Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
29. јун 2016. у 00:27
Stevo Djilas
Postovani,
kad je vec tako…
prezime Djilas geografski zapadni deo Bosne i Hercegovine, dolina kanjona i sastav reka Unac i Una, jos pre oko 350-400god se Djilasi spominju a sve paralelno sa pricom tog vremenskog razdoblja.
(Pravoslavni manastir Rmanj u Martin Brodu je važno duhovno središte sjeverne tromeđe BiH, Like i Dalmacije. Narodna tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Branković, kćerki srpskog despota Đurđa Brankovića. Prvi pouzdani podaci o manastiru Rmanj datiraju iz 1498. godine. Manastir je bio rušen od strane Turaka 1638. i 1661. i 1785. godine. Rmanj su 1944. bombardovali i srušili njemački avioni. Manastirski hram je obnovljen 1974. Proglašen je nacionalnim spomenikom.[1])****preuzeto sa wikipedie.
Kako sam do sad cuo dolazak Djilasa u krajeve Dalmacije tj. severo-zapadnog dela Bosne i Herzegovine se desio pre oko 400-450god. i prezime je doslo iz Crne Gore(tada je dosta bio zastupljen obicaj krvne osvete, kako u Crnoj Gori tako u Albaniji, juznim delovima Srbije), mada iskreno govoreci ni sam nisam dovoljno dobro potrazio korene i price prezimena Djilas da bih imao pravu, kompletnu pricu. Potrudicu se da obavim posao do kraja a prezime Djilas nije uopste malo imajuci u vidu broj u CG, Bosni i Herzegovini, Srbiji i ostatkom Sveta (dijaspori).
Inace taj deo Bosni je jedan od najlepsih kutaka Sveta.
Pisacu Vam kad bude pomaka u mojoj potrazi pa je kasnije moguce objedinjavati takve price i dobijati kompletniju sliku o PREZIMENU.
…pohvala za temu za razgovor…
14. јануар 2022. у 16:15
bodul
Pojedini poviestni izvori govore da taj “manastir” zapravo nosi ime po Katarininu sinu Hermannu IV, nasljedniku jednoga od onomadne moćnih “Celjskih grofovā” (bogato i vrlo uplivno slovënsko plemstvo, s posjedima diljem srjednje Europe i Balkana). Dala ga je navodno izgraditi za sve brojnije srbske/svetosavske izbjeglice doseljene u zapadne prëdjele današnjega BiH-a prëd naletom i navalom osmanskih Turakā i Tatarā. Kada su osmanski osvajači pojačali prodor k zapadu, u strahu prëd islamskom opasnošću i najezdom, svetosavski doseljenici s iztočnoga diela Balkana, počeli su dalje prodirati na iztočne dielove današnje Slovënije, ali i na sve dielove prostora današnje Hrvatske. “Đilasi” su se iz “Stare Hercegovine” doselili u Hrvatsku u tima “uskočkima” valovima. Važno je podcrtati i naglasiti, da je na lapačkom području (dielu današnje Like) postojaô srjednjevjekovni grad imena (H)rmanj, koj je biô u vlastničtvu plemstva “lapačkih knezovā”. Možda je ime “Rmanj” nastalo pod uplivom imena toga srjednjevjekovnoga grada do kamena spaljenoga, razvaljenoga i uništenoga od “Turakā” u XV stoljeću. Većina prostora današnje Hrvatske u tom razdoblju postala je spaljena i napuštena pustoš.
29. јун 2016. у 11:56
Ранко
Поштовани,
О настанку презимена Ђилас, писао је Милован Ђилас у свом роману Бесудна земља. Да не препричавам, књига се може лако наћи.