Poreklo prezimena, Pankovo (Petrovac na Mlavi)

15. mart 2019.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Pankovo, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi “Mlava, Homolje, Zvižd” (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević.
Pankovo
Položaj sela.
Pankovo se nalazi na brdskoj kosi, oko jedne jaruge, kojom za vreme kiša teče istoimeni potok.
Tip sela.
Pankovo je zbijeno selo. Kuće njegove poređane su oko suvog Pankovačkog potoka i po stranama Ljubanovca i Dubrave. One su približno u celom selu na podjednakom odstojanju od 30-60m. Oko kuća obično ima avlija, u kojoj je kuća bliže sokaku.
Kroz selo prolazi put od Požarevca u Petrovac, koji je ujedno i glavni sokak u selu. Od njega se odvajaju sporedni sokačići, što presecaju selo desno i levo.
Priče  o imenu sela.
O imenu sela nema nikakvih priča. Vele da je selo dobilo ime po Pankovačkom Potoku.
Osnivanje sela.
Pankovo nije uvek bilo ovom mestu. Od prilike pre 130-150 godina bilo je samo 5-6 kuća na mestu Selištu. Tu su bila i dva brata: Stanoje i Đorđe. Kako su tuda, pored Selišta često prolazili Turci, oni pobegnu, ali ne htedoše više da žive zajedno. Đorđe ode u Zabrđe i tamo se naseli, a Stojan dođe ovamo kod kladenca u šumu. Tu je ostao on neko vreme s ono 2-3 kuće što behu s njim pobegle, ali nisu mogli da žive sami.
U to vreme u Radencu živelo je nekih 30 kuća Vlaha i ovo se selo zvalo Alije. Ovaj Stojan i oni drugi dogovore se sa Popovčanima, koji su tada bili u Selištu njihovu, a bilo ih je 7 kuća, pa napadnu Vlahe, rasteraju ih, njihova imanja prigrabe i tu se u Radencu kod  Tirkiljeva Kladenca nastane. Ali docnije ipak napuste ovo mesto i nasele se oko Pankovačkog Potoka, a neki pobegnu u Brežane. Od tada se Pankovčani više nisu kretali.
U selu su ove porodice:
Stanojevići (38 kuća) na sredini sela, došao im čukundeda sa Kosova – slave Sv. Aranđela.
Simići (11) u Donjoj Mali, od nekud iz Porečke Reke – slave Đurđic.
Mirčići (7) u Donjoj Mali, iz Malog Laola, a starinom iz Negotinske Krajine – slave Sv. Alimpija.
Martići (17),slave Mitrov-dan; Belčevići (12), slave Sv. Nikolu – u Gornjoj Mali. Starinom su iz Crne Reke, odakle su prešli u Moravu, iz Morave u Poljanu, a otud ovamo. Zovi ih Vlasima.
Stankovići (6), slave Sv. Nikolu; Dulkani (7), slave Petkovicu. U Gornjoj su Mali. Starinom su iz Negotinske Krajine, odakle su otišli u Brestovac u Crnoj Reci, a otud ovamo. Zovu ih Vlasima.
Kostići (2) u Gornjoj Mali, iz Crne Reke – slave Verižice.
Ova, a i sve niže porodice jesu doseljenici iz 19. veka.
Ilinčići (7) u Donjoj Mali, iz Velikog Laola – slave Sv. Nikolu.
Karići (4) u Gornjoj Mali. Starinom su iz Saraoraca, odakle su prešli u Lozovak, a otuda u Brestovac u Crnoj Reci, a odatle ovde. Slave Petkovicu.
Šutilovi – Jovići (6) u Gornjoj Mali iz Brestovca u Crnoj Reci – slave Đurđic.
Krajinci (2) u sredini sela, iz Rgotine u Crnoj Reci – slave Đurđic.
Gujnići (1)u sredini sela, iz Brestovca u Crnoj Reci – slave Sv. Aranđela.
IZVOR: Prema knjizi “Mlava, Homolje, Zvižd” (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.