Poreklo prezimena Šmanja
Prezime Šmanja prisutno je kod Srba u selu Volari (opština Šipovo). Prezime postoji i u obliku Šmanjić (zabeleženo u Banjaluci). Šmanje su bile prisutne do sredine 20. veka i u Vrličkoj krajini u Civljanima. Krsna slava: Sv. Nikola IZVORI: Đorđe Janjatović, Prezimena Srba u Bosni, Udruženje arhivskih radnika Republike Srpske…
› više informacijaPoreklo prezimena Stranjina
Prezime prisutno u Lici, u selu Medak (u podnožju Medačke glavice), kao i u obližnjem Kukljiću. Popisani u Metku 1712. godine (1 kuća sa sedam članova). Na popisu stanovništva 1948. popisano 20 Stranjina u četiri kuće u Metku, 16 Stranjina u pet kuća u Kukljiću i jedan u Rakovici kod…
› više informacijaPoreklo prezimena Capitlak
Prezime prisutno u Lici, u selu Medak. Na popisu stanovništva 1948. godine zabeležena četiri nosioca ovog prezimena (u jednom domu). Na popisu 1712. godine kao starešina porodice popisan Jovan Capitlak. To je bila ujedno i jedina porodica Capitlaka (ukupno 5 članova). Krsna slava: Đurđevdan IZVORI: Leksik prezimena SR Hrvatske, Matica…
› više informacijaPoreklo prezimena Acketa
Prezime Acketa prisutno je kod Srba u Hrvatskoj – najčešće u selu Medak kod Gospića, gde je na popisu 1948. godine zabeleženo 13 nosilaca ovog prezimena (u dva doma). Osim u Metku, Ackete su popisane u sledećim mestima: Jasenaš (Virovitica) 7 nosilaca u dva doma, Lipik (Pakrac) 1 nosilac, Pleternica…
› više informacijaPoreklo prezimena Lizde
Porodica Lizde je nastanjena u Rečicama i Domanovićima (Čapljina). Pisani trag o porodici Lizde, na početku dvadesetog stoljeća, nalazimo kod (Jevta) Dedijera. “Muslimani Lizde su starinci u Žitomisliću, zvali se Dubravčići, pa se “poturčili” kad su Miloradovići odselili. Ima ih 9 kuća”. Dedijer piše kako su “Lizde iz Stanojevića bili…
› više informacijaObjavljena knjiga “Kosaničani : Od Golije do Rače, Vrhlaba i dalje”
U izdanju autora Dragića Marića izašla je njegova knjiga “Kosaničani : Od Golije do Rače, Vrhlaba i dalje”. U knjizi (430 str, B5, tvrdi povez, oko 100 uglavnom starih fotografija), izneta su istraživanja o kretanju familija iz Stare Hercegovine i Crne Gore koje su se pre više od dva…
› više informacijaPoreklo glumca Dragomira Bojanića Gidre
ROĐEN: Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija, 13. jun 1933. PREMINUO: Beograd, Savezna Republika Jugoslavija, 11. novembra 1993. RODITELJI: Otac Joca (1900-1945), žandarmerijski narednik; Majka Novka (1904-1942), dev. Parezanović. Venčali su se 1930. godine u kragujevačkoj Staroj crkvi. Osim Dragomira imali su i sina Milomira (rođ. 1931. godine). Tokom tridestih godina su se…
› više informacijaPromocija knjige „Hram u Poblaću“, autora Vitomira Radovića
U subotu 1. novembra 2025. godine, u 18 sati, u sali „Vasko Popa“, na Sajmu knjiga u Beogradu, biće predstavljena knjiga Vitomira Nikolinog Radovića Poblaćanina, člana Društva srpskih rodoslovaca „Poreklo“, pod nazivom: „HRAM U POBLAĆU, OD NEMANJIĆA DO DANAS DRUGO IZMIJENJENO I PROŠIRENO IZDANJE, ZAPISI O ISTORIJI I LEGENDI.“ Knjiga…
› više informacijaPoreklo prezimena Krtolina
Krtoline, u selu Vojkovići (Istočno Sarajevo), su iz porodice Byjačića, kasnije nazvanim Riđani. Iz Riđana su se odselili u s. Rioce u Hercegovini, odakle su se tri brata odselila u Bosnu, u selo Kovačevac ili Stanjevac. Od ove braće su: Lubure, Stanojevići, Božići, Gavrilovići i Krtoline. Slave Sv. Nikolu. U…
› više informacijaPoreklo prezimena Škiljić
Prezime Škiljić prisutno je kod Srba u Bosni. U selu Buletić (opština Teslić) Škiljići slave Petrovdan. Istu slavu slave i Škiljići u obližnjem Pribiniću za koje se kaže da su se doselili iz Orašja (kod Kotor Varoša). Oni se sahranjuju u Bubićima. U selu Draksenić (opština Kozarska Dubica), Škiljići slave…
› više informacija


