Poreklo prezimena, selo Parmenac (Čačak)

26. februar 2021.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Parmenac, grad Čačak. Istraživanje Radovana M. Marinkovića i Dragoljuba M. Vujovića objavljeno u knjizi „Vekovi Parmenca“. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Današnje stanovništvo Parmenca u celini je doseljeničko. Najstariji rodovi, čiji potomci danas žive u ovom selu, prispeli su u njega u drugoj polovini XIII veka. Stizali su preko Starog Vlaha i Dragačeva sve do današnjeg doba. Retki su rodovi doseljeni iz Šumadije, ali ih ima i iz Čačka.

Najburnija doseljavanja bila su posle Drugog svetskog rata, naročito od 1960. godine. Uz parmenačke rodove, ti doseljenici su uglavnom formirali urbanizovani deo sela. Iz planinskog dela parmenački rodovi silazili su u plodno priobalje Zapadne Morave, većinom na sopstvena imanja.

Posle 1990. godine u vreme kada su svetski silnici razbijali „drugu“ Jugoslaviju, u Parmencu su nova porodična ognjišta raspaljivali Srbi prognanici iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine…

Posle 1980. godine poreklo nekih parmenačkih rodova počeo je da proučava novinar Čačanskog glasa i književnik Radovan M. Marinković, rodom iz Parmencu susedne Pridvorice. Prva saznanja publikovao je najpre u Zborniku radova Narodnog muzeja u Čačku, a potom je, u izdanju TV „Galaksija 32“, vlasnika Milojka – Mišule Petrovića, rođenog Parmenjanina, objavio monografija Poreklo žitelja vavedenjske parohije (Čačak 2005). Međutim, u toj knjizi potkrale su se izvesne nepreciznosti, a neki rodovi nisu ni upisani.

Marinkovićeva knjiga bila je osnov za dalja proučavanja, koja su obavili autori ove knjige. To je krajnje odgovoran i izuzetno težak posao. Najpre – stariji rodovi malo znaju odakle potiču – ne pominju naselja, već samo regije iz kojih su u Parmenac stigli njihovi preci. Uz to, u najnovijim popisima nalaze se i familijame (porodice) koje su tek stigle u ovo selo ili one koje su privremeno boravile u Parmencu.

Moguće je da autori ove knjige i nisu uspeli, i pored svestranih pretraga, da popišu sve parmenačke rodove (i sve članove domaćinstava), posebno ove čije su očevi postali članovi porodica za čije su se odive privenčali (pripuzi, domazeti).

Niko, naravno, nije namerno izostavljen. Ako ima (a svakako da ima!) propusta, greh na svoju dušu uzimaju autori i oni Parmenjani koji su davali podatke.

Radi preglednosti, rodovi su poređani po azbučnom redu prezimena. Sledi popis članova svake porodice sa ukazivanjem na srodstvo.

Ako se govori o poreklu familija, pa nije upisano kada je koji rod doseljen, onda se ti podaci odnose na one koji su se u Parmencu nastanili posle Drugog svetskog rata. Preciznije podatke svkako će utvrditi budući rodoslovci.

Autori mole čitaoce (i srodnike) da im oproste zamršenosti ovde – onde u ovom odeljku. Verujte mi – bolje, zaista, nisu mogli da razmrse.

Avramovići (Nikoljdan) – noviji doseljenici iz dragačevskih Zeoka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dobrila, udova Mladenova.

Antonijevići (Jovanjdan) – iz Vrnčana na Kalbaru.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Jovica, sin Predrag i kći Anđelka; Predragova supruga Slađana i njihova kćerka Teodora.

Beševići – vidi: Marinkovići.

Bjelići – vidi: Krivokuće.

BogdanovićiI (Lučindan): u kuću Radoja Poluge, po povratku sa Solunskog fronta, privenčao se Krstomir Markićević iz susednih Riđaga, a za njegovu kćerku Danicu, pred Drugi svetski rat, Milovan Bogdanović iz Kremana kod Užica. Otuda im i nadimci: Kremanac i Kremnka. Na pretka Bogdana upućuje prezime ovog roda. Ima ih i u Beograd i Nemačkoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Danica;

-Stojka, Daničina kći, i njena kćerka Violeta Tomašević.

Bogdanovići II (Lučindan i Đurđevdan): Radovan je iz dragačevske Rogače otišao u Kulinovce kod Čačka, pa se 1933. godine privenčao za Nastasiju, kćerku Obrena Poluge. Ovaj rod prezimenom čuva uspomenu na nekog pretka Bogdana.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Vojislav, supruga mu Milomirka, kći Biljana, sin Vladan, njegova supruga Dragana i sinovi Branko, Miloš i kćerka Magdalena;

-Dragomir i supruga mu Leposava.

Borisavljevići (Stevanjdan) – iz Moravičkog Stara Vlaha.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dobriša.

Bojovići I (Mratindan) – iz Bratljeva u Moravičkom Starom Vlahu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dimitrije, supruga mu Stajka, brat Vukomir i žena mu Ljiljana, njihovi sinovi Milan i Ivan, Milanova supruga Gordana i kćeri Nevena i Lidija i sin Ivan, Ivanova supruga Ljubica i njihova deca Žarko i Filip. Vukomir sin Jovan, supruga mu Ljiljana i njihova deca: Dejan i Ivan.

Bojovići II (Nikoljdan) – iz Viljuše (Čačak).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Vladeta, supruga Draga i posvojenik Mišo Mitkovski.

Boškovići (Aranđelovdan) – iz Tijanja u Dragačevu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milutin, supruga mu Milka, sin Dragan, njegova žena Ljubica i njihov sin Milan.

Branisavljevići (Nikoljdan) – iz okoline Nove Varoši.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Branislav, supruga mu Koviljka i kći Milka.

Vasilji – iz Čitluka u Hrvatskoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milena, udova Đurova.

Vidovići (Nikoljdan) – iz Vlasenice (Bosna i Hercegovina).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Blagoje, supruga mu Bosuta i sin Rade.

Vojinovići (Nikoljdan) – iz Lipnice (Čačak).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milinko, supruga mu Vojka i kćeri Sanja i Dragana.

Vrećo – iz Bosne i Hercegovine.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Marko, supruga mu Dobrinka, Sin Ljubiša, njegova supruga Slavica i njihova kći Miljana.

Vujičići (Đurđevdan) – iz Ozrema kod Gornjeg Milanovca.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Negoslava, sin joj Živomir, njegova supruga Vesna i njihova deca Isidora i Vojislav.

Vujovići I (Đurđevdan) su početkom XX veka stigli iz Dubrave (Ivanjica) i nastanili su se u Petrovićima – Malovićima. Došao je Konstantin – Kosta. Prezime im je obrazovano od ličnog imena Vujo. U zavičaju su slavili Nikoljdan.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Blagoje, supruga mu Zorica i sin Dragan;

-Rajko – Zizo.

VujovićiII (Đurđevdan) – noviji doseljenici iz Smiljevca u Moravičkom Starom Vlahu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milan, supruga mu Milena i sin Radovan;

-Dragomir.

Vuksanovići (Đurđevdan) – iz Gostilja na Zlatiboru.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Bogdanka i sin joj Aleksandar.

Gaborovići – poreklom iz dragačevskih Negrišora.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragica.

Gavrilovići (Stevanjdan) – iz dragačevskih Dučalovića.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragoslav – Drago, supruga mu Vesna i njihova deca: Danijela, Marko i Marija.

Gavrići – poreklom iz Glamoča u Bosni i Hercegovini; došao iz Francuske.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Sekula.

Glišovići (Đurđevdan) su iza sredine XIX veka došli u Parmenac verovatno iz Bogojevića kod Arilja. Na ovo upućuje podatak iz protokola umrlih: 25. maja 1917. godine umrla je u ovom selu Gvozdenija Glišović (60), rođena u Bogojevićima. O pretku Glišu, na čije ime upućuje prezime, ništa ne znaju. Drugi kažu da su došli kao Kezuni iz Rtara (Dragačevo). Posle 1970. godine domaćinstva su obrazovali u susednoj Beljini i Čačku.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Žarko;

-Milinko, supruga mu Verica i sinovi im Dragan i Mlađo.

Gordići (Nikoljdan): iz Rutoša kod Nove Varoši stigao je Mladoje – Mlađo.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mladoje – Mlađo i žena mu Javorka;

-Srđan, supruga mu Valentina i kći Tamara;

-Rada i sin joj Miloš.

Gostiljci (Đurđevdan) – iz čačanske Lipnice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Vladan, supruga mu Suzana i sinovi im Rade i Bogdan.

Grbovići (Alimpijevdan) – iz Čačka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Vojkan, supruga mu Ljiljana i sin Ivica.

Grujovići (Alimpijevdan) su od Glišovića. Predak im je Grujo Glišović. Ima ih u Čačku, Beogradu i Banatu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Razumenka, udova Jerosavljeva;

-Desanka, sin Grujica, supruga mu Vesna i sin Danilo. Oni su jedno vreme živeli na Kosovu i Metohiji, slave Stevanjdan;

-Milan i supruga mu Milica.

Dabovići – iz Čačka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dejan i supruga mu Ana.

Damljanovići (Stevanjdan) – iz Miokovaca (Čačak).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Slobodan i supruga mu Mica.

Danguzovi (Lazarevdan) – iz okoline Šida.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Lazar i supruga mu Milena.

Devići – prognanici iz Radmanovca, opština Dvor u Hrvatskoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mile, supruga mu Nena, sin Dragan, kći Nevena.

Dimitrijevići – iz Novog Miloševa u Vojvodini.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Jasmina.

Dostanići (Đurđevdan) – iz dragačevske Turice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radoslav i sin mu Andrija.

Drakul – iz Bosne.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Zdravo.

Dulanovići – iz Nove Varoši.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milka.

Dunjići (Đurđic) – iz Negrišora u Dragačevu 1965. godine.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Aleksandar – Leko, Danka, sin Zoran, supruga Svetlana i kći Sara.

Đedovići (Petkovdan) – iz dragačevskog Dljina.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Zoran, supruga mu Radmila, kći Mirna, sinovi Matija i Miljan i tašta Milica Nikolić.

Đukići (Nikoljdan) su iz Brekova kod Arilja, što svedoči i epitaf na spomeniku u seoskom groblju sa koga se čita da je doseljenik Stevan Đukić (72) umro 1918. godine i da je rođen „u selu Brekovu srez Ariljski“. Protokoli umrlih beleže da su otišli Bogu na istinu: 1905. godine Miljko (15), 1906 – Miloje (21), 1925 – Antonije, koji su, kao i Stevan, rođeni u Brekovu. Na pretka Đuku upućuje prezime ovog roda. Posle Drugog svetskog rata nastanjivali su se i u Švedskoj, Beogradu i Tesliću.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milomir, supruga mu Dragoslava i sin Nikola;

-Drinka;

-Desimir;

-Jović i supruga mu Milanka;

-Aleksandar, supruga mu Olgica, sin Ivan, njegova supruga Marija i njihove kćeri Anđela i Sofija;

-Zoran i supruga mu Mira;

-Tomislav, supruga mu Razumenka i kći Milica;

-Ranislav, supruga mu Raca, sin Milan i kći Marija;

-Jelena;

-Ljiljana;

-Miroslav;

-Milun i supruga mu Ljiljana;

-Branka;

-Đurđe, supruga mu Dušanka, sin Miroljub, snaha Sanja i njihova deca Teodora i Nikola;

-Marko, supruga mu Gorica, sin Vasilije i kći Vanja;

-Boban, supruga mu Mladomirka i sin Borisav;

-Svetlana;

-Dušan i supruga mu Milica;

-Miloje, supruga mu Milka, sin Predrag, sin Saša, njegova supruga Marija njihova Nevena i Mirjana;

-Spasimir, supruga mu Milica, sin Petar, njegova supruga Draginja i unučad: Darko i Drgana.

Zeljkovići (Jovanjdan) – iz Banja Luke.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milanka.

Zloporubovići (Aleksandar Nevski) – iz Bajine Bašte.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Zoran, supruga mu Branka i sin Miloš.

Ilići (Jovanjdan) – iz susednih Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Aksentije, supruga mu Selena, sinovi Ljubiša i Dragan, Ljubišina supruga Svetlana i njihova deca Filip i Katarina;

-Radiša;

-Darinka;

-Jeroslav, supruga mu Dobrila i majka Darinka;

-Dušan;

-Miroslav;

-Milun.

Jekići (Nikoljdan) – iz okoline Ivanjice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Miroslav, supruga mu Ljiljana i sinovi Aleksandar i Branimir.

Jelisavčići (Lučindan) – iz Bajine Bašte.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Tomislav, supruga mu Cana i sin Dragan;

-Milić, supruga mu Naca, sin Staniša, njegova supruga Beba i njihova deca Suzana i Aleksandar; slave Jovanjdan.

Jovanići (Đurđevdan) – iz Jančića na Kablaru.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milica, sin joj Aleksandar, supruga mu Vesna i kći Jelena.

Jovanovići – Šaponje (Stevanjdan) su došli iz sela Šaponja u Starom Vlahu (otuda im i starije prezime) posle 1830. godine. Prezime im je obrazovano od imena nekog pretka Jovana. Po nekim podacima, to je Jovan Buna, učesnik srpskih ustanaka na Turke s početka XIX veka, koji je popisan u tevterima čibuka kao vlasnik sitne stoke 1822. i 1824. godine. Ako je Jovan Buna njihov predak, onda je doseljevanje u Parmenac ovog roda bilo najkasnije 1809. godine. Ima ih u Beogradu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milovan, supruga mu Milena, kći Mirjana, sin Milan, njegova kći iz prvog braka Katarina, supruga Milanova Milica i sin Stefan;

-Ljubomir – Ljubo, supruga mu Danica, kći Marija, sin Aleksandar, njegova supruga Lena i kći Jana;

-Milomir, supruga mu Mira, sin Milan i kći Milka;

-Risto i supruga mu Borika.

Jovanovići II (Aranđelovdan) su prešli iz Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ljubo;

-Zoran, supruga mu Snežana, i deca Luka i Mišo (?);

-Natalija – Naca i njen sin Mišo.

Klasanovići (Nikoljdan) – iz Miokovaca.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Gvozden, supruga mu Radomirka – Rada, sin Antonije, njegova žena Ljiljana i kćeri: Ivana, Jovana i Jelena.

Kneževići (Đurđic) iz Gornje Kravarice (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milomir, supruga mu Ana, sin Miloš, njegova supruga Dragica i njihova deca: Aleksandar, Marija i Sandra.

Kovačevići (Vasiljevdan) – iz Nove Varoši.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragica, sin Vladimir, supruga mu Milica, kći im Staša i Dragičina kći Marija.

Kolarevići (Jeremindan) – iz okoline Ivanjice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dobrila.

Kostadinovići (Alimpijevdan) – iz Čajetine.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ljubinka.

Krezovići (Jovanjdan) – iz Trudova (Stari Vlah).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Miodrag – Mile, supruga mu Ljiljana, kći Suzana i sin Nikola.

Krivokuće (Jovanjdan) – iz Smiljevca – Kovilje (opština Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Stojan, supruga mu Krinka, sin Đorđe, njegova supruga Biljana i njihove kćeri Nevena i Jovana;

-Srećko i supruga mu Jovanka;

-Slavoljub, supruga mu Dušica, sin Zoran, drugi sin Ivan, Ivanova supruga Ljiljana;

-Miloje, supruga Mila, sin Dejan, drugi sin Dragan, supruga mu Olivera i deca im Željko i Darko;

-Milivoje, supruga mu Risimija, kći Mirjana, suprug joj Velibor Bjelić iz Nove Varoši i deca im Bojan i Marija.

Kuzmanovići I (Nikoljdan) – iz Dljina (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radoljub i njegova supruga Ivana;

-Milutin;

-Radoš, njegova supruga Mirjana, sin Predrag, kći Selena i majka Milunka.

Kuzmanovići II (Đurđevdan) – poreklom iz Trnave.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragan, supruga mu Zorica, sin Milutin, njegova supruga Zlata, njihova deca Tijana, Tanja i Dragomir; sin Milenko.

Kuzmanovići III (Aranđelovdan) – iz Dljina (Dragačevo)

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radojko, supruga mu Radojla, sin Milijan i njegova supruga Radmila.

Kurtovići – iz Bosne i Hercegovine.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mušan i supruga mu Stojanka.

Labovići – iz Čačka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dejan i supruga mu Ana.

Linjakovići (Đurđevdan) – iz Slavonske Požege.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Savo i supruga mu Dušanka.

Marinkovići (Vračevi) su doseljeni 1878. godine iz Brekova kod Arilja; neki kažu iz Močioca. Potomci su Milovana, sina Marinka Mijailovića, koji se tada doselio u susednu Pridvoricu i u njoj ostao sa dva sina, a jedan je prešao u Parmenac. I ranije je ovaj rod imao prezime Marinković, pa Urdov i Mijailović. Ima ih i u Čačku i Ivanjici.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Slaviša i supruga mu Radika;

-Branislav, supruga mu Vesna i sinovi Miloš i Nikola;

-Mila;

-Ljiljana, zet joj Duško Bešević, žena Gordana i njihova deca Marijana i Nenad;

-Miroslav i majka mu Stanojla;

-Milorad.

Marjanovići (Đurđevdan) su poreklom iz Stare Srbije. Matična knjiga umrlih beleži da je 1901. godine preminuo Simo (17), rođen u Amzićima, 1914 – Vukoman – Vule (75), rođen u Krivom Dolu, a 1915 – Đorđe (65), rođen u Amzićima. Prezimenom čuvaju uspomenu na pretka Marjana, za koga ne znaju kada je živeo. Prebegari su, kažu: ubili nekog Turčina i utekli „u Moravu“. Na određen način ovo potvrđuje i epitaf sa spomenika Ikonije Marjanović, koja je umrla 1911. godine u; inače, tog biljega više nema na groblju u Parmencu. Pred Drugi svetski rat jedno domaćinstvo zasnovali su u Beogradu, a kasnije i u Banatskom Karlovcu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milan, supruga mu Anka;

-Mladomir i supruga Pande;

-Vladan – Vlade, snaha mu Emilija i njena deca: Bratislav, Ana i Dejan;

-Milica.

Markovići (Đurđevdan) – Slobodan 1980. godine iz Milutovca kod Trstenika, ali on više nije među živima.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Gordana Kraljević, razvedena Slobodanova supruga, njihov sin Saša Marković, supruga mu Ivana, njihova deca Pavle i Ana, i Slobodanova i Gordanina kći Nataša.

Matovići (Aranđelovdan) – iz Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Rodoljub i Vesna.

Milojevići (Aranđelovdan) – prešlaci iz Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Rade, supruga mu Milica i sin Dejan.

Miloševići I (Đurđic) su pre Prvog svetskog rata dospeli u Parmenac iz dragačevskih Rtiju. Svojim prezimenom čuvaju uspomenu na nekog pretka Miloša.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Velimir i sin mu Mladen.

Miloševići II (Jovanjdan) – prešlaci iz susednih Riđaga, gde su davno doseljeni Čelica kod Nove Varoši. Pre Riđaga živeli su u dragačevskim Rtarima.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Vladan i supruga mu Sibinka;

-Radojko, žena mu Ružica – Bela, sin Mladomir, supruga mu Jasna i njihova deca Jovan i Dragan; Radojkov sin Nebojša, žena mu Slađana njihova deca Tijana i Pavle;

-Svetlana i njeni sinovi Marko i Branko.

Miloševići III (Aranđelovdan) – iz Mojsinja (Čačak).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Boško, supruga mu Slavica, sin Goran i kći Gordana; i Boškov sin Blaško, njegova žena Branka i kći Jelena;

-Srećko, supruga mu Slavica, sin Aleksandar i brat Mihailo; slavi Đurđevdan.

Miloševići IV (Jovanjdan) – iz Čačka, a rodom iz okoline Šapca.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ranko i supruga mu Mileva.

Miočinovići – vidi: Pribičevići.

MitrovićiI (Đurđic) – iz dragačevskih Negrišora.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Jerotije i supruga mu Milunka;

-Vidosav, supruga mu Dragica i kći Sanja;

-Sreten, supruga mu Snežana, sinovi Boban i Bojan i tašta Stana;

-Milan, supruga mu Danka i sinovi Boban i Zoran.

Mitrovići II – iz Rogatice (Bosna i Hercegovina).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milena, sin Džon, supruga mu Bosiljka i njihov sin Slobodan.

Nedeljkovići (Lučindan) – iz Luka kod Ivanjice pre 20. godina.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dobrila i kći joj Milena.

Neškovići I (Đurđevdan) – su iz Stare Pazove, a poreklom iz Rogatice u Bosni i Hercegovini; doseljeni pre neku deceniju.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ranko i supruga mu Milanka.

Neškovići II (Nikoljdan) – su noviji doselci iz čačanske Banjice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Rajica, supruga mu Stojanka i sin Aleksandar.

NikolićiI (Đurđevdan) – iz susednih Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radoš, supruga mu Verica, sin Miroljub i kći Jelena.

NikolićiII (Nikoljdan) – novoselci iz Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mijalko, sinovi Milenko i Nenad, Nenadova supruga Gorica i njihova kći Sandra.

Nikolići III (Savindan) – iz Tijanja (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ivanka, sin Zoran, njegova supruga Jasna i deca im: Milica, Anica i Vladica;

-Miloljub i supruga mu Mileva;

-Živka.

Novakovići (Lazarevdan) – iz Medovina (opština Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Slobodan i supruga mu Dušanka.

Obrenovići (Vračevi) su ne tako davno prešli iz dragačevske Markovice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Tomislav, supruga mu Ljiljana i sin Ivan;

-Jagoda, sin joj Goran i njegova supruga Marija.

Pavlovići (Đurđic) su, po poreklu srodnici Petronijevića. Doselili su se iz pravca Starog Vlaha pod kraj XVIII veka. Predak im je Petronijev brat Pavle, od čijeg je imena ovim rodovima obrazovano prezime. Ima ih u susednoj Beljini i u Nemačkoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radoslav i njegova supruga Drinka.

Pantelići (Nikoljdan) – ne tako davno prešli iz dragačevskih Dučalovića.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ljubica, sin joj Vuk i njegovi sinovi Marko i Miloš.

Paunovići I (Stevanjdan) su potomci Pauna Jelesijevića iz dragačevskih Rtara. Doselio se Paunov potomak Velimir u Poluge pod kraj XIX veka. Imao je i prezime Josipović. Neki potomci žive i u Beogradu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragoslav, supruga mu Nadežda, sin Bogdan, drugi sin Radovan, njegova žena Dušica, njihova deca Mirko i Anđa i Dragoslavljeva sestra Draginja.

Peruničići (Nikoljdan) – pre nekoliko decenija iz Dajića (Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ljubinko i sin mu Borko.

Petkovići (Nikoljdan) – iz dragačevskih Goračića.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milun i kći mu Dragana.

Perišići (Đurđevdan) su pre 1809. godine, preko Starog Vlaha, stigli iz severnog dela današnje Crne Gore (Brda). Neki potomci veruju da je to bilo i ranije. Prezime im je obrazovano od imena pretke Periše Simovića, učesnika u Prvom i Drugom srpskom ustanku na Turke (1804 – 1815), koji je kao vlasnik sitne stoke (ovaca i koza) upisan u čibučki tevter 1822. Nastanjivali su se i u Čačku i Beogradu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milunka i sin joj Milovan;

-Gojko i sin mu Radoš;

-Tomislav, supruga mu Stojana, sin Dušan, kći Brankica, njen muž Radovan Čekerevac iz Bresnice i njihov sin Nikola.

-Dragoslav, kći Snežana, njen suprug Miloljub Šunderić iz Premeće (Čačak) i njihova deca: Predrag i Jelena.

Petrovići I (Đurđevdan) imaju i pomoćna prezimena: Malovići, Sinđići, Ćorići i Jašići. Prvo im je izvorno – sa njim su se doselili iz sela Malovići u Crnoj Gori. Sinđići su potomci Sinđini, a pomoćna prezimena Ćorić i Jašić su od nadimaka. Prezime Petrović upućuje na pretka Petra. Doseljeni su posle 1830. godine iz Visoke kod Arilja. Ovo potvrđuje i podatak da je 2. novembra 1887. godine umro, a tamo je rođen Milivoje (75). Po drugoj verziji, u Parmencu su se nastanili ranije, jer postoji i podatak da su kao vlasnici sitne stoke (ovaca i koza) u tevter čibuka iz 1822. godine upisani Radovan i Mihailo. Domaćinstva imaju u Čačku, Beogradu, Banatu, Beljini…

Domaćinstva u 2008. godini:

-Petar, supruga mu Snežana, sin Dragan, njegova žena Marina, njihova deca Marijana i Dušan; Petrov i Snežanin sin Rade, supruga mu Vesna i njihov sin Veljko;

-Gvozden, supruga mu Radmila i sinovi Nemanja i Aleksandar;

-Milojko – Mišula i njegova supruga Smilja, sin Saša, njegova supruga Milena i kći im Milica;

-Stanislava, sin joj Ljubiša, njegova supruga Mirjana, sinovi im Dejan i Nenad, Nenadova supruga Slavica i njihov sin Đurđe, Dejanova supruga Marijana, sin im Ilija i kći Ivana;

-Mina, supruga mu Dana, njihov sin Miloljub – Mišec, supruga mu Marija i njihova deca Nedeljko i Dunja;

-Života, supruga mu Marina i njihov sin Ivan;

-Isidor i supruga mu Emilija;

-Mihailo, sin mu Milun, brat Milenko, njegova supruga Radovanka i deca im: Jelena, Jovan i Ivana;

-Dušanka, sin joj Milisav – Mišo, supruga mu Ljiljana i njihova kći Nevena;

-Snežana, udova Milijina;

-Vera, udova Vladanova;

-Branka, udova Vojinova;

-Milica, udova Miodragova;

-Milan i supruga mu Sofija;

-Radiša, supruga mu Nataša i sinovi Matije i Andrija;

-Raško, supruga mu Snežana, sin Vuk i kćeri Aleksandra i Isidora;

-Milutin (B), majka mu Milanka, supruga Ruža i kći Milica;

-Milica, sin joj Predrag – Dragan, njegova supruga Gordana i njena kći iz prethodnog braka Svetlana Filimonović;

-Zoran, supruga mu Verica i kći im Milica;

-Bogdan i supruga mu Simka;

-Danica, sin joj Vladimir i njegovi sinovi Stefan i David;

-Duško, supruga Zorica, sin Stanimir, kći Ana, zet Boban Savić i njihova deca: Pavle, Magdalena i Marija, Duškova kći Marija i njen sin Veljko.

PetrovićiII (Đurđevdan): Milenko iz dragačevskih Zeoka preselio se u Petroviće – Sinđiće 1944. godine. I njihovo prezime upućuje na pretka Petra. U Zeokama imaju i pomoćno prezime – Slović.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Nikola, supruga mu Radmila i sin Zoran.

Petrovići III (Đurđevdan): Isidor Petrović – Slović došao iz dragačevskih Zeoka.

-Mladomir, supruga mu Nada, sin Ivan i kći Ivana;

-Ljiljana, kćerka joj Slađana i zet Slavko Poluga i njihova deca Srđan i Slobodan – Boban.

Petronijevići I (Đurđic) su doseljeni pred kraj XVIII veka iz pravca Starog Vlaha. Potomci su Petronija, kome ne znamo prezime, i koji je, kao vlasnik sitne stoke (ovaca i koza) upisan u tevter čibuka 1822. godine. Veruje se da je pre toga učestvovao u ustanku na Turke 1815. godine. Od Petronijevog imena obrazovano im je prezime. Ima ih i u Čačku.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radojko – Raško, supruga mu Jasminka i majka Anica;

-Stanimirka i sin joj Dušan;

-Zlata.

Petronijevići II (Aranđelovdan) – iz susednih Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Bogdan, supruga mu Slavica, sin Aco i kći Ana.

Pešići (Petkovdan) iz Muhova kod Duge Poljane u Starom Vlahu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Želimir, supruga mu Snežana i deca Aleksandar i Ana.

Podunavci (Đurđevdan) – doselili iz Sremskih Karlovaca.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milunka, kći joj Mirjana i njena kćerka Suzana Glišović.

Poluge (Lučindan) su pod kraj XVIII veka stigli sa planine Rudnik. Daljim poreklom su iz okoline Onogošta (Nikšića). Potomci pripovedaju da su na Rudniku ubili Turčina zulumćara i otuda pobegli u Parmenac. Usmrtili su ga gvozdenom polugom, pa su tako i prezime dobili. Čuva se i predanje da su išli u Rusiju i da su se otuda vratili. Neki su, u XIX veku, popisivani i kao Polugići i Polužići.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mihailo, supruga mu Milka i sin Dejan;

-Milan, sin mu Momčilo, njegova supruga Rada i deca im Neda i Zoran;

-Mladen – Mlađo, sestra mu Milica, supruga Gorica, sin Lazar i kćeri Ivana i Katarina;

-Branislav – Brane i supruga Dobrila;

-Dragan, supruga mu Sneža i deca: Saša, Srđan i Jovana i majka Dobrila;

-Tomislav i supruga mu Milena;

-Radoje i supruga mu Slavica;

-Novka, sin joj Ljubomir, supruga mu Slađana i njihova deca Aleksandar i Ivana;

-Miloje.

Popići (Jovanjdan) – iz Bosne.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Janja.

Popovići (Jelesijevdan) – iz Kušića u Moravičkom Starom Vlahu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragan i supruga mu Zorica.

Popovići II (Cveti) iz Bijelog Brda kod Rudog.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milan, supruga mu Sava, sin Novica, njegova žena Lela i njihova deca: Vladimir i Bojan.

Pribičevići (Đurđevdan) – iz Petrinje u Hrvatskoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Đuro, kći mu Julijana Miočinović i njena deca Dean i Tanja.

Propadala – iz Čačka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dejan, deca mu iz prvog braka Pavle i Filip, sadašnja mu supruga Jovana i kći Dejana.

Puškarice (Nikoljdan) su posle 1860. godine došle iz Močioca u Moravičkom Starom Vlahu – tamo je rođen Milovan, koji je u Parmencu preminuo 14. februara 1887. godine. Prezime ovog roda upućuje na zanimanje pretka – puškarsko. Ima ih i u Beogradu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Ljubinka.

Ravići iz dragačevske Vučkovice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radiša.

Radojičići (Nikoljdan) – iz dragačevskih Dučalovića.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Svetlana.

Rađeni – iz Rudog (Bosna i Hercegovina).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragan, supruga mu Mileva, sin Srećko i majka Ruža.

Radonjići (Stevanjdan): 1963 iz Turice (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Miloš, supruga mu Nadežda, sin Vojkan, njegova žena Vesna i njihove kćeri: Jovana, Sara i Nina.

Raketići (Lučindan): Radoš se iz susedne Beljine prizetio 1928. godine u Poluge. Na pretka Raketu upućuje prezime ovog roda. Jedan Raketić se 1950. godine vratio u Beljinu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Tomislav, a porodica mu živi u Beljini.

Rankovići (Jovanjdan) – ne tako davno iz Kušića (Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mirosava, udova Dragićeva.

Resanovići (Nikoljdan) – iz opštine Dvor u Hrvatskoj.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Stevo, supruga mu Dragica, njihova kći Želika Perenčević i unuk Vanja.

Savići (Đurđevdan) su se u Parmenac nastanili oko 1870. godine. Protokol umrlih sadrži podatak da je 2. marta 1881. godine u Parmencu preminuo Risto Savić (35), rođen u Plevu („u Turskoj“). Prezimenom čuvaju uspomenu na nekog pretka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Uglješa i supruga mu Darinka;

-Mladen, sin mu Petar, snaha Magda i njihov sin Janko.

Samardžići – iz dragačevske Rogače.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragan, supruga mu Nevena i sinovi Luka i Đorđe.

Sedlarevići (Đurđic) – sa Kosmeta.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radovan, i sin mu Radomir;

-Radoš.

Smolovići (Đurđevdan) – iz Mojkovca u Crnoj Gori.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milun, supruga mu Milena, sin Milovan i Milenina kćerka iz prvog brak Marija Pavlović.

Stamenkovići (Aranđelovdan) – doseljeni pre koju deceniju iz Merošine.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Stojan, njegova supruga Živka i sinovi im Aleksandar i Slavoljub.

Stanići (Đurđevdan) – iz Čačka, a poreklom iz Guče (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragoslava i njena deca: Nenad, Nevenka i Nemanja.

Stanojevići (Đurđevdan) – iz Međuvršja.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Smilja i njen usvojenik Dejan Todosijević iz Međuvršja.

Stojkovski (Đurđevdan) od Đorđilovića iz Parmenca, a prezime po mužu Makedoncu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Danica.

Stokići (Srđevdan) – iz Čačka.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Dragoslav.

Stevanovići (Nikoljdan) – iz dragačevskih Goračića, 1977.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mirko, supruga mu Zorka i deca: Gorica, Verica i Milan;

-Milenko.

Tiosavljevići (Aranđelovdan) – iz susednih Riđaga.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Kosara, udova Sinišina.

Tomaševići (Đurđevdan) – na imanje Milana Vukojevića (a te familije više nema u Parmencu) došao mu je unuk Milinko Tomašević iz Gornje Kravarice u Dragačevu.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Milinko, njegova supruga Milica i kći im Danijela.

Tošići (Lučindan) – iz Kuzmičeva kod Novog Pazara.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Radoslav – Rade i supruga mu Dobrila.

Tubići – iz Lučana (Dragačevo)

Domaćinstva u 2008. godini:

-Momirka i sin joj Duško.

Ćetenovići (Đurđevdan) – iz Smiljevca (Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Blagoje, supruga mu Milunika, kći Milka Čalović i njena kći Dijana.

Ćurčići (Đurđevdan) – iz Smiljevca u Moravičkom Starom Vlahu (Ivanjica).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Miroljub.

Filipovići (Lazarevdan) – iz Božića (Skelani) u Bosni i Hercegovini (1961).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Živorad i supruga mu Vidina.

Čekerevci (Nikoljdan) – iz Bresnice.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Zoran i supruga mu Svetlana.

Šekularci (Vračevi) – pre koju deceniju došli su iz Lučana, a prezime im upućuje na regiju Šekular; poreklom su iz Lopiža kod Sjenica.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mirčeta, supruga mu Cana i kći Gordana.

Šljuke (Đurđevdan) – iz Bijelog Brda kod Rudog.

Domaćinstva u 2008. godini:

-Nevenka.

Šuluburići (Aranđelovdan) – iz Lise (Dragačevo).

Domaćinstva u 2008. godini:

-Mijailo, supruga Marica, sin Miroslav, njegova žena Milena i deca im: Andreja i Vuk.

Šunderići – vidi: Perišići.

U poslednje dve godine razni spiskovi pominju u Parmencu još neke rodove, ali meštani o njima ništa ne znaju. To su ove porodice:

Banović (popisan je Rade);

Bogosavljević (Anđelka);

Bukvić (Darko i Stanislava);

Vučić (Dajana);

Gorničar (Jelena);

Gregorič (Vesna);

Danilović (Živana);

Zovko;

Kovač (Aleksandra i Radmilo);

Milentijević (Stoja);

Mirković (Aleksandar);

Petković (Ivana);

Stanišić (Živko);

Ćirović (Gorica, Ivana, Milorad i Nikola).

Ako se analiziraju popisi stanovništva od 1822. do 1863. godine, koji su uvršteni u ovu knjigu, lako se uočava da nekih rodova više nema u Parmencu: ugašeni su, trajno odseljeni ili promenili prezime. Ali, gube se i neki drugi, sačuvani u izvornim dokumentima.

Evo karakterističnih:

U Parmencu je 8. januara 1887. godine umro Novak Janković (50). Njegovi potomci odseljeni su u Čačak.

Kafedžija Jelesije Bajić (30) preminuo je 1889. godine, a rođen je u Banji – „Stara Srbija“.

Borivoje Spasojević (18), rođen u Bogojevićima kod Arilja otišao je Bogu na istinu 13. avgusta 1903.

Milovan Bakmazović (50), rodom iz Kalimanića u Bosni, preminuo je ovde 18. septembra 1915.

Milan Anđelić (84), rođen u Visokoj kod Arilja, upokojio se 2. februara 1926.

Vlastimir Urošević (52), rođen u dragačevskim Lučanima, postao je grobljanska zemlja 17. juna 1949.

Neke ljude, čijih potomaka više nema u Parmencu, pominje nadgrobni spomenici:

Dmitar Lojanica (84), „doseljen iz Drenove u Turskoj“, umro je daleke 1857. godine.

Miloš Petrović bio je iz Vranića kod Čačka.

Koliko je pamćenje o poreklu rodova često varljivo, pokazuje tvrdnja starijih Parmenjana da je jedna od najstarijih familija u ovom selu – Šljivići. Čak ih ubrajaju u starosedeoce, što nije tačno.

Naime, u Parmencu je 25. oktobra 1908. umro Milan Šljivić, star 90. godina. U protokol umrlih upisano je da je rođen „kod Ivanjice“. A „kod Ivanjice“ Šljivića ima u Gliječi.

U Parmencu su živeli njegovi potomci: Nikola i Vićetnije. Nikoli se sinovi nisu održali; jedna ćerka, Darinka, udala se u Vujoviće, druga, Cmiljana, u Đorđiloviće. Nikola je biran za predsednika opštine pakovraćke i kmeta. Vićentijev sin Gvozden (1898 – 1982) je sa suprugom Kosarom rodio sedam kćeri. Za njegovu kćer Milunku privenčao se Radoš Petrović Đutura iz Parmenca. Njihove kćeri su: Nadežda, udato Perišić, i Milena, udata Jovanović. Milunka i Radoš ostavili su unuku Milanu Jovanoviću kuću i okućnicu, koji održava domaćinstvo uz pomoć oca Milovana i majke Milene, a slavi Šljivića slavu Đurđevdan.

Neki rodovi pominju se se skoro do našeg doba u Parmencu, ali ih više u ovom selu nema. Uglavnom su odseljeni. U tom pogledu nisu, primera radi, izuzetak Krunići.

IZVOR: Istraživanje Radovana M. Marinkovića i Dragoljuba M. Vujovića objavljeno u knjizi „Vekovi Parmenca“, str. 325-355. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić.

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Nikola

    Nikolic 2 poreklom je iz Parmenca Radovan koji je imao vudenicu na Moravi tu su rodjeni vise brace od kojih je Bozidar Nikolic,Srecko Nikolic .Bozidar je osto u parmencu sa sinom Milanom i Mialjkom .Srecko je otiso na miiraz u Puhovo zaseok Jacimovici zenio se dva puta i imo dosta dece.