Poreklo prezimena, selo Lozna (Bijelo Polje)

26. maj 2019.

komentara: 3

Poreklo stanovništva selo Lozna, opština Bijelo Polje – Crna Gora. Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Lozna, jedno od tri-četiri centralna sela u Bihoru, leži u dolini Lozanske reke, tamo gde u nju utiču dva potoka. Zbog ova tri toka, često ovu rečicu u Loznoj nazivaju i Tronoša. Na stavama potoka razvijena je mala aluvijalna ravan, u koju strane i bočne doline postepeno padaju.

Vode.

Vode izbijaju gotovo svuda, ali je najvažnije: Poređe, sa koga pije ceo sredšni deo naselja. Drugi poznatiji izvori u ataru Lozne jesu: Bijela voda, Rakita, Vodica, Smrčevci. Reka i potoci služe za pojila  i pokretanje 7-8 vodenica. Nešto malo se koriste i za navodnjavanje, osobito u ravni gde se gaje kukuruz i povrće.

Tip sela.

Lozna se deli na krajeve. U sredini je Lozna u užem smislu, a okolo njeni delovi na stranama dolina: Sajkovac, Bare, Prisoje, Zaguše, Ruhaja, Malina, Derače.

Zemlje i šume.

U ovima su krajevi pod njivama n livadama: Kosman, Lopare, Blatka, Drezga, Vrstennca, Čardačine, Duboka ravan, Borovi brijeg, Truskaja, Selišta, Terzijina livada, Smrčevca, Senokosi, Groc, Belike njive, Bogićsvac. Šćepanov laz, Spasovica. Šume i utrine su: Strmenice, Vodice, Paljevine.

Postanak sela, istorijat i starine.

Prirodni uslovi u Loznoj su povoljni za zemljoradnju i voćarstvo. Osim toga, prema njoj gravitira jedan deo Bihora i Korita. To i još neki drugi uzroci uticali cv da ce ovde razvije naselje većeg značaja. U središtu naselja na zvanom mestu Loznica bila je crkva koju narod sigurno po reci naziva Tronoša. Od jednog njenog dela je Omer-beg Ćorovnć podizao kulu. Ali su delovi zidova crkve postojali sve do pred balkanski rat 1912. godine. Što je interesantno Ćorovići su svake godine davali crkvi prilog u vosku. Predanje kaže da je u ovoj crkvi služilo šest kalućera. Pet su pobegli, a šesti primio islam. Od njega su, kažu, muslimani Višnjići u obdižnjem sedu Crnišu. Ostatak starijeg srpskog stanovništva je groblje iza kuće Jokića, gde se i danas sahranjuju pravoslavni Srbi.

Današnja Lozna i njeno stanovništvo potiče od kraja 17. veka. Kažu da je Hajdar–paša podigao ovde kulu kada je ugušivao pobunu u Bihoru. Posle 1699. godine u Loznu dolaze Ćorovići, koji su odavde vladali velikim delom Bihora oko 200 godina. Mehmed Ćor-paša, rodonačelnik Ćorovića, došao je u Loznu iz Osijeka posle zauzimanja ovoga grada od strane austrijske vojske. On i njegovi potomci imali su spahiluke u Bihoru. U Loznoj su podigli četvorospratnu kamenu kulu koja se završavala drvenim čardakom. Njene visoke zidove video sam još 1928. godine. Oko kule su bile druge begovske kuće koje su podizane po ugledu na grad. Ali, iako se ovde upravljalo, Lozna je bila selo. To je ostalo i onda kad je ovde bila sreska vlast izmeću dva svetska rata. Tek posle 1945. godine menja se izgled naselja. Tome je doprinelo osnivanje pošte i telegrafa, zadružnog doma, osmogodišnje škole, prodavnica, zdravstvene i milicijske stanice, opštinske, sada mesne kancelarije. Zbog ovoga i zbog saobraćajnih veza, sada prema Lozni gravitira nekoliko bihorskih sela, kao i nekih naselja iz susednih Korita.

Poreklo stanovništva.

Kao što je rečeno, najstariji stanovnici Lozne su:

-Ćorovići (15 k.), čiji se predak ovamo doselio iz Osjeka. Od Ćor-paše su Ćorovići u Ivanju (15 k.) i u Suvodolu (2 k.). Oko 20 kuća Ćorovića se iselnlo u Novi Pazar posle 1912. godine.

-Mustajbašići (8 k.) rođaci su sa Hodžićima u Godijevu.

-Ajdarpašići (5 k.) iz susednog sela Radulića.

-Šahmani (10 k.), čiji se predak doselio od Gusinja, kažu da su daljom starinom iz Gruda.

-Lutovci (12 k., sl. Nikoljdan), doseljeni su pre 130 godina iz Lutova u Bratonožićima. Ubili su u svađi oko ovna svoga rođaka Jovanovića i pobegli od krvi. Rođaci su im Lutovci u Dapsićima i Zagorju kod Ivangrada, ali su docnije doseljeni neposredno iz Lutova.

-Jokići (Balevići), (5 k. sl. sv. Nikolu), doseljeni takođe iz Bratonožića (Pelev Brijeg).

-Sekulići (2 k., sl. sv. Pantelejmona), doseljeni iz Zagrađa kod Ivangrada, gde i danas žive Sekulići. Đorđije, koji sada ima 90 godina, kaže da je njegov ded doseljen.

-Markovići (3 k., sl. Sv. Ćirilo) su doseljeni iz Morače.

-Đurovići (2 k., Sl. Nikoljdan), doselili su se ovde iz Peštera, a tamo iz Kuča. Sve ove porodice pravoslavnih Srba živele su kao čifčije na zemlji begova Ćorovića.

Između dva rata se naselila jedna kuća:

-Petrića iz Trepče (Vasojevići).

IZVOR: Prema knjizi Milisava V. Lutovca „Bihor i Korita“, izdanje Beograd 1967. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (3)

Odgovorite

3 komentara

  1. Goran

    Šahmani su Klimenti poreklom iz Gruda.Njihovi su preci od Plava i Gusinja u seobi Klimenata na Pešter 1700god.došli na Koritsku visoravan,južni Pešter.Odatle u selo Lozna.Odatle su potomci išli u Rasovo i Jagoče i Milovo u Koritima.Prezime Šahman od arapske reči Kralj.Šahmana ima i u Gusinju.

  2. Srdjan Jokic

    Jokici iz sela Lozna nemaju nikakve veze sa Balevicima niti Bratonozicima sto je nedvosmisleno utvrdjeno dnk analizama. Ono sto je takodje utvrdjeno jeste direktna veza porodice Maric iz sela Cipalje kod Sjenice, koji su prema predanju od Jokica iz sela Lozna. Jedan uzorkovani Maric iz Cipalja ima identicno poklapanje sa mojim dnk uzorkom. Dakle, Marici jesu direktni rodjaci-potomci Jokica iz sela Lozna kod Bijelog Polja i slave Nikoljdan. Pripadaju haplogrupi I2PH908 i svi
    Markeri im se poklapaju. Vjerovatno su direktni rodjaci i dijelu Jokica iz Plava, ali to cu pisatin nakon sto uradimo dodatne analize. Preko 10.godina sam u kontaktu sa Maricima a nasi stari su pricali da su do poslije drugog svjestkog rata bili u kontaktu i da su se cesto posjecivali. Bas sam sretan sto je dnk analiza potvrdila predanje.
    Srdacan pozdrav svima 👍