Nikolić
Poreklo prezimena, selo Rudinice (Plužine, Piva)
Poreklo stanovništva sela Rudinice, stanje iz 1912. godine Južno od Seljana, na talasasto-nagnutom zemljištu, u levom kanjonu Komarnice a na visini od 959 m. nalaze se Rudinice. Selo je besumnje to ime dobilo, što se nekada u njemu vadila kakva ruda. U gornjem delu sela ima jedna glavica od crvenice…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (62)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Pet rodova iz stare Raške Kako je Đurđevdan i slava Drobnjaka, to potvrđuje da je ovaj rod istog korena drobnjačkog porekla, što je u njegovom predanju i sačuvano…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (51)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Potomci Baje Pivljanina On je na zahtev Porte, prebačen daleko u Istru 1670. U narodnim pesmama opevani hajduk i uskok Bajo Pivljanin je istorijska ličnost. Rođen je u…
› više informacijaFeljton: Ko su Šumadinci (50)
Portal Poreklo objavljuje feljton Miodraga Nedeljkovića „Ko su Šumadinci“, koji je prvi put publikovan 2001. godine u dnevnom listu „Glas javnosti“ Selo potomaka oborkneza Mirka Poslednje naseljavanje obavljeno je posle Velike seobe 1690. Selo Šume je starog postanja. Prvi njegov pisani pomen je u godini 1428, u povelji kojom…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Dljin (Lučani, Donje Dragačevo)
Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović. Postanak sela i poreklo stanovništva Selište, stara groblja i drugi ostaci iz starine sve su pouzdani znaci starijih naselja na ovom mestu. Kako su gotovo svi ostaci na strani prema Bjelici, izgleda, da su starija naselja bila bliže rečnoj dolini….
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Trnava (Jagodina)
Trnava, opština Jagodina, stanje iz 1930. godine Trnava nema starinaca. Današnji stanovnici su doseljenici mahom iz leskovačke, pirotske, niške i vranjske okoline. Burdeljci (7 k., Sv. Jovan), došli iz vranjske okoline oko 1780. godine. Aleksići, Radovanovići (6 k., Sv. Nikola), došli iz niške okoline kad i Burdeljci. Guslarci (Matići, Stankovići,…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Poljana (Požarevac)
Poreklo stanovništva sela Poljana, opština Požarevac, stanje iz 1926. godine Selo se deli na tri male: Srpsku, Vlašku i Rudež, u poslednje vreme Vlasi se sve manje razlikuju od Srba. Staro Selište se nalazi 2 kilometra zapadno od današnjeg sela. Po pričanju meštana tu je bio začetak sela. Stari ljudi…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Lis (Lučani, Donje Dragačevo)
Donje Dragačevo je 1898. i 1899. godine proučavao Jovan Erdeljanović. Postanak sela i poreklo stanovništva U selu Lisu, kao što se vidi, nema nikakvih ostataka, koji bi neposredno ukazivali na kakvo ranije naselje i navezu njegovu sa današnjim stanovništvom (nema selišta ni starih grobalja niti se izoravaju kakvi tragovi od…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Gornja Trepča (Čačak)
Gornja Trepča je selo razbijenog tipa. Podeljena je na tri kraja: Sredina Sela, Prekobanjci i Gornji Kraj. U Gornjem Kraju ove su porodice: Jovanovići (1 k.), Stankovići (1 k.), Andrići (1 k.), Mijailovići (2 k.), Milići i Pejovići (8 k.), Gojkovići (2 k.), Petrovići (9 k.), Miloševići (3 k.), Mršovići…
› više informacijaPoreklo prezimena, selo Bresnica (Čačak)
Poreklo stanovništva sela Bresnica, stanje iz 1903. godine Bresnica je selo razbijenog tipa. Podeljena je na četiri samostalna kraja. Kuće su u krajevima mestimice grupisane u džemate…. Krajevi su: Voljavča, Mala Bresnica, Gornji Kraj i Donji Kraj. DONJI KRAJ – Ivanovići i Milovanovići (9 k.), Vidojevići (1 k.), Avramovići (1 k.),…
› više informacija


