Poreklo stanovništva sela Vlaole, opština Majdanpek. Prema knjizi Antonija Lazića, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, iz 1939. godine i prema drugim navedenim izvorima, priredio saradnik Porekla Žarko Milovanović.
Položaj.
Vlaole leži u dolini Božine Reke, pritoke Pekove, ali i ono administrativno pripada Homolju i ekonomski je upućeno na Žagubicu (1939. godine prim. prir). [1]
Deli se na osam fizionomskih delova, “kulmja” – vlaška reč sa značenjem kosa, vis, breg, padina i sl. (Bugarska, Bučanska, Meje, Lunguluj, Lipa, Pogare, Vrac i Kornjet). Vlaole je do 1959. godine bilo sedište istoimene opštine za tri naselja (Vlaole, Jasikovo i Leskovo). [2]
Stanovništvo.
Prema Antoniju Laziću [3], koji je istraživao poreklo stanovništva Vlaola, selo je novijeg postanka i osnovano je oko 1822. godine vlaškim doseljenicima iz bliskih sela (prim. prir, osnovano je 1817. godine [4]) . Prvi doseljenici zatekli su u blizini današnjeg sela dva stara vodeničišta: jedno na Božinoj Reci, oko 2 km zapadno od današnjeg sela, a drugo na potoku Valja Satuluj (Seoski Potok). Prvo su nazvali moara parasita (pusta vodenica) a drugo moara ocaska (hajdučka vodenica). To ukazuje da je na ovom mestu postojalo starije naselje koje je dugo vremena ostalo pusto, te mu se i ime izgubilo.
- Mladinešće (slave Petkovicu) i Petkonji (slave Sv. Jovana) doseljeni su iz bliskog sela Bučja.
- Bučani (slave Petkovicu) doseljeni su takođe iz sela Bučja.
- Iz Krajine se doselilo nekoliko porodica, takođe u prvoj polovini XIX veka. Giconji (slave Mitrovdan) su iz Glogovice, a Peronji (slave Sv. Aranđela) i Jonešće (slave Petkovicu) iz sela Dubočana.
- Mladenovići su Cigani-kovači preseljeni iz sela Bučja u Krajini oko 1865. godine.
- Lukijani (slave Petkovicu) su iz sela Luke, a
- Bađonji (slave Sv. Aranđela) iz Male Jasikove.
- Karabašonji (slave Sv. Nikolu) su takođe iz Krajine.
- Iz zaječarske okoline doseljeno je nekoliko porodica, takođe prve polovine HIH veka. Lungonji (slave Sv. Alimpija) su iz sela Krivelja, a Oštreljani su iz sela Oštrelja. Frunzonji (slave Petkovicu) su iz Krivelja kod Zaječara. Grekonji (slave Sv. Nikolu) takođe su došli iz zaječarske okoline, ali su starinom s Kosova; živeći u vlaškoj sredini oni su porumunjeni.
- Srbulovići (slave Sv. Đurđica) su se preselili iz bliskog sela Gornjana, ali im ime pokazuje da su njihovi preci došli u Gornjane kao Srbi i tamo porumunjeni.
- Stanimirešće (slave Sv. Alimpija) doseljeni su iz sela Krivelja kod Zaječara početkom HIH veka; u Krivelj su njihovi preci došli iz Almaša u Banatu.
- Šinćeronji (slave Sv. Nikolu) doseljeni su iz Bora u Crnoj Reci kao i Turkonji (slave Mitrov-dan).
- Crnajčanin je Ciganin–kovač iz Crnajke u Poreču, a doselio se u Vlaole oko 1900 godine.
- Milovanovići su Cigani–kovači doseljeni iz Luke u Krajini.
U literaturi [5] nalazimo spisak žitelja sela Vlaola, sa podatkom kada i odakle se koji doselio u Vlaole:
R.br | Imena i prezimena ljudi | Odakle se doselio | U kojoj godini |
1 | Paun i Trailo Martinović | Iz Krivelja crnorečkog | 1817 |
2 | Martin Petrović | „ | 1817 |
3 | Jovan Petrović s dva sina oženjena | „ | 1817 |
4 | Petar Prvlović | „ | 1817 |
5 | Štefan Prvulonić | „ | 1817 |
6 | Janko Trailov | „ | 1817 |
7 | Stanko Nikolić | Buče crnorečkog | 1817 |
8 | Mladen Krstić sa cinom oženjenim | „ | 1817 |
9 | Trailo Lukić | „ | 1817 |
10 | Flore Nikolić | „ | 1817 |
11 | Trailo Jovanović | „ | 1817 |
12 | Petko Radulović | „ | 1819 |
13 | Petar Fajdić | Dubočana crnorečkog | 1817 |
14 | Jovan Fajdić | „ | 1817 |
15 | Stan Fajdić | „ | 1817 |
16 | Dimitrije Đorćević | „ | 1817 |
17 | Jon Dumitrović | „ | 1817 |
18 | Nikoli Dumitrović | „ | 1817 |
19 | Jovan Barbulović s sinom | Rudne Glave o. krajinskog | 1820 |
20 | Jovan Jovanović | „ | 1820 |
21 | Jovan Marinović | Bora crnorečkog | 1817 |
22 | Ilija Lukijan | Luke krajinske | 1817 |
23 | Petar Simonović | Tople crnorečkog | 1834 |
24 | Petar Mijaević | Gornjaka o. krajinskog | 1817 |
_______________________________________________
IZVORI:
[1] Antonije Lazić, Naseljavanje i razvitak naselja u srednjem i gornjem Peku, Glasnik geografskog društva, sveska XXV, Beograd, 1939, str. 33 [2] Srboljub Đ. Stamenković (ured.), Geografska enciklopedija naselja Srbije 3, Beograd, Geografski fakultet / Agena / Stručna knjiga, 2001, str. 1 [3] Lazić, 33 [4] Paun Durlić, Istorijska karta naselja opštine Majdanpek, Muzej rudarstva i metalurgije Bor – odeljenje u Majdanpeku, ažurirano 2016. godine, http://www.muzejmajdanpek.com/karta-naselja.php , pristupljeno 3.4.2021 [5] Tihomir R. Đorđević, Naselja i poreklo stanovništva – Arhivska građa za naselja u Srbiji u vreme prve vlade kneza Miloša (1815-1839), Grafički zavod „Makarije“, Beograd-Zemun, 1926, str 373
Komentari (0)