Ugrenovići – poreklo i genetički profil plemena

Istorijski izvori i predanja

Ugrenovići su stara plemićka porodica iz okoline Onogošta (danas Nikšić). Bili su gospodari ovoga kraja tokom srednjeg veka, sve dok vlast nisu preuzeli Nikšići. Najstariji vladar starog Onogošta bio je izvesni ban Ugren (negde i Ugren Jerinić) i najverovatnije da je po ovom banu Ugrenu kasnije nastalo čitavo pleme Ugrenovića.

Prema narodnoj tradiciji, ban Ugren (rodonačelnik svih Ugrenovića) živeo je u periodu 14-15. veka. Potvrdu za to možda nalazimo i u istorijskim izvorima, budući da se slično ime pominje u okolini Onogošta 1401. godine. Naime, Ugrin Radinović i Radoslav Vladojević iz Onogošta (de Anagasto), primili su da prenesu neku robu iz Cavtata do manastira Sv. Petra i Pavla na Limu. Nekoliko godina kasnije u dubrovačkom arhivu pominje se jedan Ugrin (moguće ovaj isti), u vezi sa carinom na Onogoštu. Ta beleška je od 22 februara 1411. Nije međutim sigurno da je on u vezi sa Ugrenovićima, s obzirom da su jedni Radinovići u to vreme bili vlastela iz Fatnice kraj Gacka.

Predanje kaže da je ban Ugren imao dvore u Kočanima, u mestu Stubi i da je bio u  sukobu sa Balšićima. U Kočanima su Ugrenovići imali hram posvećen Sv. Joakimu i Ani, zidan po predanju kada i Manastir Morača, 1252. godine. Kasnije, najverovatnije zbog borbe za prevlast, Nikšini potomci ubili su bana Ugrena u Nikšićkoj Župi, u selu Liverovićima. Na tom mestu i danas stoji visoki kameni stub, u narodu poznatiji kao “Ugrenov mramor“, ili „mramor bana Ugrena”. Nakon ovog događaja, koji se snažno urezao u narodno pamećenje, Nikšići su preuzeli vlast u ovom kraju, a po njima se Onogošt i nazvao Nikšićem.

Mramor bana Ugrena

“Na bana Ugrena zavojštio je Balša Zećanin i u borbi između Ugrenove i Balšine vojske, koja se vodila oko jezera Krupca u Nikšiću, svojom vojničkom sposobnošću Nikša je pomogao banu Ugrenu da potuče Balšinu vojsku i da je pregna iz Nikšića preko Planinice. U prvo vreme, kako pričaju, Nikša je bio sluga (kakav plemić!) bana Ugrena. Ali su se ti odnosi ubrzo izmenili. Ban Ugren je došao bio y goste kod svog prijatelja bana Petra Veljaje, koji je živeo u Mioljem Polju usred Župe. (Drugi kazuju da je ban Ugren bio poveo vojsku na Kosovo; a treći da je bio pošao s vojskom protiv “Vasa od Vasojevića“). Podnu Župe bana Ugrena napadnu sinovi Nikšini i ubiju ga. Zbog toga Gojak, najstariji Nikšin sin, prebegne u Rovca i od njega su se tamo namnožili Rovčani-Nikšići.”

Iako se veruje da ih je bilo više, predanje je upamtilo dvojicu Ugrenovih sina, Leku i Uroša. Uroš, po svemu sudeći, nije imao veliko potomstvo. Zna se da od njega vode poreklo jedni Uroševići u Kočanima i Mijatovići, kojih ima i na Glasincu. Od Leke su poreklom bratstva: Pantovići, Mijanovići, Mumovići, Lalovići i Đapići, zatim Lekovići na Glasincu, Bjeloj i Drobnjaku, Pejovići, Juškovići i Mučalice u Gornjoj Morači. Ove porodice su se razgranale tako da njihovih srodnika, sa izvedenim prezimenima, ima još u okolini Nikšića, kao i u Bosni.

Posebna su grupa bratstava Babići, Vujičići i Toljići. Oni su potomci nekog Tolja sa Čeva, koga su odatle proterali Ozrinići, te su neko vreme boravili u Pješivcima, da bi na kraju preko Banjana, negde u 17. veku, došli u Gornje Polje. Potomci ovih Toljića su i jedni Piljevići iz okoline Nikšića.

Ugrenovićima je matica u Gornjem Polju kraj Nikšića. Odatle se šire kao ostalim mestima, a svi slave retku slavu Sv. Joakim i Ana (Sveti Aćim i Ana, Aćimovdan). Nekoliko starosedelačkih bratstava iz Gornjeg Polja 30-ih godina 20. veka nosilo je prezime Ugrenović i slavilo Aćimovdan.

Gornje Polje

U Hercegovini se potomcima Ugrenovića smatraju sledeća bratstva: Miljanovići, Petkovići, Borkovići, Berdovići, Ivankovići, Čečuri i Čeri u Vrpolju, Ćorovići u Mostaru i drugim mestima, kao i mnogi drugi.

Veruje se da su od Ugrenovića poreklom i Vlastelinovići sa slavom Aćimovdan. Treba uzeti u obzir da je u prošlosti možda češće dolazilo do povezavanja sa određenim plemenima/rodovima isključivo na osnovu iste krsne slave (posebno ukoliko je ređa).

Genetika

Testirane porodice koje neguju predanje o poreklu od Ugrenovića:

Ćorović, Aćimovdan, Kruševica, Ljubinje, E-V13>Z16988

Anoniman*, Aćimovdan, Vrpolje Ljubomir, Trebinje, E-V13>Z16988

Anoniman, Aćimovdan, Vrpolje Ljubomir, Trebinje, E-V13>Z16988

Kod ovih rodova iz Istočne Hercegovine (matica Vrpolje) često je zajedničko predanje o poreklu od udovice jednog Ugrenovića, koja se sa četiri sina iz Nikšića preselila u Ljubomir. Ovakva predanja uvek ostavljaju mogućnost da se direktna muška linija negde prekinula, što bi eventualno moglo objasniti genetičko nepodudaranje testiranih iz Trebinja i okoline Nikšića.

Piljević, Aćimovdan, Gornje Polje, Nikšić, E-V13>Y37092

Lalović, Aćimovdan, Straševina, Nikšić, L-M22>M349

Mumović, Aćimovdan, Duga, Nikšić, J2b-M205>Y22059

Vukadin (poreklom od Lalovića iz Straševine), Aćimovdan, Donji Bogovići, Goražde, J2b-M205>Y22059

Anoniman, Aćimovdan, Miločani, Nikšić, J2b-M205>Y22059

Mijanović, Aćimovdan, Gornje Polje, Nikšić, J2b-M205

Sudeći po trenutnim rezultatima, može se zaključiti da hercegovački Ugrenovići mahom pripadaju haplogrupi E-V13>Z16988, dok su Ugrenovići iz matice, tačnije iz Gornjeg Polja (okolina Nikšića) dominantno J2b-M205>Y22059. Tu je i rezultat Piljevića, koji se za sada ne uklapa nigde, ali i njihovo predanje o poreklu ukazuje na nešto drugačiji migracioni pravac.

S obzirom na ove podatke, može se zaključiti da je izvorna haplogrupa starih Ugrenovića J2b-M205>Y22059.

Ova haplogrupa je istočnomediteranskog porekla, a kod nas je najzastupljenija na prostoru Stare Hercegovine, Zapadne Srbije i Krajine. Javlja se i u drugim srpskim krajevima. Starost podgrane J-Y22059 iznosi oko 1000 godina, a osim kod starih Ugrenovića, sa velikom sigurnošću možemo reći da je bila prisutna i među starim Kričima (paralelna podgrana).

Važno je naglasiti da u okolini Nikšića i Istočnoj Hercegovini (ali i šire), ima još porodica koje slave Aćimovdan i pripadaju haplogrupama E-Z16988, odnosno J-Y22059, ali ne poseduju konkretno predanje o poreklu od Ugrenovića. Takođe, na prostoru Stare Hercegovine postoje testirani rodovi koji se genetički uklapaju u rod Ugrenovića, ali ne slave slavu ovog plemena, niti poseduju slično predanje.

Najbolji primer su Božovići (Lučindan) iz Miločana kraj Nikšića. Prema predanju, poreklom su iz Paštrovića, odakle su još sredinom 14. veka došli u okolinu Nikšića i stupili u službu bana Ugrena. Genetički rezultati pokazuju da se oni u potpunosti uklapaju u rod Ugrenovića J2b-M205>Y22059.

*rezultati sa neobjavljenog istraživanja

Izvori:

• Petar Šobajić, Nikšić (Onogošt), 1938
• Radivoje M. Tadić, Gornje Polje kod Nikšića, 2001
• Branislav Đurđev, Postanak i razvitak brdskih, crnogorski i hercegovačkih plemena, 1984
• Božidar Kljajević, Stare srpske plemićke porodice u Hercegovini, 2013
• Bogumil Hrabak, Nikšić do početka 19. veka
• Neđeljko Neđo Paovica, Ljubomir, 2002
• Ljubo J. Mihić, Ljubinje sa okolinom, 1975
• Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, 1930
• Novak Mandić Studo, Srpske porodice Vojvodstva Svetog Save, 2000
• Srpski DNK projekat
• 23andMe