Poreklo stanovništva sela Vezičevo, opština Petrovac na Mlavi – Braničevski okrug. Prema knjizi “Mlava, Homolje, Zvižd” (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević.
Položaj sela
Vezičevo sa nalazi na stranama brda Parloga i Jorgovana i to oko potoka Klisura, koji prolazi kroza sredinu sela. U samome koritu potoka nalazi se 20 kuća, čija dvorišta prilikom većih povodanja bivaju plavljena.
Tip sela
Vezičevo je selo zbijeno. Kuće su na rastojanju 20-50 m. jedna od druge, a poređane su pored potoka. Preko sela prolazi drum iz Ćovdina, i to gotovo kroz sredinu sela i račva se u samome selu, te jedan krak vodi preko Jorgovana u Zlatovo, a drugi u polje u Busur.
U selu su ove porodice:
– Šarunci (Šarunci, Manojlovići, Stanisavljevići, 32 kuće) u Šarunskoj Mali, doseljeni iz Šarova u Madžarskoj – slave Sv. Nikolu.
– Mutavci (5) u sredini sela, doseljenici iz Zlatova – slave Sv. Vračeve.
– Pudići (6) kod Trmčišta, od Sjenice – slave Sv. Nikolu.
– Erići (18) u Erićskoj Mali, iz Sjenice – slave Sv. Luku.
– Jovčići (9) kod Trmčišta, iz Panjevca u Resavi – slave Petkovicu.
– Švabe (8) rastureni po selu, došli iz “preka” – slave Đurđicu.
– Babići (4) u Klisurama, iz Morave – slave Sv. Jovana.
– Vasojevići (3) kod Česme, od Sjenice – slave Sv. Savu.
– Stankići (5) kod potoka Bojage, iz Morave – slave Sv. Aranđela.
– Grujovići (2) kod potoka Klisure, došli iz Dražimirovaca u Moravi – slave Sv. Aranđela.
– Radojčić (1) kod potoka Bojage, iz Drmna – slave Sv. Aćima i Anu.
– Radojčić (2) kod potoka Bojage, iz Drmna – slave Blagovesti.
U selu ima 95 kuća. Svaka je porodica, bez malog izuzetka, grupisana na jednom mestu i ima istu slavu. Ima i zadruga, ali manje. Najveća zadruga broji 14 duša. Svi su se seljaci izjednačili, kako po govoru, tako i po nošnji. Svi govore srpski, naginjući k južnom narečju, ali su primili nošnju seljaka iz okolnih sela u kojima se govori vlaški, naročito šubare. Selo je, kao što se vidi, raslo više priraštajem nego doseljavanjem, jer ima 60 kuća starih preko 150 godina.
Prema svemu Vezičevo je selo novijeg postanka. Njegov početak leži u polovini 18. veka.
Osnivanje sela
O osnivanju sela seljaci ovo pričaju: Pradeda porodice Šarunaca, Petar Šarunac živeo je u “Nemačkoj” u mestu Šarovu, pa mu dodija tamo da živi, te pređe u Srbiju i nastani se u Vrbovcu. Ali i odatle morade bežati od Turaka, te pobeže u vodenicu manastira Gornjaka. Tamo je sedeo neko vreme, ali nisu hteli više držati i on napusti vodenicu i dođe kod crkve Vezilje i tu više nje napravi kuću na mestu, koje se zove sada Selište. Ovo je bilo u prvoj polovini 18. veka. Ali, kako mu je bilo teško sam da živi, on ode u Zlatovo, okumi dedu porodice Mutavdžića i zamoli ga ujedno, da dođe k njemu. Ovaj dođe i tako su bile svega dve kuće. Za ovima je došao i deda Pudića, iz Sjenice i tako su bile svega tri kuće. Oni su dugo živeli sami i razmnožili se, pa su bežali od Turaka u zbeg u planinu. A kad je nastalo mirnije vreme, oni izađu iz klisure u polje na današnje mesto, raskrče šumu, da bi imali zemlje za rad i osnuju selo.
Na ovo mesto i to, otprilike pre 120-150 godina dolazi i ostale porodice i selo postoje veće. Zašto su pojedine porodice dolazile, seljaci ne znaju da kažu
IZVOR: Prema knjizi “Mlava, Homolje, Zvižd” (Naselja – Poreklo Stanovništva – edicija Koreni). Priredio saradnik Porekla Zlatan Stević
Komentari (0)