Poreklo prezimena, selo Grivac (Knić)

8. februar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Grivac, opština Knić – Šumadijski okrug. Prema knjizi Mihaila Dragića „Gruža“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Grivac,-crkva

 

 

 

Položaj sela – topografske prilike.

Selo je na levoj strani Gruže i to najvećim delom na jednoj prostranoj zaravni penetralne jezerske ravni kačerske faze. Tu zaravan zasecaju potoci – Potok, Potok kod Česme – po čijim se stranama takođe nalaze pojedini delovi sela. Nekoliko kuća je na putu za Bare, do same Gruže, a ispod brda Čivorića. Tu su poglavito dućani i škola. Na stranama ispod Čivorića inače nema kuća, jer su strane dosta strme, sem nekoliko pomenutih kuća, koje su na jednoj niskoj terasi iznad Gruže.

Vode.

U selu ima nekoliko izvora i to su: Česma – pod Rasadnikom, Osjek, Mali i Veliki Bunar – iznad Brđana i Korićana, zatim izvor Česmica a nedaleko od crkvine – van sela – je izvor Stublina. Dosta se služe i bunarskom vodom.

Zemlje i šume.

Seoske šume li utrine nemaju. U polju postoji osam trla.

Tip sela.

Selo je razbijenog tipa. Deli se na četiri kraja: Brdo (Brđani) – čije su kuće po stranama Potoka kod Česme, koji rastavlja ovaj kraj od Korićana; ovi sa desne strane tog potoka na jednoj prostranoj zaravni. Južnije od ovog kraja, a na vrlo blagim stranama Potoka kod česme su kuće kraja Rasadnika. Ispod Brđana, razdvojen Potokom je kraj Potok (Potočani). Odstojanje između pojedinih krajeva nije veliko. Jedino je Rasadnik od Korićana udaljen oko 500 metara. Rastojanje između pojedinih kuća obično varira od 50 do 100 metara, ali ih ima i bližih – odeljenih zadrugara.

Starine u selu.

Na mestu sadašnjeg groblja bilo je neko starije groblje. U njemu su nalažene stare parice („carevke“). Tu je i jedna crkvina, čiji su zidovi održani još za čitav metar od zemlje. U oltaru su za trideset santimetara širine očuvane šare. Nešto malo ima cigle, jako crvene i tvrde, kvadratnog oblika i veće od obične ali su nešto tanje. Na crkvi je vratnica bila samo sa južne strane. Još stoji kamen od časne trpeze sa krstom.
U Baricama je Tursko grobljište. Sada je iskrčeno. Izoravaju se parčad od crepova i cigli. Na tom grobljištu, priča se, su bila turska vešala za Srbe.
U Brdu je bio spasijski koš a na Rujevoj Strani Turci su vrli ruj (drvo).
Postoji predanje da je odavde, od Gruže do Česmice u Potočanima bila varoš. „Kada su naši stari bežali u Srem, našli su kod jednog popa, da se ta varoš zvala Ugrenovce“. Vele da nije bila turska, ali ne znaju čija je.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

U selu ima znatan broj starinačkih familija. Potom dolazi veliki broj doseljenika iz Starog Vlaha, Sjenice, Korita za Karađorđevo vreme ili nešto kasnije. Ostali, docniji, doseljenici su manjeg značaja u strukturi stanovništva ovoga sela.

U Brdu su ove familije:

-Gordijanići (Lukići, Živkovići, Pavlovići i Ignjatovići). Ovo je najstarija familija u selu. Zovu se po babi Gordijani. Slave Lučindan.
-Belobrkovići (Petrovići, Milanovići, Jovanovići i Đorđevići). Po starini su rod sa Gordijanićima; danas su se razrodili. Prezime su dobili po tome, što im je deda Jovan imao jedan beo a drugi crni brk. Slave Lučindan.
-Mačužići (Rankovići i Nikolići). Po njihovom tvrđenju oni su starinci. Ali, pošto su im Mačužići u Vučkovici rod znači da su i ovi od Sjenice. O postanku naziva njihovog prezimena ovde se priča ovako: Imao knez Miloš goveda na Zlatiboru. Goneći ih jednom odatle za Kragujevac, zanoći u Barama i tu mu neko ukrade bika. Neki Mihailo iz ove familije bude optužen da je ukrao bika i knez Miloš naredi da se izmočuga. Tukli su ga batinom dok ovaj od bolova nije umro. Potom kenz Miloš naredi da mu se familija od sada zove Mačužići*. Pored ovog Mihajla bili su optuženi i Vitoš i Uroš iz Bara za krađu istog bika, ali se za njih zauzmu vladika Melentije i Milošev brat Jovan, te ih nisu osudili. Docnije je bik nađen i Miloš se kajao što je ubio nevinog čoveka. Slave Đurđevdan.
*Isto tako kažu da su sve familije, od kojih je kogod bio išiban, zovu Šibalići.
-Sovijanići (Karovići) su starinci. Staro im je prezime Mijatovići a Sovijanićima se zovu po babi: Karoviće je pak nazvao knez Miloš – karo, kažu, znači valjan. Slave Jovanjdan.
-Zarići su ovamo došli iz Starog Vlaha pre Karađorđa a ranije su bili u nekom selu kod sela Bjedine Varoši (do Ivanjice) ili u samom tom selu. Na stanovnike Bjedine Varoši preneta je poznata priča o zauzimanju mesta pomoću bivolje kože. Naime, meštani su tražili od ondašnjeg cara, da im da zemlje koliko zahvata bivoljska koža. Car na to pristane, a oni iseku kožu u kajiše i zauzmu veliki de te „varoši“. Slave Nikoljdan.
-Mićakovići su došli ovamo pre Karađorđa sa Taranima u Borču i Brestovcu „s vode Tare“. Slave Aranđelovdan.
-Ćirovići. Doselila se ovamo braća Aksenije i Đorđe Ćirovići iz Starog Vlaha. U selu su ovu familiju zvali Starovlašanima. Od njih je danas peto koleno. Slave Jovanjdan.
-Veljovići. Doselio se praded Veljo iz Stolova više Kraljeva, kažu iz „sela“ Dragačeva. Ne kaže se koju slavu slave.
-Žujovići. Oni su od rasteranih Žujovića sa Ješevca. Ranije su se zvali Negovanovići ,pa su na Ješevac došli kao uljezi u kuću Žujovića. Slave Nikoljdan.
-Marinkovići (dućandžija). Doselili se pre 45 godina iz Niševaca kod Svrljiga. Slave Mratindan.
-Markovići (bojadžija). Doselili se iz Dupca kod Dragačeva pre 5-6 godina. Slave Đurđic.
-Mitrovići (trgovac). Doselili se pre 3 godine iz Bačine. Slave Nikoljdan.
-Lekići i Radosavljevići su familija sa Simonovićima (Betulićima).
U Potoku su ove familije:

-Sovijanići (Todorovići, Jevtovići i Karovići). O poreklu videti kod onih iz Brda. Slave Jovanjdan.
-Simonovići. Došao ovamo Jovica iz Starog Vlaha. Od njega je danas peto koleno. Slave Aranđelovdan.
-Botorići. Doselila se braća Stepan i Stevan iz sela Milandže u Starom Vlahu. Otac im se zvao „Botora“, ali on ovamo nije dolazio. Oni su doseljeni posle Karađorđeve vlade. Do sada ih je treće koleno. Slave Alimpijevdan.
-Andrići (Biorci). Otac Milovan došao iz Borča od biorske familije – uzeo ga po svoje tetak iz Taranske familije. Slave Jovanjdan.

U Rasadniku su ove familije:

-Rakitovići (Đorđevići, Stevanovići i Radonjići). Ovamo je došao Pajo, Rakitov sin „od Vape vode“ kod Sjenice 1809. godine. Slave Sv. Joakim i Ana.
-Krsmanovići (Radomirovići, Vučićevići, Lazovići, Dilovići i Mandići) Doselili su se od Sjenice za vreme Karađorđa. Slave Nikoljdan.
-Botorići. Videti kod onih u Potoku.
-Mitrovići (dućandžija). Došli pre 5 godina iz Bačine. Slave Nikoljdan.

U Korićanima su ove familije:

-Korićani (Mirkovići, Despotovići, Stevanovići, Miljkovići i Ninkovići). Ovde je došao Vukić sa sinovima Miljkom, Minom, Ninkom, Mirom i Despotom iz Korita pre 100 godina. U Ljepojeviću im je ostala familija – Dragutinovići. Slave Aranđelovdan.
-Rakitovići (Glišvići, Filipovići, Perovići, Prodanovići, Vasiljevići i Jekići) O njihovom preklu videti kod Rakitovića u Rasadniku.
-Simonovići (Betulići).  O poreklu videti Simonoviće u Potoku. Starije prezime Jovičići.
-Ivankovići su došli u Karađorđevo vreme od Ivanjice. Slave Jovanjdan.
-Gvozdenovići su došli u Karađorđevo vreme iz okoline Požege. Slave Mitrovdan.
-Petrovići (Velemuge). Došao iz Belog Polja kao uljez u familiju Ivankovića. Slave Mitrovdan.

 

IZVOR: Mihailo Dragić “Gruža”. Priredio saradnik Porekla Milodan

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.