Poreklo prezimena, selo Vionica (Ivanjica)

5. maj 2018.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vionica, opština Ivanjica – Moravički okrug. Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Vionica se prostire se između Brusničke reke na jugu, preko Rogopeči, Vlaovca, Rivotina, Mrtvog kraja, Jastrebovca, spušta se u reku Studenicu. A ova reka većim delom (osim zaseoka ‘Bokića) čini granicu između ovog sela i susedne Čečine.

Tip sela.

Vionica je planinsko selo razbacanog tipa. Ima velike zaseoke, kao što su: Jaćovići, Perišići, Arbulići. Zajedničko je sedište za ovo selo i susednu Čečinu, i nalazi se y Devićima, na stavama Brusničke reke i Studenice. Ranije, pri kraju prošlog veka, zajedno sa Čečinom Vionica je ulazila u sastav  Pridvoričke opštine. U Pridvorici je bila i prva osnovna škola, sve do 1937. godine, kada je otvorena škola y Vionici, y naselju donji Perišići, y privatnoj kući. Kasnije se škola preseljava u opštinsku zgradu ispod sela da bi posle oslobođenja bila preseljena u Deviće, centar za ova dva sela, a jedno vreme za sva podgolijska sela.

Posle oslobođenja, 1945. godine, u Devićima je podignut zadružni dom, osnovana osmogodišnja škola, izgrađena ambulanta, počela da radi zemljoradnička zadruga i Devići postaju opštinski centar, da bi kasnije, 1955. godine postao centar svih podgolijskih sela.

Zanimanje stanovništva.

Vioničani nisu izraziti stočari. Bave se i gajenjem žitarica, podizanjem voćnjaka, a neki rade na strugarama i vuku građu iz ovog mesta prema Rudnu, Ivanjici i povremeno niz Studenicu prema Ušću.

Familije sa područja Vionice su imale nekoliko strugara: na Studenici, ispod Marinkovića, na Jastrebovcu, u Mrtvom kraju i na Brusničkoj reci. Držali su ih Pejovići, Marinkovići i ivanjički trgovci.

Raičevići imaju na Brusničkoj reci i valjalicu.

Od 1956. godine radi i hidrocentrala na Brusničkoj reci ispod Raičevića i ima snagu da osvetli Deviće, i obližnje kuće. Ona i danas radi, mada je struja dovedena dalekovodima i osvetljeno zaleđe Devića.

Poreklo stanovništva po zaseocima.

Vionica ima više zaseoka od kojih su najpoznatiji:

Jaćovići

-Jaćovići, 7 K. (Aranđelovdan), a preslavljavaju letnji Aranđelovdan. Smatraju da su poreklom od Vasojevića. Danas ima odseljenih u: Čačku (Z), Ivanjici (2). Imaju vodenicu na reci Jastrebovcu i strugaru čiji je vlasnik bio Veljo Jaćović.

-Radojevići, 1 k. (Aranđelovdan), odselili su se u: Pridvoricu (u Markoviće) i Srednju Reku. Ima ih y Bučulicama kod Kuršumlije.“

Gvozdenovići

-Gvozdenovići, 7 k. (Aranđelovdan), a preslavljavaju letnji Aranđelovdan, po čemu se vidi da su u tesnoj rodbinskoj vezi sa Jaćovićima. Odselili su se i danas dvojica žive y Mrčajevcima, a druga dvojica y Banjanima kod Uba. U Gvozdenoviće su se privenčavanjem uselili:

-Ilinčići iz istog sela, odnosno susednog zaseoka.

Ilinčići — Brkovići

-Ilinčići, 3 k. (Aranđelovdan), vode poreklo iz Rovaca. U Trepču kod Kuršumlije došli su Ilinčići iz Rovaca, koji su rod ovima. Odavde su dvojica odseljena y Manu, a jedan y Ivanjicu.

-Brkovići, 2 k. (Aranđelovdan). U Brkoviće se uselio jedan iz Dobrog Dola, a od koga se jedan odselio u primorje i danas živi y Kotoru.

-Vučićevići, 1 K. slave Aranđelovdan.

-Pejovići su se pri kraju prošlog veka odselili odavde y Čupavice (Studenički srez). Vujadin Rudić kaže da su Pejovići, Ivanovići, Pajovići i Pasjači, y Toplici i da vode poreklo od Vasojevića.

Pejovići – Ivanovići

-Pejovići, 7 K. (Aranđelovdan), vode poreklo od Bjelopavloviđa.Danas ima odseljenih u: Rakovi kod Čačka (Z), Arilju i Ivanjici. Imaju strugaru na Jastrebovcu i jednu redovničku vodenicu na Studenici. Ranije su imali strugare na Brusničkoj reci, ispod Rogopeči i u Mrtvom kraju. Veoma je imuđna familija.

-Ivanovići, 2 K. (Aranđelovdan), nalaze se između Pejovića i Brkovića na preselini planine. Odseljeni su i najviše ih danas ima u Rakovi kod Čačka.

-Perišići, 1 k. (Aranđelovdan), ranije je ušao iz brojne familije Perišića, iz susednog zaseoka.

Gornji Perišići

-Perišići, 10 K. (Aranđelovdan). Od ovih Perišića su Perišići u Gradcu i Jasenovi. Oni znaju za tu rodbinsku vezu koja je još jaka. Danas ih ima: dvojica y Beogradu, dvojica u Kraljevu, i dvojica y Ivanjici, odseljeni iz ovog zaseoka. U prošlom veku odseljeni su neki Perišići u Paklenje (Studenički srez).

-Đokovići, 1 k. (Aranđelovdan), nisu se selili i raseljavali.

-Petrovići, 1 k. (Aranđelovdan), jedan je odseljen u Beograd, a druga dvoji ca u Ivanjicu.

Donji Perišići

Jedno vreme uoči rata Donji Perišiđi su bili centar sela kada je tu radila prva osnovna škola i bio je opštinski centar, gde je izgrađena opštinska zgrada.

-Perišići, 10 K. (Aranđelovdan), su y srodstvu sa istom familijom y Gornjim Perišićima. Danas iz Donjih Perišića ima odseljenih u: Beogradu (2), Kraljevu (2), Požegi (3), Ivanjici (2). Imaju dve vodenice na Studenici. U ovoj familiji ima: otac je Perišić (Kiro) a sin mu je:

-Nešković (Siniša).

-Ivanovići, 1 k. (Aranđelovdan), doselili su se iz susednog zaseoka. Jedan od njih živi danas u Čačku.

Đokovići – Rnjošići

-Đokovići, 2 k. (Burđevdan), y vrhu su sela, prema Vlaovcu i njihove kuće se nalaze na putu Devići – Bele Vode. Retko su se selili.

-Petrovići, 2 k. (Aranđelovdan). Jedan je odseljen y Vrnjačku Banju, a drugi y Ivanjicu.

-Ćirovići, 1 k. (Jovanjdan). Došao je iz Planinice, sela Koritnika. Jedan od ovih Ćirovića danas živi y Beogradu.

-Vučetići, 1 k. (Nikoljdan), ne znaju za svoje poreklo. Najverovatnije da su iz Čečine, da je jedan od njihovih predaka došao u Vionicu i da od njega ovi Vučetići vode poreklo. Danas ih ima dvojica odseljenih u Kraljevu.

Gornji Arbulići

-Vučetići, Z k. (Nikoljdan). Jedan je odseljen y Ivanjicu a drugi u Kraljevo.

-Ivanovići, Z K. (Nikoljdan), jedan je odseljen y Ivanjicu. Ivanovići ističu da su y rodu po ženskoj liniji sa majorom Ilićem, junakom Javorskog rata i čuvaju njegovu sablju kao dragocenost.

-Pavlovići, 1 k. (Aranđelovdan), najverovatnije da su došli iz susednih Daića. Ima jedan danas y Beogradu.

-Vulovići, 1 k. (‘Burđevdan), vode poreklo od Vulovića iz Gornjih Daića.

-Petrovići, 2 k. (Aranđelovdan), danas ih ima dvojica y Ivanjici.

-Todorovići, 1 K. (Nikoljdan), doseljeni su iz Mlanče (studenički kraj).

Donji Arbulići

-Raičevići, 7 k. (Aranđelovdan), vode poreklo od Vasojevića. U srodstvu su sa: Vasovićima, Ivanovićima, Pavićevićima, Novovićima, Dragovićima. A. Jovičević u delu “Zeta Mlješko polje” kaže: “Raičevići se pominju kao brojno pleme, y velikom broju su se doselili y staru Srbiju.” Danas Raičevića ima odseljenih u: Beogradu (2), Raškoj i Ivanjici. Imaju vodenicu i valjalicu na Brusničkoj reci.

-Milutinovići, Z k. (‘Burćevdan), zauzimaju najniži deo donjih Arbulića, prostor sve do Brusničke reke i Studenice. Prostiru se na ataru sela Devići. Imaju nadimak Mačužići. Zableženo je da Mačužići slave svetog ‘Burća i da su se neki doselili u Baljevac na Ibru iz zaseoka Mačužića iz Vionice (a ne iz Čečine) iz Moravičkog kraja. Ima ih odseljenih u Ivanjici, Novom Pazaru, Kraljevu (2), Devićima i u Nemačkoj. Imaju kolibe i bogatu šumu u Dugom lazu, u Koritniku, i jednu redovničku vodenicu na Brusničkoj reci. Njihove livade su bile tamo gde se danas nalaze Devići.

-Lišani, 4 k. (Aranđelovdan), doselili su se najverovatnije od Lišana iz Dobrog Dola. Od ove familije danas ih ima odseljenih u Kragujevcu i Ivanjici.

-Vučetići, 1 k. (Nikoljdan), istog su roda kao i Vučetići iz ovog sela, iz Gornjih Arbulića. Jedan je odseljen u Kraljevo.

-Maričići slave svetog Stevana i došli su krajem prošlog veka iz Vionice u Pobrće u Studeničkom srezu. A, danas ih ovde ima 2 kuće ijedna odseljena y Ivanjicu.

Zavetina za Vionicu su Prve Trojice.

IZVOR: Prema knjizi Ljubomira M. Markovića i Svetislava LJ. Markovića „Stanovništvo moravičkog Starog Vlaha“, izdanje 2002. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

 

 

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.