Порекло презимена Стојшић

14. март 2012.

коментара: 7

Поштовани,

позивамо вас на сарадњу.

Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).

Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.

Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.

Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:

[email protected]
Пишите нам

Коментари (7)

Одговорите

7 коментара

  1. Stojsic Lazar

    Stojsic poreklo Bacinci-Sid.Sremacko.

  2. Вера Стојшић

    Стојшићи из Илинаца у Срему. Трагамо за даљим пореклом.

  3. Nikola Stevanković

    Здраво!
    Занима ме порекло моје бабе Љиљане Милић из села Ћићевац. Отац Миливоје Милић, Мајка Радунка Милић из Орашја, Деда Тоза Светозар Милић из Ћићевца, Баба Ленка Милић из Лучине. Неки кажу да су смо ми Милићи Светозареви из Ћићевца, пореклом Бугари и Власи, неки кажу само Власи, неки само Бугари… Не знамо тачно, надам се да би могли да ми помогнете! Хвала!

  4. sasa stojsic

    Jedno od kapitalnih dela akademika, prof. dr Kaplana Burovića jeste i knjiga BUROVIĆI – PORODIČNA ISTORIJA, koja je, u izdanju Izdavačke kuće “Balkan”, uspela da izađe iz štampe i pored svih prepreka i sabotiranja sa svih strana.
    Predgovor joj je napisao naš čuveni publicista Savo Zmajević, poznat po mnogim njegovim dopisima i studijama, pa i po njegovoj knjizi HIPOKRIZIJA SUŽIVOTA, objavljena prošle godine.
    Knjiga Akademika Burovića je velikog formata, A4. Ima 458 stranica, slogom br. 10, delimično br. 9, a fusnote br. 8. Snabdevena je dokumentima, mapama, slikama, genealoškim stablom, koje je razgranato i po bratstvima, zalazeći duboko u prošlost, čak do Nemanjića. Lično Stevan Nemanja, jednom od predaka ove porodice, dodeljuje titullu grofa, koja se nasleđuje s kolena na koleno, a priznaje im se i od Senata Mletačke Republike, kao i od vladara, kraljeva i imperatora drugih zemalja, pa i preko mora i okeana, tamo – u Americi.
    Kako vidimo iz dokumenata, Burovići pripadaju slovenskom plemenu Stojšića. Oni su jedna od najstarijih srpsko-crnogorskih porodica Perasta i čitave Boke, koja je dala Perastu čitavu dinastiju vojvoda, sudija i gradskih kapetana, vrlih sinova i kćeri, koji su se afirmirali i kao intelektualci, pesnici, književnici, naučnici, doktori, profesori, akademici, visoki sveštenici, državnici, ambasadori, generali, admirali, sportisti svetskog glasa i umetnici, dobrotvori, preko svega vrli junaci i heroji, koji su lili svoju krv i položili živote ne samo za slobodu njihovog Perasta, njihove Boke, njihove Crne Gore, već i za slobodu Hercegovine, Bosne, Hrvatske, Makedonije, za slobodu Srbije (Kosmeta), pa i za oslobođenje Beograda od turskog ropstva. Štaviše oni su doprineli i u Rusiji. Tako su oni dali ne samo Perastu, već i Herceg Novom (koji se i oslobađa od turskog ropstva sabljom grofa Ivana Burovića), čitavu dinastiju guvernera i čuvenih ljudi. Guvernere, kapetane, paše, sandžakbegove, pa i vezire oni daju i Hercegovini, Bosni, Braču i Budvi. Oni su se kao takvi afirmirali i van granica slovenstva, u Mletke i širom Italije, u Grčkoj, Albaniji, u Turskoj, pa i u Americi. Tako se ovim Burovićima danas diči ne samo njihova domovina Crna Gora, već i mnoge druge zemlje, ne samo Srbo-Crnogorci već i mnogi drugi narodi, s kraja na kraj Balkana i Evrope, s kontinenta u kontinent i s kraja na kraj sveta.

  5. Стојшић

    Ћока Стојшић,рођен 189. село Бингула.