Poreklo stanovništva sela Donja Budriga, opština Gnjilane – Kosovskopomoravski okrug. Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela i vode.
Selo je ravnici na Cerničkoj Reci. Voda za piće dobija se iz bunara kojih ima po dvorištima i na ulicama.
Zemlje i šume.
Topografski su nazivi za njive: Selište, Livadice, Smonice, Peščine, Rasulje ili Bela Zemlja, Stup i Pojatište; šuma je u hataru sela Cernice na mestima: Šljakna, Koštanska Reka, G uiniška Reka i Crn Kamen.
Tip sela i starine.
Selo je zbijenog tipa ne uzimajući u obzir muhadžirsku grupu kuća koja je na 200 metara istočno od sela. Bez muhadžirskih kuća selo se deli na Gornju i Donju Mahalu koje razdvaja ulica. Selo je staro i u selu ima mnogo starinaca. U opštem delu kod postanka naselja je izneto, da se Budrezi pominju kao množina u doba kneza Lazara. Selo je vrlo davno bilo na mestu „Selište“. Odatle je preseljeno, kako kažu, što su im se deca davila u Moravi, a po jednoj priči i zato, što se voda rasplinjavala kad su ovu reku nekada zatvarali u Ugljarskoj Klisuri. Dok je selo bilo u Selištu, na mestu gde je sada selo, bio je lug koji je prokrčio neki govedar Mitar i tu otvorio bunar. Po njegovu amanetu seoska preslava je Mitrovdan.
Poreklo stanovništva.
U selu žive Srbi, pravoslavni Cigani i Arbanasi muhadžiri.
Srpski rodovi:
-Vlajkovići (2 k., sv. Jovan), starinci.
-Novkovići (2 k., sv. Jovan), starinci
-Dejanovi (7 k., sv. Jovan), starinci.
-Popovići (5 k., sv. Jovan), starinci.
-Urdarci (4 K., sv. Jovan), starinci.
-Bojkovići (7 k.. sv. Jovan), starinci.
-Janjići (5 k., sv. Petka), starinci.
-Palivetrići (2 k., sv. Nikola), starinci.
-Magdini (2 k., sv. Đorđe Alimpije), preseljeni iz Vitine pre 120 godina.
-Kulajdžija (1 k., sv. Đorđe Alimpije), preseljen iz Devaja pre 100 godina. Prezime je dobio što je kao čifčija stanovao u begovskoj kuli.
-Šilovani ili Samardžijini ili Popijarci (3 k., sv. Arhanđeo), starinci. Bili su preseljeni u Šilovo, po čemu im je došlo i prezime; vratili se pre 100 godina. Popijarcima su prozvani što im je neki predak mnogo pio.
-Adži-Perci (2 k., sv. Đorđe), preseljeni iz Pasjana pre 70 godina; dalja starina kao kod roda Adži-Perci u Pasjanu.
-Šijaci (3 k., sv. Jovan), preseljeni iz Vitine pre 70 godina.
-Bajkovići (1 k., sv. Nikola), preseljeni iz Domorovca pre 70 godina na miraz kod Popovića.
-Ivkovići (1 k., sv. Jovan), preseljeni pre 60 godina iz Vitine kao čifčije.
-Žegrani ili Jancići (3 K., sv. Nikola), preseljeni iz Žegre pre 40 godina od zuluma. Dalja starina kao kod Jancinih u Pasjanu.
-Livočki (1 k., sv. Nikola), preseljen iz Donjeg Livoča pre 40 godina.
-Kamišević (1 k., sv. Đorđe Alimpije) preseljen kao čifčija iz Pasjana pre 30 godina. Dalja starnna kao kod Kamiševića u Pasjanu.
-Daravci (2 k., sv. Nikola). preseljeni iz Žegre kao čifčije pre 30 godina; daljom starinom iz Vladova.
-Kostić (1 k., Mitrovdan), preseljen iz Pasjana kao čifčija pre 25 godina. Dalja starina kao kod Kostića u Pasjanu.
-Dišljenković (1 k., sv. Nikola), doseljen iz Prizrena 1918 god. kao bakalin.
Rodovi pravoslavnih Cigana:
-Čopanjakovi (1 k., ranije sv. Vasilije, sada sv. Nikola), preseljeni iz Žegre pre 20 godina.
-Pržići (1 k., ranije sv. Vasilije, sada sv. Nikola), preseljeni iz Mogile 1917 god. kao čifčije; dalja starina kao kod Pržića u Mogili.
Arbanaški muhadžirski rod je:
-Bublica (1 k.), od fisa Beriš, doseljen iz Bublice (Prokuplje) 1878 god.
U Tursku su 1913 godine iseljene 4 arbanaške muhadžirske kuće.
IZVOR: Prema knjizi Atanasija Uroševića „Gornja Morava i Izmornik“, izdanje Beograd 1935. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)