Poreklo stanovništva sela Rokci (po knjizi Rokce), opština Aleksandrovac – Rasinski okrug. Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“ napisanoj prema prikupljenim podacima od 1934. do 1953. godine – izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo je na stranama dolina Pločke reke, Rilačkog potoka i Jelskog potoka. Po obodu sela su: Jagodni vrh, Vitine strane, Katići, Brestovača, Bačevica, Mali vrh (1.202m), Vrljak, G arušana, Nerađa (1.350m), Borje. Unutar su uzvišenja: Lapčevićka kosa, Gradište (nastavlja se na Lapčevićku kosu, Lisinjača.
Vode.
Rečice i potoci su: Kriva reka, Crna reka i potoci Brajkovina i Bačevački potok, a vode: Česma Sv. Vartolomeja, Marina voda ili Litice i Vodice.
Zemlje i šume.
Njive i livade su na mestima: Brestovača, Livade u Ceništu, Njive i Livade pod Cigansko padalište, Ivljanske njive i Livade, Livade u Svinova, Livade u Stojanovića, Njive i Livade u Vodica, Lapčevićka livada i Rilačke livade. Bačije–letnjikovci su na Borju, Savkovićkoj čuki i na Pribačkom brdu.
Tip sela.
Seoske kuće su rasturene. Izdvajaju se samo dve kućne grupe sa kućama na malom ostojanju Burgije-Burgići ili Ivljani u Ivlju i Lapčevići na Lapčevićkoj kosi.
Svih šest grobalja su u blizini kuća gpđedinih rodova, tako da svaki rod sahranjuje u svom zasebnom groblju.
Istorijat sela.
Godine 1812. sela Rožac i Ivlje spadala su u knežinu Jošanicu i nahiju novopazarsku; 1846 — imalo je 28 kuća sa 250 stanovnika; 1921 – 58 domaćinstava sa 393 člana; 1948–-75domaćinstava sa 417članova
Starine u selu.
Na crkvištu bila je mala crkva. Na površini ne vide se uopšte nikakvi ostaci građevine, međutim meštani znaju da se pod slojem zemlje i ruševina nalazi crkveni pod – “patos od šarenog kamenja” — mozaik. Oskrnavljena crkva na crkvici je omrkla, a svanulaje na “Ružinom grobu”. Ovo bi bio grob pobožne starice Ruže. Na crkvištu je seoska molitva – druga Trojica.
Poreklo prezimena.
Rodovi:
Posle 1650. godine u selo su došli:
-Dunjići (25 kuća, Sv. Vartolomej i Varnava) od Bogaša – Bojanića iz Biljanovca na Ibru. Prozvali su se Dunjići po Dunji, kćeri stare Bojane. Srodnici Dunjića su Dunjići i druga prezimena u Grčaku, Boturiću, Velikoj Grabovnici, Brusu.
-Lapčevići (12 kuća, SvNikola), takođe su stari doseljenici od plemena Kuča Srodnici Lapčevića su: Lapčevići u Lepencu, Aleksandrovcu, u Crnišavi i Zapadnomoravskom Pomoravlju.
Oko pola veka posle Lapčevića u selo su se nastanili:
-Burgije — Burgići ili Ivljani (10 kuća, Sv. Jovan i Sv. Jovan Preteča). Izbegli su zbog nasilja iz nekog sela u Južnoj (Kosovskoj) Moravi u okolini Gnjilana. Tamo su ostali njihovi srodnici Burgijani jovanjčani. Srodnici Burgija su u Batotama, Dupcima, Koviocu i Ploči.
-Stojanovići i Alesendrići (8 kuća, Đurđic i Sv. Đorđe) su se doselili iz nekog sela y okolini Berana. Neke porodice Lesendrića odselile su se u Gračac kod Vrnjačke Banje.
Posle 1750. godine iz zaseoka Duboka (u Jelakcu) prešli su:
-Bačevci – Bačevići (6 kuća, Sv. Arhangel), a u Duboke su prešli iz Bačevačkog potoka u Krivoj Reci na Kopaoniku.
Sto godina posle Bačevaca su došli:
-Savkovići (3 kuće, Sv. apost. i evang. Luka, Markovdan i Sv. Sava) od Era, lučinaca iz Rakovca.
-Todorovići (2 kuće, Sv. Toma i Preobraženje) su noviji doseljenici iz Jelakca.
-Rilak (1 kuća, Sv. Nikola), od Rilaka iz Krive Reke, prešaoje otud posle rata 1914/1918. godine.
IZVOR: Prema knjizi Radoslava LJ. Pavlovića „Kopaonik“, izdanje 2012. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)