Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:
28. јун 2013. у 16:00
maras
Škrba poticu iz Hercegovine a raselili su se po Srbiji Českoj Hrvaskoj Bosni Kanadi Irskoj Engleskoj a najmanje ih zivi u Hercegovini.
15. јул 2013. у 22:26
maras
Krsna slava im je Jovan Krstitelj (20 januar). Život uz rijeku Bregavu nije bio nimalo lak pa su se raseljavali u nekoliko navrata.
12. октобар 2016. у 16:17
Velibor
Petar Šobajić u svom delu “Dabarsko polje u Hercegovini” Škrbe dovodi u vezu sa Mihićima. Pišući o Mihićima u Potkomu, Šobajić navodi sledeće:
“Mihići – 6 kuća – su iz Hrasna kod Stoca. Došao Petar pod Kom u Dabar oko 1860. na zemlju Karadžinu i imao Mira i Spasoja. Slave Jovanjdan. U Hrasnu se prezivali Tomići. Pobiju neke Turke, ali i oni izginu, ostao Miho, i oni su od njega, Miho imao sedam sinova, koji ubiju agu, pa se razbegnu, dođu na Komanje Brdo i jedan tu ostane, a jedan ode u Do i njegovi se potomci prozovu Škrbe. (…)”
Iako obe familije slave Jovanjdan, Y-DNA analiza Mihića i Škrba pokazuje da ovo predanje nije tačno. Mihići su haplogrupa I2a-DN, dok su Škrbe I2a-DS.
2. јул 2020. у 17:01
maras
Škrbe vode porjeklo od Miloradovica koji su živjeli između Neretve i Bregave na nekoliko mjesta današnje Opličići , juzno od Kozica prema Trijebnju neki u Pjescima koji su držali skelu na Neretvi a jedni na Ošanjićima vise Stoca . Turska vlast im je oduzela skelu . Jedan od Miloradovica je prihvatio islam i uzeo prezime Opijač. Negdje u Stocu je bila kula Opijača kojije naplaćivo prelaz preko mosta. Negdje u okolini Trijebnja postoje temelji crkve koju su zidali Miloradovici. Mnogi su bili ratnici , zidari poljoprivrednici vodenicari . Za vrijeme Otomanske imperije zidali su kule u okolini Stoca na Ošanjićima Komanju brdu i Križevcu . Kad je dosla Austrougarska odvela je dvojicu zidara u okolinu Zagreba. U Kasindo je otiso jedan od brace sa Komanja brda.