Poreklo prezimena, selo Mirosaljci (Arilje)

Poreklo stanovništva sela Mirosaljci, opština Arilje. Odlomci iz radova Ilije Misailovića i Joviše Slavkovića. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Selo Mirosaljci nalazi se u dolini, na desnoj obali reke Moravice i blagim kosama planine Golupca (732 m). Sa severa se graniči sa Dragojevcem i Gornjom Kravaricom, sa istoka Rtima i Kotražom, sa juga Trešnjevicom i sa zapada Stupčevićima i Latvicom. Selo je bogato vodom i veliki broj izvora čini mrežu potoka koji se slivaju Moravici. Pogodnost zemišljta, pašnjaka i utrina uticala je na meštane da se bave stočarstvom i voćarstvom, uz ratarstvo kao prateće zanimanje. Najniži i najplodniji deo sela su Polja pored Moravice, a prema istoku uz padine brda raspoređeni su zaseoci sa voćnjacima, njivama, livadama i gajevima. Zabeleženo je da su najstarije porodice u selu Satarići, Plazinčići, Pantići, Obradovići i Matovići i, po legendi, naselili su se pored izovra gde su našli zlatnu reku. Pošto je bilo pet rodonačelnika najbrojnijih porodica, svaki je uzeo po prst zlatne reke. Ove porodice su ostale, ali se ne uvećevaju i uvek su na jednom potomku. Nekih familija koje su nekada živele u selu, kao što su Negovanovići, Đerasimovići, Stepanovići, Petronijevići… više nema – ili su izumrli ili odseljeni.

Pred kraj prošlog veka u selu su živele sledeće familije:

Babići;

Bojići (2 kuće, Jovanjdan);

Brajkovići;

Brkići (1 kuća, Nikoljdan);

Vasiljevići (3 kuće, Đurđevdan);

Vidići;

Vranići (12 kuća, Nikoljdan);

Vukovići;

Vukotići;

Vučkovići;

Dimitrijevići;

Dramlići;

Gavrilovići;

Gajevići;

Grahovići;

Đukići (17 kuća, Đurđic);

Đuričići;

Đurđevići;

Ilići;

Jankovići;

Jerotijevići (1 kuća, Nikoljdan);

Jovanovići (2 kuće, Jovanjdan);

Jojići (12 kuća, Nikoljdan);

Karaklajići (3 kuće, Nikoljdan);

Kovačevići (7 kuća, Đurđevdan);

Kuzmanovići;

Lazarevići;

Lukići;

Lukovići (3 kuće, Đurđic);

Malovići (1 kuća, Jovanjdan);

Matijevići (4 kuće, Vračevi);

Matovići;

Mijailovići (1 kuće, Nikoljdan);

Miletići (1 kuća, Đurđic);

Milinkovići (5 kuća, Đurđevdan);

Milići;

Milovanovići;

Milojevići (3 kuće, Nikoljdan);

Milosavljevići (15 kuća, Jovanjdan), doselili su se iz Korita (Sandžak) oko 1770. godine;

Milutinovići (6 kuća, Nikoljdan);

Mitrovići (1 kuća, Đurđic);

Mićići (4 kuće, Jovanjdan);

Miškovići (7 kuća, Aranđelovdan);

Munitlaci;

Nenadići (1 kuća, Nikoljdan);

Nikolići (7 kuća, Nikoljdan);

Novitovići;

Novičići (1 kuća, Lučindan);

Obradovići (2 kuće, Nikoljdan);

Pavlovići;

Pantići (3 kuće, Lazarevdan);

Pelivanovići;

Peričići;

Petrovići;

Planojevići (4 kuće, Aranđelovdan);

Popovići;

Prtenjaci;

Radičevići (4 kuće, Stevanjdan);

Radovići;

Rajkovići (6 kuća, Đurđic);

Savići (7 kuća, Aranđelovdan);

Satarići (2 kuće, Jovanjdan);

Simovići (5 kuća, Nikoljdan);

Slavkovići;

Stanići;

Stankovići (4 kuća, Nikoljdan);

Stevići;

Stovragovići (7 kuća, Jovanjdan);

Stojići (4 kuće, Jovanjdan);

Stojičići;

Stojkovići;

Terzići (3 kuće, Đurđevdan);

Todorovići (1 kuća, Đurđic);

Ćirkovići (1 kuća, Lučindan);

Čakarevići (5 kuća, Ignjatijevdan);

Šelovići (2 kuće, Vračevi) i

Šolajići (2 kuće, Ignjatijevdan).

IZVORI: Ilija Misailović, „O poreklu toponima užičkog kraja: Opština Arilje“, Užički zbornik, 19, Užice, 1990, str. 137-139; Joviša Slavković, Stanovništvo Dragačeva, str. 395-405; isti, Sela i varoši Dragačeva, str. 272-277. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.