Поштовани,
позивамо вас на сарадњу.
Пошаљите нам свој прилог, све што знате о овом презимену на основу усменог предања или цитирањем навода из књигa (наведите којих) или оног што је већ објављено на осталим интернет сајтовима (напомените којим).
Обавезно напишите и коју крсну славу славите и подручје у којем се ово презиме појављује.
Наведите и име познате личности (где је рођен-а, чиме се бави), која носи ово презиме.
Ваш прилог оставите у коментару или пошаљите на и-мејл:




17. јул 2026. у 01:19
Aracic
Dragi Aracici i oni iz loze Aracica koji sada nosite druga prezimena,
Ja sam potomak jednog od Aracica koji se doselio u Sjeverno-Istocnu Bosnu, region Trebave, izmedju 1855 i 1865, ne postoje tacni podatci. Nekoliko imena koja se pominju u nasoj lozi su Petar, Jovan-Jovo, Djordje, i Milivoje. Slavimo Svetog Jovana Krstitelja (Jovanjdan). Po prici starijih, mi bi trerbali da slavimo i Svetog Nikolu (Nikoljdan), ali mislim da niko iz naseg roda ne slavi. U nasem kraju mi svo svi bili poznati kao Aracici do generacije mojih roditelja, iako nam to nije uknjizeno prezime.
Medjutim ima idikacija da je Jovo dosao ili je porijklom iz okoline Jogodine. Za to nemam utemeljene dokaze. Misljenje biografa General Vukomana Aracica iz Velikog Lanista, Jagodina, je da je Jovo sin Kojadin Djordje Aracic (rodjen oko 1820 u Lanistu). Kojadin je imao bracu Petra i Koruna. Petar je otac Gen. Vukomana Aracica.
Prema usmenom predanju mog djeda, rodjenog 1914, i njegovih rodjaka, rodjenih 1911, 1912, 1915, i 1925, predak Jovo Aracic, rodjen je izmedju 1840 i 1850. Imao je dva sina, Gostu i Luku, nije jasno gdje su oni rodjeni. Jovo je dosao iz Srbije. Pominje se Lazarevac kao moguce mjesto iz kojeg su se doselili. Jovo je bio obrazovan i pismen, sto je tada bila rijetkost, i relativno imucan. Treba napomenuti da su Aracici iz Milive isto bili imucni. U turskim tefterima, poreskim knjigama, se pominje da je Zadruga Arcica (starjesina Petar Markov Aracic, rodjen izmedju 1765 i 1775) sama posjedovala blizu 50% stocnog fonda Milive na prelazu u 19 vijek.
Po porodicnom predanju, kada je Jovo dosao u Trebavski kraj, ponudjena mu je zemlja u dolini rijeke Bosne, Koprivna ili Vranjak. On je to odbio, iz nepoznatih razloga, i kupio je zemlju na brdima Trebave. Jovin dolazak u Trebavski kraj poklapa se sa vremenom kada se Srbi u Bosni pocinju oruzano buniti protiv Turske okupacije (Trabavsku Buna 1855).
Po daljem usmenom predanju, nasa loza je sa Skopske Crne Gore (Stara Srbija). Mjesto Aracinovo je Jugo-Istocno od Skopske Crne Gore. Odatle smo najvjerovatnije dosli u Resavski kraj, Miliva, Despotovac. Opeta po veoma anegdotnim detaljima, pretci loze su se pomjerali pred Turcima od 12 vijeka preko Kosova. Kada su stigli u Milivu, to se nezna.
U prici generacije mog djeda, tema naseg geografskog porijekla, predaka, loze i daljih rodjaka, bila je pominja. Zajednicko za svaku diskusiju na tu temu je bilo da smo iz Srbije, ali tamo smo dosli sa Kosova, a na Kosovo iz ili sa (Skopske) Crne Gore.
Porijeklo prezimena je nepoznato. Prva reakcija je je da potice od Turske rijeci “Harac”, medjutin, mjesto Aracinovo je postojalo i prije Turskog prodora u Staru Srbiju. Na Turskom Harac isto znaci i trosak i razbacivanje, arcenje. Medjutim “Arac” je isto i pridjev i znaci malen, nizak. Po fizionimiji muskaraca u nosoj lozi, posebno onih rodjenih prije 1920, mi jesmo imali jedan broj relativno sitnih/niskih rastom muskaraca, u odnosu na prosjek visine Srba.
Razlog zasto su mnogi, vecina, Aracica promijenili prezime je upravo asocijacija sa Haracom, tako da su sada Aracici gotovo nestali medju Srbima. Najcesce se prezivaju Djordjevici, po nekima.
Da bi se ista naucno utemeljilo potrebno je uraditi DNK test, Y haplotype. Po mom misljenju postoji nekoliko ogranaka Aracica u Srbiji koji se sada drugacije prezivaju. Slicnost u fizionomiji, karakteru i licni osjecaj mogu biti subjektivni. Medjutim postoji dosta fisionomske slicnosti mog oca i striceva sa poznatim Aracicima cije fotografije postoje na internetu.
Izvinjavan se na latinicnom pismu i skracenom alfabetu.
Pozdrav od jednog Aracica iz generacije rodjene izmedju 1965 i 1975.
17. јул 2026. у 01:58
Aracic
Samo da dodam da se izvinjavam na “stamparskim” greskama u prijasnjem tekstu.
Prvi Aracic koji dolazi u Veliko Laniste je Djordje Petra Aracic, rodjen 1799 u Milivi. On napusta Milivu pred kraj ili odmah posle I Srpskog Ustanka.
Jedan od interesnatnim podataka, o Gosti (mom pra-pra djedu, rodjen oko 1870), sinu Jove Aracica: On je oko 1900 odbio da plati harac. Kaze se da je sjekirom “ganjao” haraclije oko kuce i htio da ih pobije. Predomislio se kada ugledao svoj prvo-rodjenog sina Milosa, koji je tada imao 4-5 godina. Posle se odmetnuo u “Iskije”, tako su Bosni zvali hajduke. Proveo je 1-2 godine po zbjegovima. Uhvacen je sa druzinom u Palaznici, na Bozic ujutro. Uhvatili su ih “Turci” is Sjenjine, jer ih je neko prijavio. Skrivali su se u pusnickoj peci (susara za susenje sljiva i drugog voca). Trebao je da bude objesen u Koprivni na Spasov Dan 1902 ili 1903. Pomilovan je, ali mi nije poznata cijela prica. Bio je izuzetno drcan i hrabar covjek.