Poreklo prezimena, selo Mahmić Selo (Bosanska Krupa)

Poreklo stanovništva sela Mahmić Selo (Mahmićaselo), opština Bosanska Krupa. Prema knjizi Milana Karanovića “Pounje u Bosanskoj krajini”. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Trepešnica teče u potok Baštru, a Kamarica prima vrela i potočiće: Žutića Potok, Nazifov Točak i Kardaševac. Služe se vodom sa tih potoka i ovih vrela: Kamenica, Stari Bunar, Ilidža, Sotonjak, Radinovac, Mušića Bunar, Suljin Bunar, Orašlje, Sredelj i Bagra. Trepešnica je u potočnoj dolini.

Tip sela.

Selo je razbijeno u grupe. Oveće porodične grupe zovu selo. Deli se na 4 kraja:

U Emrića Selu su:

Hadžići 3 k., Đaković 1 k., Emrići 16 k., Mahmići 5 k. i Harčević 1 k.

U Hadžića Selu:

Kerkezi 2 k., Atajići 2 k., Mehići 2 k., Hadžići 26 k. i Rakić 1 k.

U Maxmića Selu:

Atajići 2 k., Mahmići 26 k., Mujkić 1 k., Pajalić 1 k., Latković 1 k., Kosanović 1 k. i Košutić 1 k.

U Tredešnici:

Knežević 1 k., Vujići 2 k., Velići 10 k., Malbašić 1 k., Mandić 1 k, Gavrilovići 2 k., Latkovići 2 k., Kovačevići 5 k., Kantari 2 k., Mušići 5 k., Hrkalić 1 k., Isaković 1 k., Handžići 2 k., Aličevići 4 k. i Emrić 1 k.

Svega je u selu 26 porodica sa 129 kuća.

Privreda.

Više se bave zemljoradnjom. Pored zemljoradnje bave se zanatom.

Imena.

Selo je dobilo ime od zasnivača naselja Mahme iz Bužimskoga Grada. Dva dela sela po najjačim porodicama, a jedan deo po potoku. Saračko Selište po nekakvom saraču koji je tu izrađivao sedla.

Starine.

Na Crkvini se raspoznaju temelji crkve pre Turaka.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Pre 100 g. iselio je prvi iz grada Mahmo iz plemena Pajalina na stanište. Njegov sin Dildo Mahmić imao je 24 sina od 5 žena i doživeo je praunučad. I sad ima u gradskoj strani mulkova koji pripadaju Mahmića Selu. Od Mahme:

-Mahmići 26 k.; od Pajale:

-Velići 10 k. i Pajalići 1 k. Iza Mahme su doselili:

-Hadžići 29 k. od Sikleuša. Predak im je bio hadžija pa su prozvani Hadžići.

Od grada su pre 80 g. i:

-Ermići 17 k. i:

-Mušići 5 k. Ne sećaju se od koga su soja, ali su Anadolci.

Pre Omerpaše su sa Konjodora:

-Isakovići 1 k. od Karimana:

-Ćehaje i

-Handžići 2 k. iz Lijevna došao na materinstvo.

Pre okupacije su:

-Atajići 4 k. iz Vrnograča i:

-Harčevići 1 k. iz Jezerskog.

-Ramići 1 k. iz grada;

-Mehnići 5 k. iz grada i

Aličevići 5 k. s Vaga. Ne sećaju se kojemu „pletivu“ spadaju.

Pre okupacije su iz Mrazovca:

-Krkalić 1 k.,

-Kovačevići 5 k. i:

-Mujkić 1 k.

Od pravoslavnog stanovništva su prvi doselili pre Omerpaše:

-Kneževići 1 k. (Nikoljdan) sa Očigrija i:

-Gavrilovići 2 k. (Sv. Panteliju) od Sane.

Pre okupacije su iz Bjelajskog Polja:

-Kerkezi 2 k. (Đurđevdan) a iz Like:

-Kantari 2 k. (Lučindan);

-Latkovići 3 k. (Arhanđelovdan);

-Mandić 1 k. (Stefanjdan);

-Malbašić 1 k. (Arhanđelovdan);

-Vujići 2 k. (Đurđevdan) i:

-Košutić 1 k. (Lučindan).

Pre okupacije su:

-Đakovići 1 k. (Nikoljdan) iz Dobrenice priženio se i:

-Kosanović 1 k. (Nikoljdan) iz Like.

IZVOR: Prema knjizi  „Pounje u Bosanskoj krajini“ od Milana Karanovića. Priredio saradnik Porekla Milodan.