Arhitekta Dragutin Maslać i zgrada Gimnazije u Čačku

23. novembar 2021.

komentara: 0

PIŠE: Miloš Timotijević

Kao i mnoge druge ustanove u Čačku i Gimnazija je osnovana u doba Obrenovića. Iako je Čačak tridesetih godina 19. veka bio jedna od manjih varoši u Srbiji, Obrenovići su ulagali u naselje koje su doživljavali kao deo svog šireg zavičaja, kao i u ljude koji su im bili odani, što je otvaralo perspektivu razvoja.

Tako je na Mitrovdan 1837. sa radom počela i Gimnazija u Čačku. Imala je samo dva učenika i dva profesora. Posle zbacivanja kneza Miloša sa vlasti političke okolnosti su se promenile, pa i pozicija Čačak u očima državne birokratije. Tako je u jesen 1839. Gimnazija u Čačku ukinuta i premeštena u Užice. Zvanično zbog malog broja đaka i njihovog slabog uspeha.

Na insistiranje episkopa Nikifora Maksimovića (1788-1853), koji je stolovao u Čačku, Gimnazija se ponovo vraća u Čačak 1842. godine. Autoritet vladike bio je odlučujući, ali zbog istih razloga kao i nekoliko godina ranije Gimnazija se 1845. iz Čačka premešta u Kragujevac, u kome je ova škola ukinuta 1842. godine.

Tako je Čačak bio bez Gimnazije sve do 1869. godine. Ali i kada je ponovo osnovana ova škola je bila samo dvorazredna, da bi krajem devetnaestog veka postala šestorazredna, a tek 1920. osmorazredna.

Zanimljiva je i istorija podizanja same zgrade. Već 1899. bilo je jasno da zdanje iz 1875. nije bilo pogodno za rad sve većeg broja učenika i njihovo zdravlje. Iako je 1899. doneta odluka da se podigne novo zgrada, zbog nedostatka novca plan nije realizovan.

Nova inicijativa pokreće se 1905, i tada je odlučeno da se podigne zdanje koje će imati skladnu, ali ne i luksuznu arhitekturu, kako bi se učenici i na taj način obrazovali.

Ministarstvo građevina je odabralo arhitektu Dragutina Maslaća (1875-1937), rodom iz sela Papratišta koje se nalazi između Čačka i Požege, da izradi arhitektonski plan za Gimnaziju u Čačku. Maslać se školovao u Beogradu i Minhenu, svoje viđenje arhitekture oblikovao je u tradicijama akademizma, bio je privržen secesiji, folklorizmu, kao i neovizantijskom stilu. Kao tradicionalista bio je protivnik modernističkih tendencija u arhitekturi i pripadao je grupi stvaralaca koji su uobličavali srpski nacionalni stil.

Dragutin Maslać je zgradu čačanske gimnazije isprojektovao 1911-1912. godine, kada se srušen i stari vladičanski konak Nikifora Maksimovića, na čijem mestu su 1912. započeti radovi na izgradnji nove škole.

Rat 1914. prekinuo je radove, koji se nastavljaju 1919. da bi se okončali tek 1926. godine. Zbog velikih troškova gradnje, kao i održavanja ovog monumentalnog zdanja, Ministarstvo prosvete je donelo ishitrenu odluku da se novoizgrađena škola zatvori. To je izazvalo velike proteste u Čačku, tako da je nova zgrada Gimnazije svečano otvorena 1927. godine. Posle jedne decenije, 1937. godine, u ovom zdanju svečano je obeležena stogodišnjica osnivanja Gimnazije u Čačku.

Tako je Čačak dobio zgradu kojom se ponosi, jedan od veoma smelih graditeljskih poduhvata koji je uspešno uklopljen u već postojeći gradski ambijent, što je kasnije značajno uticalo i na dalji urbanističko-arhitektonski razvoj grada. Kada se posmatra sa distance od jednog veka zgrada, Gimnazije u Čačku važi za jedno od remek-dela nacionalnog stila u srpskoj arhitekturi, kao i za jednu od umetnički najuspelijih zgrada gimnazija u našoj sredini, i svakako jedno od najznačajnijih ostvarenja arhitekte Dragutina Maslaća.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.