Poreklo prezimena, selo Norča (Preševo)

29. decembar 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Norča, opština Preševo – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Kumanovsko – Preševska Crna Gora“ a na osnovu prikupljenih podataka od 1940. do 1943. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo se nalazi u podgorini Crne Gore, na jednoj manjoj zaravnjenoj kosi, 2 km južno od Preševa.

Vode.

Voda za piće dobija se iz 10 bunara i većeg broja česama. Glavnije su česme Curel, Češma Knšes (Crkvena. Česma) i Češma Vtoft (Hladna Česma).

Zemlje i šume.

Njive i livade su niže sela na ravni. One se pružaju do železničke pruge na istoku. Iznad sela na padini Karadaga su bukove i hrastove šume i suvati.  Nazivi za potese su: Pod, Lug, Polje, Kiša (Crkva), Bežanija, Kolovoz, Šareno Brdo.

Tip sela.

Izuzev Gorske Mahale, koja je od glavnog seoskog dela udaljena na jugoistočnoj strani oko 700 m, ostali deo sela je zbijenog tipa. Kuće su u njemu grupisane po mahalama. Mahale su: Paljaj, Karaosman, Žvaljaj, Blutaj i Džinaj. Mahalski nazivi potiču po glvnijim rodovima. Selo ima 13 rodova sa 82 doma.

Prošlost i starine.

Norča je staro selo, jer se pod istim imenom pominje u srednjem veku zajedno sa crkvom sv. Nikole (satradio monah Neofit u prvoj polovini 14 veka) 1379 g. Selo i crkva bili su poklonjeni Dejanovom manastiru u Arhiljevici. Kada je kasnije pomenuta crkva porušena, današnjem stanovništvu je nepoznato. Izgleda da rušenje crkve nije bilo davno, jer su se njene ruševine poznavale do 1878. godine. Po predanju sadašnjih norčanskih muslimana stara seoska crkva nalazila se na mestu sada zvanom Kiša (Crkva) u blizini Gerske Mahale. Izvesno, crkva je postojala u selu još u doba muslimanskog naseljavanja, koje je otpočelo pre 180 godina, pa je razorena posle potpunog iseljenja pravoslavnih starinačkih rodova. U literaturi ima pomena i o drugoj norčanskoj crkvi posvećenoj sv. Arhanđelu oko koje se stanovništvo okupljalo na sabore. Kada je ova crkva razorena i gde se ona nalazila današnji stanovnici ne znaju.

Ošpte je predanje da je nekada selo Norča bilo na Selištu niže Šarenog Brda. U doba muslimanskog doseljavanja iz Arbanije tu su zatečene južnoslovenske pravoslavne porodice koje su se potom raselile. Njihovo iseljavanje izvršeno je relativno rano, jer se u tradiciji o njima malo zna.U literaturi je zabeleženo da pravoslavnih iseljenika iz Norče ima u Borovcu kod Bujanovca. To su: Ilinci, Stambolci, Pandžinci, Samardžici i Nordinci. Saznao sam i za iseljenje Petličkovce (6 k. svNikola), koji sada žive u Leosaju. Oni se iselili u 18 veku „zbog zuluma”. Isti je uzrok bio i za iseljenje pomenutih borovačkih rodova. O drugim praslanim norčanskim iseljenicima podaci se ne mogu pribrati, jer y selu nema njihovih starinaca koji bi o tome mogli reći nešto određenije.

Po raseljenju starinačkog pravoslavnog stanovništva, u Norči je zaostao svega jedan starinački poislamljen ·rod i muslimani doseljeni iz Arbanije. Od pre nekoliko godina ovde žive i nekoliko novodoseljenih pravoslavnih rodova.

Poreklo stanovništva.

Starinački poislamljen rod je:

-Čitakaj (9 k). Govore arbanaški i sada se ubrajaju u fis Sop. Na islam prešli prilikom prvog muslimanskog doseljavanja iz Arbanije (krajem 18 veka).

-Glamnjan (4 k), poislamljen rod sada živi u Reljanu (Moravica) a poreklom je iz Norče.

Doseljeni muslimanski rodovi su:

-Karaosman (13 k), od fisa Sop. Smatraju se u selu kao prvi muslimanski doseljenici. Ibraim iz ovog roda (živ, 50 košta) nabraja u Norči: Isena—Musliju–Salaa -Nuredina i Karaosmana osnivana. Osnivač roda doselio se iz Malesije pre oko 180 godina.

-Miftar ili Žvalj (9 k), od fisa Sop u Severnoj Arbaniji. U Severnoj Arbaniji živeli su, kažu, u Malesiji.

-Suljaj (4 k) i Eminaj (6 k), od fisa Sop. Došli su pre 180 godina iz Malesije u Severnoj Arbaniji. Ovde žive u mahali Blutaj.

-Džinaj (8 k), od fisa, Sop. Poreklo im je kao i kod prednjih rodova. Po pretku, koji je bio čuvar sada porušene tekije, dobili su naziv Dervišaj. Žive u mahali Džinaj.

-Mula Salaovi (6 k), od fisa Sop. Došli su iza prednjih rodova preko Gornje Morave. U Severnoj Arbaniji, gde im je starina, zvali se Paljaj.

-Gerovi (8 k), žive u izdvojenoj Gerskoj Mahali. Doselili se iz Malesije krajem 18 veka. Pripadaju fisu Sop. U 19 veku 4 porodice iz ovog roda prešle su u podnožje Rujna gde sy osnovali selo Aliđerce.

Iseljeni muslimani:

Posle 1912 g. iselilo se iz Norče: 6 porodica u Tursku, 4 y Preševo, 2 u Kumanovo, 2 u Skoplje i 1 u Miratovce. Napred su navedeni stanovnici koji su prešli u Aliđerce (od Gerovih). Preko Norče, kao etapnog naselja, došli su y Reljan (Moravica) još Redžalar (4 k), Mehovi (4 k), Blutaj (2 k) i Džinovci (2 k), dalje u Golemi Dol (Moravica) Akifoi (5 k), Hurloi (5 k) i Saitovi (2 k) i u Čukarku (Moravica) Duro (14 k) i Hypo (2 k).

Doseljeni pravoslavni rodovi su:

-Vujinci (4 k, sv. Arhanđeo), došli 1924 g. iz poljaničkog sela Ljuteža.

-Anđelkovići (2 k, sv. Arhanđeo), doselili se 1925 g. iz istog mesta odakle su i Vujinci. Dalja starina im je u Žitorađi (Poljanica). Nju su napustili zato što su im preci tamo ubiti Turčina.

-Pavlovići (1 k, sv. Nikola), iz okoline Vranja. Ovde žive od 1930 g.

-Filipovići (1 k, sv. Nikola), iz Trejaka kod Ristovca. Ovde žive od 1935 g.

-Petrovići (1 k, sv. Arhanđeo), doselšpi se noge godine kada i Filipovići. Poreklom su iz pčinjskih sela.

Svi navedeni pravoslavni južnoslovenski rodovi doseljeni su na kupljena imanja. Seoska slava je car Konstantin i carica Jelena.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Kumanovsko – Preševska Crna Gora“ a na osnovu prikupljenih podataka od 1940. do 1943. godine. Pripremio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.