Poreklo prezimena. selo Dacići (Rožaje)

21. februar 2021.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Daciće (Ivovik), opština Rožaje – Crna Gora. Prema knjizi dr Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Opšte napomene i položaj sela.

Selo je na jednoj terasi iznad reke Crnje (Crna Rijeka) ispod brda Ivovika. Stari naziv sela je Ivovik. Tako su ga zvanično po knjigama vodile turske vlasti. Taj stari naziv potislo je novo ime koje je došlo po Dacićima koji su ga naselili.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi u hataru sela jesu: Ivovik (livade), Goline, Potoci (šuma), Ornice, Gropa, Ravne, Krlje, Čajir (njiva).

Poreklo stanovništva.

Današnji stanovnici su:

-Dacića–Klimente (20 k.). Pobegao je Daca „od krvi“ sa tri sina iz Selca. Sinovi su mu bili: Kurto, Niško i Leka. Kurto i Niško su odmah primili islam, a Leka je umro kao katolik govoreći: „Turaka ima dosta, ali nema Lek–Dace“. Narodna pesma kaže da je ovaj Leka imao dosta stoke. Ovako broje pojaseve od doseljenja iz Selca: Daca, Leka, Šabo, Tahir, Sulejman, Mustafa i Suljo. Jedno vreme su se selili u Radavac (Metohija) i otuda se ponovo vratili u Ivovik. Iz Ivovika (Dacića) selili su se u susedna sela: Plunca, Ibarac, Besnik. Dacići u Daciću (Ivoviku) govore u kući arbanaški, ali svi znaju i srpski jezik. Arbanaški jezik se održava zbog ženidbenih veza sa Rugovom sa kojom su u dodiru preko prevoja na Hajni i Žljebu.

IZVOR: Prema knjizi dr Milisava D. Lutovca „Rožaje i Štavica – antropogeografska ispitavanja“ u izdanju Srpskog etnografskog zbornika, Beograd 1960. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.