Poreklo prezimena, selo Rajac (Čačak)

19. oktobar 2019.

komentara: 4

PRIPREMIO: Saradnik portala Poreklo Luka Jelić

Istraživanje Radovana M. Marinkovića objavljeno u zborniku radova Narodnog muzeja u Čačku

Na severnim padnima Jelice prostire se čačansko selo Rajac. Okružuju ga: Ježevica, Lipnica, Premeća, Slatina i Guberevci (Dragačevo).

Živa je još uvek, legenda o tome kako je naselje dobilo ime: „Pripoveda se da je u blizini jednog jeličkog visa nekada bio grad – i veći i stariji od Gradca, današnjeg Čačka. Taj grad se zvao Raj.

Raja više nema. Poznaju se samo, na imanju Martaća, ostaci nekakve crkve.

Ne zna se kada je Raj zapusteo. Rajac čuva uspomenu na njega.

Priča se da je i na potesu Biljege postojao nekakav stari grad, čiji se ostaci iskopavaju.

Prvi pomen Rajca u istorijskim izvorima je iz turskog kastarskog popisa, obavljenog 1476 godine. Selo je pripadalo Brveniku. Nalazilo se u knežini kneza Đurđa iz obližnje Banjice, a starešina sela (primićur) bio je Stana, sin Dobrašina. Ovde je tada popisano: 21 kuća 37 odraslih muških glava. Godine 1528. u Rajcu je evidentirano 12 vlaških kuća sa 35 odraslih muškaraca i jedno ratajsko (ratarsko) domaćinstvo sa dvojicom punoletnih muškaraca. Selo se pominje i 1530, a 1560. godine imalo je 11 hrišćanskih i jednu muslimansku porodicu; sve su se nalazile u baštinama i plaćale su spahiji 2.129 akči feudalnih dažbina. Godine 1572. u Rajcu su popisane 21 hrišćanska i jedna muslimanaska kuća, a 1595. godine selo se samo pominje.

Na vreme turske uprave upućuje i više toponima: Begluk, Anište, Turski bunar, Čardačina, Daćinac (voda). Na Čardačini se u XVII veku nalazilo veće tursko naselje, koje je zahvatalo i delove Slatine i Premeće – do Ćirovače, dakle, potes na kome i danas žive Todorovići, Stanisavljevići i Kolakovići. Ostali lokaliteti dobili su nazive po ljudima, ljudskim tvorevinama i postupcima: Biljege, Crkvine, Selište, Stara kuća, Slava, Jezdovina, Voznik, Kadijuča, Pejovac, Sretenov grob, neki po životinjama – Jelenak, ili po prirodnim oblicima – Kotline; inače tu su i – Opsište, Babljak, Torlak, Odjalice, Vreonice. Karakteristični su i nazivi voda (izvora i potoka): pored Daćinca – kadijača, Vreonice, Šlap, Stubline, Zmajevac, Bisenića izvor, Bisenića potok.

Seoska slava je na prvi dan Svetih Trojica (Duhovi).

Posle 1820. godine Rajac je uglavnom (nakon ukidanja knežine i kapetanija) ulazio u sastav sreza trnavskog u opštini Ježevica. Imao je 1820/21. godine 18 kuća, 20 oženjenih 119 aračkih glava, 1821/22. godine: 41 kuću, 54 poreske i 120 aračkih glava.

Godine 1961. u Rajcu je popisano: 879 žitelja u 205 domova, a 1991. godine: 424 stanovnika u 166 domova. Ovi podaci rečito govore da se mnogi ljudi gotovo neprekidno odseljavaju iz Rajca. Stanovništvo ovog sela je doseljeničko. Istina, nekoliko rodova vekovima žive na ovom prostoru.

Kićanovići (9 kuća, slave Aranđelovdan) su, kažu, doseljeni iz Kusadka, u XVIII veku. Po svojoj prilici, to se zbilo znatno ranije. Uostalom, zna se da je pre prvog srpskog ustanka 12 generacija Kićanovića sveštenikovalo u crkvi ježevičkoj (ujedno i rajačkoj). Od reči kićanka obrazovano im je prezime. Njihova domaćinstva postoje i u Čačku, Preljini, Kukićima, Atenici i Beogradu.

Lukići (8 kuća, slave Aranđelovdan) su ne zna se tačno otkuda, možda i u XVII veku, prispeli u Rajac. Knezovali su u „tursko doba“. Knez Avram Lukić rođen je u Rajcu oko 1760. godine, a stradao je 1815. godine u logoru Kuršid-paše. Na nekog pretka Luku upućuje prezime ovog roda. Ima ih i u Čačku, Atenici, Beogradu, Sarajevu i Engleskoj.

Kolakovići (4 kuće, slave Nikoljdan) su u XVIII veku dospeli u Rajac iz okoline Nikšića (preko Starog Vlaha). Ne zna im se staro prezime, a pod ovim se ne pominju u čibučkom tefteru 1824. godine. Novo prezime podseća da su bili majstori kolari, živeli u Čačku, Trnavi, Slatini Kukićima.

Tutunovići (40 kuća, slave Aranđelovdan) su, kao Silistrići, došli u Rajac pod kraj XVIII veka. Poreklom su iz Crne Gore. Prodavali su tutun – duvan, pa im otuda ovakvo prezime. Neki žive i u Čačku, Atenici, Konjevićima, Beogradu, Kragujevcu, Kraljevu, Slatini, Mršincima i Žaočanima.

Švabići (6 kuća, slave Alimpijevdan) su povratnici iz Vojvodine. Otuda im „švapsko“ prezime. Prešlaci su – sami kažu – iz susedne Lipnice pre 200 godina. Znaju da je došao Gavrilo, koji je iz Lipnice oteran zbog bahatog ponašanja. Ako je ovo tačno, onda je prelazak bio kasnije. Jer, taj Gavrilo Švabić unesen je 1824. godine u čibučki tevter kao vlasnik sitne stoke. Inače, Švabića domovi postoje i u Čačku, Zablaću i Novom Sadu.

Bisenići (8 kuća, slave Pantelijevdan) su davni doselci iz pravca Starog Vlaha. Od ženskog imena Bisenija obrazovano im je prezime. Ima ih i u Čačku, Atenici, Viljuši, Trnavi i Beogradu.

Martaći (13 kuća, slave Svetog Vasilija) su, kako tvrde, pod kraj XVIII veka doseljeni iz okoline Berana. Drugi kažu – iz Gostilja na Zlatiboru. Zabunu, međutim, izaziva podatak da je u susednoj Ježevici 1881. godine umro Radovan Martać (48), rođen u Dunišićima kod Nove Varoši, a on je srodnik rajačkim Martaćima. Prezimenom čuvaju uspomenu na Martu doseljenicu. Žive i u Čačku, Slatinu, Beogradu, Kragujevcu, Mrčajevcima i Kraljevu.

Lukovići (6 kuća, slave Đurđevdan) i Stanisavljevići (15 kuća, slave Đurđevdan) jedan su rod, zajedno sa Ognjanovićima u Zablaću. Doselili su se 1809. godine iz Bognje kod Sjenice. Stanisavljevići tvrde da im je starije prezime Kršović, Kršigorac ili Lomigora. Sadašnja prezimena upućuju na pretke: Lukovići su od Luke, Stanisavljevići – od Stanislava, a Ognjanovići od Ognjena. Lukovići pamte da su u Rajac došla dva njihova pretka: Marko i Matija. Lukovića ima i u Čačku i Kukućima, a Stanisavljevića – Kršovića u Slatini, Čačku, Beogradu i Samaili kod Kraljeva.

Vukovići (1 kuća, slavi Mratindan) su potomci Vuka Šaronje, koji se pominje 1824. godine u tevteru čibuka kao vlasnik sitne stoke i od čijeg im je imena obrazovano prezime. On je dospeo iz Brda crnogorskih, ali se zadržavao negde u Starom Vlahu. Jedno domaćinstvo Vukovića postoji i u Čačku.

Todorovići (6 kuća, slave Nikoljdan) su u Rajac doseljeni sa Vukovićima. Prezime im je obrazovano od imena pretka Todora. Žive i u Čačku, Beogradu, Trnavi, Konjevićima i Guberevcima (Dragačevo).

Beševići (8 kuća, slave Aranđelovdan) su se doselili iz Crvskog kod Sjenice. U Rajcu su porodično ognjište svili 1809. godine. Od nekog nadimka ili imena izvedeno im je prezime. Ima ih i u Milatovićima (Dragačevo), Čačku, Atenici, Pirotu, Zagrebu, Beogradu i Trnavi.

Radojičići (7 kuća, slave Đurđic) su 1809. godine došli iz okoline Sjenice. Prezimenom čuvaju uspomenu na pretka Radojicu. Žive i u Čačku, Atenici, Kraljevu i Beogradu.

Kastratovići (5 kuća, slave Ćirilovdan) su došli 1809. godine iz Šekulara (na šta upućuje i karakteristično prezime). Domaćinstva su zasnovali i u Čačku, Atenici, Bukovici kod Kraljeva, Kaoni (Dragačevo), Žaočanima i Trnavi. Bilo ih je, kao domazeta, i u dragačevskom selu Goračićima, ali su tamo izumrli po muškoj liniji.

MajstorovićiI (5 kuća, slave Vračeve) su 1809. godine doseljeni kao Kozomori iz Starog Vlaha. Staro prezime koristili su do sredine XIX veka, a novo upućuje na na nekakav majstorluk njihovih predaka. Ima ih i u Beogradu, Čačku i Viljuši.

Prelići (4 kuće, slave Nikoljdan) su prešli iz Ježevice. Pominju se istina i ranije, ali su sadašnji nastanjeni u Rajcu posle 1860. godine. Od nadimka im je prezime, sa kojim su u Ježevicu stigli iz Bratljeva u moravičkom Starom Vlahu. Žive i u Čačku, Beogradu, Atenici i Trnavi.

Dragovići (8 kuća, slave Petkovdan) su poreklom iz crnogorskih Brda, a u Rajac su stigli iz dragačevskog sela Rogače. Prezimenom čuvaju uspomenu na nekog pretka. Nastanili su se i u Čačku, Ljubiću, Zablaću, Atenicu, Brđanima i Kraljevu.

Gavrilovići (3 kuće, slave Nikoljdan) su davno doseljeni neznano otkuda, ali svakako iz pravca starog Vlaha. Ime pretka Gavrila čuva im se u prezimenu. Ima ih i u Atenici, Zablaću i Trnavi.

Miloševići (6 kuća, slave Aranđelovdan) su se nastanili u Rajcu posle 1840. godine. Nismo precizno utvrdili odakle su. Pominju starovlaški zavičaj. Predak Miloš ugradio je svoje ime u njihovo prezime. Žive i u Atenici, Trsteniku, Čačku i Kragujevcu.

Stanišići (3 kuće, slave Vračeve) su nekako u isto vreme (drugi kažu kasnije) prispeli možda iz dragačevskog sela Vlasteljica. Prezimenom čuvaju uspomenu na pretka Stanišu. Ima ih i u Čačku, Beogradu i Kragujevcu.

Savićevići (1 kuća, slavi Đurđevdan) su prešli iz Lipnice, a poreklom su iz Radaljeva – Raščića kod Ivanjice. Na pretka Savića upućuje prezime ovog roda. Jedno domaćinstvo zasnovali su i u Čačku.

Ivanovići (3 kuće, slave Aranđelovdan) su došli posle 1865. godine odnekud iz Crne Gore. Prezimenom se sećaju pretka Ivana. Žive i u Čačku, Atenici i Beogradu.

Vasovići (2 kuće, slave Đurđevdan) su Vasojevići. Na ovo upućuje rodovsko, istina skraćeno prezime. Tvrde da su doseljeni 1809. godine, ali se to, po svojoj prilici, zbilo znatno kasnije. Žive i u Čačku i Atenici.

Kneževići (2 kuće, slave Svetog Vasilija) su iz okoline Sjenice. Protokoli umrlih kažu – iz Štavlja i Vape. Zna se i za podatak o tome da je u Rajcu 1881. godine preminuo Mlađen Knežević (28), rođen u Čipaljima kod Sjenice. Preci su im knezovali pa otuda ovakvo prezime rodu. Istog su porekla i Kneževići u Ježevici. Ima ih i u Čačku, Atenici, Zablaću i Lipnici.

Radovići (3 kuće, slave Vračeve) su posle 1860. godine zasnovali porodice u Rajcu, ali nije utvrđeno odakle su došli. Svakako su iz okoline Sjenice. Prezime im je obrazovano od ličnog imena. Neki žive i u Čačku i Atenici.

Dragićevići (3 kuće, slave Aranđelovdan) su Starovlasi – u Kasinom Brodu rođeni su oni koji su posle 1895. godine došli u Rajac. Prezimenom čuvaju uspomenu na pretka Dragića. Svoje domove imaju i u Čačku, Atenici, Zablaću, Kragujevcu i Beogradu.

Pajovići (2 kuće, slave Lazarevu subotu) su posle 1865. godine dospeli iz Brezove u moravičkom Starom Vlahu. Na pretka Paja upućuje njihovo prezime. Žive i u Čačku, Trnavi i Atenici.

Rakićevići (2 kuće, slave Nikoljdan) su pred drugi svetski rat prizećeni u Ivanoviće. Prešli su iz dragačevskog sela Guberevaca. Prezimenom čuvaju uspomenu na nekog pretka.

Vlastelice (4 kuće, slave Vračeve) su prešli iz Lipnice. Poreklom su iz dragačevskog sela Vlasteljica, na što upućuje i njihovo prezime. Ima ih i u Goričanima, Atenici, Čačku i dragačevskom selu Guberevcima.

Nekoliko rodova doseljeno je u Rajac posle drugog svetskog rata. Imaju uobičajena prezimena:

Pavlovići (1 kuća, slavi Nikoljdan) su iz dragačevskog sela Kaone.

Vučkovići (1 kuća, slavi Petkovdan) – iz Zablaća, ali dokumenta pominju ovaj rod u Rajcu i u XIX veku.

Avramovići (1 kuća, slavi Đurđevdan) su domazeti iz Premeće u Radonjićima, koji su izumrli po muškoj lozi.

Majstorovići II (1 kuća, slavi Miholjdan) su domazeti iz Brezovica u Bisenićima.

Ne zna se kakva je sudbina nekih rodova koje dokumenta pominju u XIX veku. U tevteru čibuka 1824. godine to su rodovi koji su imali ovakva prezimena: Starovlah – možda predak Ilića, kojih više nema, Dolovac, Stančić, Lančeta, Pešterac (ako Stanislav Stanoje nije predak Stanisavljevića), Vasilijević. Iz tog vremena je i Pavle Tadić. Kasnije se pominju: Zlatići, Kovačevići (poreklom iz dragačevskog sela Guberevaca), Sretenovići (poreklom iz dragačevskog sela Cerove), Jovanovići, Petkovići (poreklom iz dragačevskog sela Trešnjevice), Pantovići (poreklom iz Kosovice u moravičkom Starom Vlahu), Orestijevići (poreklom iz Kosovice), Starovlaščići, Đokovići, Maksimovići, Vukajlovići (prizećeni iz Guberevaca u Kastratoviće, pa se odselili u Balugu – zablaćku), Vučetići, Đurovići (odseljeni u Čačak i Atenicu). Zanimljivo je da se 1863. godine pominju i: Kozomorići, Kovačevići, Vasilići, Perišići, Starovlaščići, Maksimovići, Ilići, Jovančevići, Dolovci, Đorđevići, Vasilijevići, Vučetići i Stankovići. Izvesno je da potomaka ovih rodova još ima u Rajcu, ali mi nismo uspeli da ih identifikujemo. Inače, u Rajcu više nema ni Mijovića, doseljenih iz Kuča u Crnoj Gori.

IZVOR: Istraživanje Radovana M. Marinkovića objavljeno u zborniku radova Narodnog muzeja u Čačku, XXIV, Čačak 1995, str. 181-187. Priredio saradnik portala Poreklo Luka Jelić

Komentari (4)

Odgovorite

4 komentara

  1. Luka Pajovic

    Jedna mala ispravka…
    Pajovici slave Cvete (dan posle Lazareve subote tj. sedam dana pred Vaskrs)

  2. Dragutin Kićanović

    Hvala na iscrpnom istrazivanju.Kićanovići se nalaze i u Krusevcu gde sam ostao da zivim.Napomenuo bih da nedostaje prezime Mitrović ili Dmitrovic a nema ni prezimena Stefanonović (Momir turčin potkivac)jedina muslimanska kuca na Biljegama.Prezime Orestijevic je mozda tacno mada u majcinoj krstenici pise prezime oca Orostijevic.Ne znam gde se nalazi mesto Kusadka ali po prici mojih starih Kiićan je dosao negde iz Hercegovine .posedujem citulju(knizcu umrlih) koju su u crkvi vodili svestenici Kićanovići za vreme sluzbovanja u crkvi Jezevica za moje pretke.To je stari papir ukoricen drvenim koricama.