostar). Početkom dvadesetog vijeka, Dedijer piše: “Mićević je odavno doselio s Udrežnja u Žitomislić a odatle je prešao prije 15 godina na svoju zemlju (Pijesci, op.a.). Ima ih još u Žitomisliću. Slave Aranđelovdan. Mićević je doselio u Žitomislić oko 1815. godine.
Prezime je patronim prema imenu rodonačelnika Miće, hipokoristik od Milan. Osnova je staroslavenska riječ mio.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 13:13
Vojislav Ananić
Pelkići
Porodica Pelkić (Srbi) nastanjena je u Opličićima (Čapljina). Na početku dvadesetog vijeka, Dedijer piše: “Pelkić (Crnogorac) došao je prije 70 godina iz Ortiješa. Misle da je Cmogorac, ali po krsnom imenu (Ignjatdan), on je iz Oputne Rudine. Ima ih 4 kuće.”
Prezime Pelkić dolazi, vjerovatno, od slavenske riječi “peleš – kika, perčin”. Deminutiv od peleš i jeste Peikić. Analogno Perčinlić.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.
23. mart 2018. u 13:18
Vojislav Ananić
Pelkići
V
Porodica Pelkić (Srbi) nastanjena je u Opličićima (Čapljina). Na početku dvadesetog vijeka, Dedijer piše: “Pelkić (Crnogorac) došao je prije 70 godina iz Ortiješa. Misle da je Cmogorac, ali po krsnom imenu (Ignjatdan), on je iz Oputne Rudine. Ima ih 4 kuće.”
Prezime Pelkić dolazi, vjerovatno, od slavenske riječi “peleš – kika, perčin”. Deminutiv od peleš i jeste Peikić. Analogno Perčinlić.
Izvor: Alija Pirić, Dubravski leksikon, Stolac, 2013.