Poreklo prezimena, selo Vlaole (Majdanpek)

3. april 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vlaole, opština Majdanpek. Prema knjizi Antonija Lazića, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, iz 1939. godine i prema drugim navedenim izvorima, priredio saradnik Porekla Žarko Milovanović.

Selo Vlaole, autor fotografije Nenad Milić, Vikipedija, CC BY-SA 3.0 rs

Položaj.

Vlaole leži u dolini Božine Reke, pritoke Pekove, ali i ono administrativno pripada Homolju i ekonomski je upućeno na Žagubicu (1939. godine prim. prir). [1]

Deli se na osam fizionomskih delova, “kulmja” – vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl. (Bugarska, Bučanska, Meje, Lunguluj, Lipa, Pogare, Vrac i Kornjet). Vlaole je do 1959. godine bilo sedište istoimene opštine za tri naselja (Vlaole, Jasikovo i Leskovo). [2]

Stanovništvo.

Prema Antoniju Laziću [3], koji je istraživao poreklo stanovništva Vlaola, selo je novijeg postanka i osnovano je oko 1822. godine vlaškim doseljenicima iz bliskih sela (prim. prir, osnovano je 1817. godine [4]) . Prvi doseljenici zatekli su u blizini današnjeg sela dva stara vodeničišta: jedno na Božinoj Reci, oko 2 km zapadno od današnjeg sela, a drugo na potoku Valja Satuluj (Seoski Potok). Prvo su nazvali moara parasita (pusta vodenica) a drugo moara ocaska (hajdučka vodenica). To ukazuje da je na ovom mestu postojalo starije naselje koje je dugo vremena ostalo pusto, te mu se i ime izgubilo.

  • Mladinešće (slave Petkovicu) i Petkonji (slave Sv. Jovana) doseljeni su iz bliskog sela Bučja.
  • Bučani (slave Petkovicu) doseljeni su takođe iz sela Bučja.
  • Iz Krajine se doselilo nekoliko porodica, takođe u prvoj polovini XIX veka. Giconji (slave Mitrovdan) su iz Glogovice, a Peronji (slave Sv. Aranđela) i Jonešće (slave Petkovicu) iz sela Dubočana.
  • Mladenovići su Cigani-kovači preseljeni iz sela Bučja u Krajini oko 1865. godine.
  • Lukijani (slave Petkovicu) su iz sela Luke, a
  • Bađonji (slave Sv. Aranđela) iz Male Jasikove.
  • Karabašonji (slave Sv. Nikolu) su takođe iz Krajine.
  • Iz zaječarske okoline doseljeno je nekoliko porodica, takođe prve polovine HIH veka. Lungonji (slave Sv. Alimpija) su iz sela Krivelja, a Oštreljani su iz sela Oštrelja. Frunzonji (slave Petkovicu) su iz Krivelja kod Zaječara. Grekonji (slave Sv. Nikolu) takođe su došli iz zaječarske okoline, ali su starinom s Kosova; živeći u vlaškoj sredini oni su porumunjeni.
  • Srbulovići (slave Sv. Đurđica) su se preselili iz bliskog sela Gornjana, ali im ime pokazuje da su njihovi preci došli u Gornjane kao Srbi i tamo porumunjeni.
  • Stanimirešće (slave Sv. Alimpija) doseljeni su iz sela Krivelja kod Zaječara početkom HIH veka; u Krivelj su njihovi preci došli iz Almaša u Banatu.
  • Šinćeronji (slave Sv. Nikolu) doseljeni su iz Bora u Crnoj Reci kao i Turkonji (slave Mitrov-dan).
  • Crnajčanin je Ciganin–kovač iz Crnajke u Poreču, a doselio se u Vlaole oko 1900 godine.
  • Milovanovići su Cigani–kovači doseljeni iz Luke u Krajini.

U literaturi [5] nalazimo spisak žitelja sela Vlaola, sa podatkom kada i odakle se koji doselio u Vlaole:

 

R.brImena i prezimena ljudiOdakle se doselioU kojoj godini
1Paun i Trailo MartinovićIz Krivelja crnorečkog1817
2Martin Petrović1817
3Jovan Petrović s dva sina oženjena1817
4Petar Prvlović1817
5Štefan Prvulonić1817
6Janko Trailov1817
7Stanko NikolićBuče crnorečkog1817
8Mladen Krstić sa cinom oženjenim1817
9Trailo Lukić1817
10Flore Nikolić1817
11Trailo Jovanović1817
12Petko Radulović1819
13Petar FajdićDubočana crnorečkog1817
14Jovan Fajdić1817
15Stan Fajdić1817
16Dimitrije Đorćević1817
17Jon Dumitrović1817
18Nikoli Dumitrović1817
19Jovan Barbulović s sinomRudne Glave o. krajinskog1820
20Jovan Jovanović1820
21Jovan MarinovićBora crnorečkog1817
22Ilija LukijanLuke krajinske1817
23Petar SimonovićTople crnorečkog1834
24Petar MijaevićGornjaka o. krajinskog1817

 

_______________________________________________

 

IZVORI:

[1] Antonije Lazić, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, Glasnik geografskog društva, sveska XXV, Beograd, 1939, str. 33

[2] Srboljub Đ. Stamenković (ured.), Geografska enciklopedija naselja Srbije 3, Beograd, Geografski fakultet / Agena / Stručna knjiga, 2001, str. 1

[3] Lazić, 33

[4] Paun Durlić, Istorijska karta naselja opštine Majdanpek, Muzej rudarstva i metalurgije Bor – odeljenje u Majdanpeku, ažurirano 2016. godine, http://www.muzejmajdanpek.com/karta-naselja.php , pristupljeno 3.4.2021

[5] Tihomir R. Đorđević, Naselja i poreklo stanovništva – Arhivska građa za naselja u Srbiji u vreme prve vlade kneza Miloša (1815-1839), Grafički zavod „Makarije“, Beograd-Zemun, 1926, str 373

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.