Gradac (Prezimena Drniške Krajine, Slobodan Zrnić, 2023)

Gradac je selo kod Drniša (Dalmacija), na jugoistočnom obodu Petrovog polja, u podnožju planine Svilaje. Staro selo je zavučeno iza brda, na višem terenu (kao i susjedni Baljci), dok su novije kuće u polju. Sredinom 19. vijeka u samom polju su bile samo kuće Pastuovića, na granici sa Otavicama, te rimokatolička crkva Sv. Marije na drugom kraju, koja je tu od davnina. Gradac nije dokumentovan u srednjem vijeku, a u prvih nekoliko turskih deftera zapisivan je kao Gradčac (kasnije Gradac) i bio je najveće naselje Petrova polja. Naziv je vjerovatno u vezi sa podgrađem stare tvrđave Brečevo. U 16. vijeku (turska vladavina) pri crkvi Sv. Marije održavao se panađur (vašar).

Popis stanovništva 1830. godine: rimokatolika 360, pravoslavaca 48 (ukupno 408).

Popis stanovništva 1991. godine: Hrvata 396, Srba 8, ostalih 8 (ukupno 412).

PRAVOSLAVCI

RADOMILOVIĆ – Đurđevdan (zaselak je više povezan sa Baljcima)

• 1574. Radomilo, sin Radiča u turskom defteru za Gradac; 1710. Nikola Radmilović pok. Vuke, Miloš Radmilović pok. Vuke i Vukelja Radmilović pok. Miloša; 1735. Nikola, Stipan, Miloš i Miajlo Radomilović; 1756. Pavle, Marko pok. Luke i Marko pok. Miajla Radomilovića; 1948. popisano je 20 Radomilovića u Gracu.

PRAVOSLAVCI>GRKOKATOLICI>RIMOKATOLICI

LALIĆ

• 1604. u turskom defteru prvi popisani je Radič, sin Lalića; 1735. Luka Lalić; 1756. Ilija Lalić; 1830-ih sa pravoslavlja na grkokatoličku (unijatsku) vjeru prešli su Stevan, Mio, Petar, Krstan i Toma Lalić, a do kraja 19. vijeka postali su rimokatolici; 1948. popisano je 10 Lalića u Gracu.

RIMOKATOLICI

PASTUOVIĆ (nadimci Pešut i Kasać/Kasač u 19. vijeku)

• 1623. Luka Nikolić-Pastuhović;  1707. Božo i Jakov Pastuović; 1710. u katastru Miho Pastuović pok. Marka, Nikola Pastuović pok. Martina, Božo Pastouvić pok. Martina, Božo Pastuović pok. Pavla i Vido Pastuović pok. Mihe; 1756. Petar, Ivan, Ante, Šimun i Marko Pastuović; 1948. popisana su 74 Pastuovića u Gracu.

JOLIĆ (ogranak Pastuovića)

• krajem 18. vijeka Ivan Pastuović-Jolić; 1948. popisano je 35 Jolića u Gracu.

PLAVČIĆ

• 1710. Jure Plavčić pok. Nikole; 1711. Ivan Plavčić; 1756. Stipan, Grujica, Mate, Grgo i Božo Plavčić; 1948. popisan je 21 Plavčić u Gracu.

VULIĆ

• 1707. Mio i Vid Vulić; u katastrima 1710. i 1735. kapetan Mate Vulić pok. Vule; 1711. Nikola Vulić; 1756. harambaša Mio, te Dujam i Frane Vulić; 1948. popisana su 34 Vulića u Gracu.

MARJANOVIĆ (nadimak Kovač u 19. vijeku)

• 1710. Petar Kovač pok. Jakova (u katastru); 1713. Petar Marjanović (u matičnoj knjizi); u katastru 1735. Petar Marjanović; 1756. Vido i Marko Marjanović; 1948. popisano je 108 Marjanovića u Gracu.

DURAN

• 1735. Ivan Duran; 1948. popisano je 48 Durana u Gracu.

BULJEVIĆ

• 1530. u turskom defteru Jakov, Matej, Juraj i Mihovil, sinovi Bulja; 1550. Đurđe, sin Buljevića, a 1574. opet Jurje, sin Bulja; 1585. Mihovil, sin Buljevića; 1634. Marko Buljević; 1706. Nikola Buljević; 1710. u katastru Ilija Buljević pok. Šimuna i Mate Buljević pok. Frane; 1756. Petar, Ivan, Jure, Stipan i Nikola Buljević; 1948. popisana su 32 Buljevića u Gracu.

BERAĆ (nadimci Car i Kuduz u 19. vijeku)

• 1710. Jure Beraraić pok. Jure, Šimun Beraraić pok. Šimuna i Ivan Beraraić pok. Mihe; 1732. umro Ivan Berać; 1756. Luka, Ivan, Božo, Toma i Nikola Berać; 1948. popisano je 29 Beraća u Gracu.

VIDOVIĆ (nadimci Špar, Krelac, Pešanović i Ćirić u 19. vijeku)

• 1707. Pavle Vidović (iz nekog razloga ih nema na katastru 1710); 1735. Pavle Vidović; 1756. Pavle, Mio i Lovre Vidović; 1948. popisana su 143 Vidovića u Gracu.

KUNČEVIĆ

• 1710. Nikola Kunčević pok. Martina i Ivan Kunčević pok. Stipana; 1756. Ivan i Šimun Kunčević; 1948. popisano je 12 Kunčevića u Gracu.

ČAJIĆ

• krajem 18. vijeka Nikola Čajić, a u katastru 1756. Anton Bilić (postoje zapisi prezimena Bilić-Čajić); 1948. popisano je 12 Čajića u Gracu.

PUĆO

• oko 1860. Mate Pućo (doseljeni kovači iz Kanjana); 1948. godine popisano je 4 Puća u Gracu.

Izvori:

• Mletački katastri i matične knjige rođenih, umrlih i vjenčanih (istraživački rad autora).
• Podaci iz turskog perioda su preuzeti iz knjige “Petrovo polje u vrelima osmanskog razdoblja (1528-1604)”, Aleksandar Jakovljević i Neven Isailović, 2019. god.
• Podaci iz mletačkih dokumenata 17. vijeka (Pastuović) su preuzeti iz knjige Kristijana Jurana – “Morlaci u Šibeniku između Ciparskog i Kandijskog rata”, 2015. god
• Podaci o prezimenima sa popisa stanovništva 1948. godine preuzeti su iz “Leksika prezimena SR Hrvatske”, 1976. god.