Poreklo prezimena, selo Musterovići (Danilovgrad)

13. septembar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Musterovići, opština Danilovgrad – Crna Gora. Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Nalaze se u gornjem Zagarču između Malog Garča i osojne strane Rujišta, a graniče se sa Đuričkoviima i Miogostom. Naselje je razmješteno na pristrancima gornjozagaračke udoline, odnosno nadomak puta Danilovgrad—Cetinje. Od Danilovgrada je udaljeno 12, od Titograda 31 i od mjesnog središta u Petrovaču 4 km. Počev od Petrova guvna granica atara vodi ka jugozapadu preko Erakovića i silazi na put Danilovgrad–Čevo ; dalje ide na Jerinu prodo i izlazi na put koji vodi od Musterovića za Bjeljotrab. Odatle produžava u istom pravcu na vodu Cicmanovicu i Cucku glavicu, te preko Marinih dolina izlazi na Ivančev do, odakle se povija ka jugoistoku i izlazi na Dubov do i dalje na Bjelošku glavicu. Dalje se produžava preko puta koji vodi za Barjamovicu i okrećući prema sjeveroistoku izlazi na Velju glavicom, te preko vode Bjelace i kote 687 m izlazi na put Čevo—Danilovgrad (kod kuće J. Đuričkovića), a odatle seoskim putem uz Mali Garač do vrha (kota 852 m, kula Garčica), pa dalje, sjeverno, grebenom silazi u Jarugu, gdje prelazi put Zagreda–Dolovi, a odatle grebenom Velikog Garča, pored vode Lise, izlazi na Petrovo guvno. U tom okviru, ovaj relativno veliki atar dug je (CI-JZ) 4,8 i širok (Z-I) 1,9 km, te zahvata 9,13 km2 površine. Sredina sela je na visini od 600 m.

Istorijat.

Pretpostavke o starim zamecima naselja na ovom području vezane su za nekadašnje Malonšiće, koji su naseljavali ovaj kraj. O njima smo, govoreći o drugim, prethodnik naseljima zagaračke oblasti, saopštili osnovne podatke.

Erdeljanović je u selu evidentirao 25 d., a 1925. bilo ih je 26 sa 152 stanovnika. Do 1948. broj prvih se povećao za 9, a drugih se smanjio za 18. Zatim je bilo: 1953 (36:157), 1961 (29 : 139) i 1971 (23 : 106). Od zadnjeg broja te godine u selu je od rođenja živjelo 79, a 27 se doselilo, i to 10 do 1945, a ostali poslije. U zadnja dva popisa domaćinstva su prema broju članova bila: sa 1 (2:5), sa 2 (4 : 3), sa 3–5 (10:4), sa 5-8 (9:7) i sa 8 i više (4:4). Ujedno je struktura glavnih starosno-polnih grupa bila: prve 64:48 (ž. 25 : 18), druge 49:34 (ž. 25:15) i treće 26 : 24 (ž. 17 : 13).

Struktura stanovništva.

Prema obrazovanju, mještani su bili: bez škole 42 : 21 (ž. 31 : 17), sa četvorogodišnjom 51:57 (ž. 17: 22), sa osmogodišnjom 20:11 (ž. 0 :5), sa srednjom 2:2 i kvalifikovani (0:2), a nepismenih je bilo 31 :16 (ž. 24:14).

Tada je posjedovna i dohodovna struktura domaćinstava bila: bez zemlje (0 :2), do 2 ha (15 :10), sa 2-5 (10:6), sa 5–10 (3:5), sa 10—15 (1:0), odnosno poljoprivrednih 17 : 10, mješovitš 12:4 i nepoljoprivrodnih 0 : 9.

U 1953. g. 65 aktivnih izdržavala je 85 lica; u poljoprivredi 54 :79, a sa ličnim pitanjima bilo je 7. Taj odnos se y naredna dva popisa izmijenio ovako: aktivnih je bilo 35:30, izdržavanih: 100:68: u poljoprivredi 29:27 i 62:39, a sa ličnim primanjima 4:8.

Tip sela.

Glavninom sela sa 13 i zaseokom Dolovima sa 6 kuća, Musterovići, iako ne izrazito pripadaju tipu polurazbijenih naselja. Dolovi su smješteni u uvali između Malog i Velikog Garča, a od ostalog dijela udaljeni su oko 0,5 km. Srednja udaljenost kuća od središta sela je oko 0,3 km; njihova povezanost je, c obzirom na pomenuti međugradski put na koji selo izlazi, relativno dobra. Selo ima 13 prizemnih kuća, 5 na izbi i 1 dvospratnu, tiglom je pokriveno 17, slamom 1 i betonskom pločom 1; daščani plafon je u 9, malterisanje u 7 i bez plafona su 2 kuće. U periodu 1918—41. prepravke i dogradnje vršene su na 2, a poslije 1945. na 9 kuća. U selu su popisana 23 stana sa 828 m2, od kojih cy 7 iz prvog, 12 iz drugog i 4 iz trećeg perioda; 18 ih je imalo ognjište, 8 zemljani pod i 19 električno osvjetljenje. Prema vrsti cy: 12 jednosobnih i garsonjera, 10 posebni: soba i 1 dvosobni; sem 2, koji su korišćeni za vrijeme sezonskih radova, ostali su bili nastanjeni.

Rodovi.

U selu su septembra 1972. g. živjeli:

-Markovići (9 d.),

-Radonjići (8),

-Lakovići (2) i po 1 d:

-Todorovića i Grujičića.

Poslije 1945. iselilo se 8 d. sa 29 članova (u Danilovgrad, Titovrad, Bandiće i Zagredu. Povremeno dolazi 7 d. Dnevnik štranaga je bilo 7. U Ameriku je ranije išlo 5 mještana. Sada je u selu starijih od 60 kod. 16, a penzionera 8.

Vode.

Vode u selu su 19 privatanih bistijerni: 2 su izgrađene poslije 1945, a nekoliko ih je ispravljeno. Zajednička voda za tri ovdašnja sela (Musteroviće, Miogost i Đuričnoviće) je ubao (u đeru) zvani Garčić; nalazi se na Malom Garču, visoko iznad Musterovića (za oko 500 m). Smatra se da je podignut za vrijeme Ivana Crnojevića, jer su iznad njega zidine Ivan–begove kule.

Ostali podaci o selu.

Poslije uvođenja električnog osvjetljenja 1966. mještani su pribavili 3 električna šporeta, 4 frižidera, 1 televizor, 9 radio–prijemnika i 6 gramofona. Samo ognjište koristi 3 d., a 17 zajedno sa običnim šporetom. Ostala oprema kuća je uglavnom analogna susjednom Miogostu i Đuričkovićima. Takođe su slične lokacije kuća, pa su i njihove okoline sa dvorištima, oborima, pomoćnim objektima i okućnicama istovjetne. Na drugoj strani su i raspored i udaljenost imanja od kuća u sva tri sela gotovo podjednaki. Ove stoga što su ona topografski vezana za južnu podgogrinu oba Garča, čiju morfološku okosnicu predstavlja udolina, slična zavali, koja zahvata najveći dio njihovih atara. Sva tri sela su srazmjerno upućena na korišćenje relativno okomitih padina Garča iznad njih, i to prvobitno u kolektivnim, seoskim i bratstveničkim formama, a zatim u privatnim, podijeljenim na domaćinstva.

Danas im je, međutim, zajednička planina: na Lukavici. Prije 1941. g. 10 d. iz Musterovića imalo je na njoj svoje koliba a isto tako i danas. Prije je 12 d. davalo drugima steku na čuvanje (takođe na Lukavici), a danas 4. Vrijeme „izjavka“ i „sjavka“ je isto za sva tri sela.

IZVOR: Prema knjizi Dr Pavla S. Radusinovića „Naselja Stare Crne Gore, posebni deo“, izdanje Beograd 1986. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.