Genetički rodovi starobalkanskog porekla u Crnoj Gori

19. novembar 2017.

komentara: 87

Uvod

Starobalkanski sloj stanovništva u Crnoj Gori čine potomci Vlaha, Ilira, Kelta, Tračana, Cincara i drugih naroda koji su u određenim periodima tokom istorije naseljavali ovaj deo Balkana. Za starobalkanske rodove se uopšteno smatraju svi rodovi koji po Y hromozomu, odnosno muškoj liniji, pripadaju haplogrupama koje se ne mogu direktno povezati sa poznatim migracijama iz srednjeg i novog veka. To su pre svih E1b, G1b, G2a, J2a, J2b1, J2b2, L1b, L2 i Q2 haplogrupe i najveći deo grane R1b-L23. U tekstu Genetička slika Crne Gore je bilo više reči o haplogrupama na prostoru Crne Gore, dok će ovde u kraćim crtama biti navedeni svi rodovi za koje je do sada utvrđeno da su starobalkanskog porekla. Rodovi su grupisani po granama za koje utvrđeno da im pripadaju preko SNP (Single-nucleotide polymorphism) testiranja ili se to osnovano pretpostavlja na osnovu rezultata po markerima. Bitno je napomenuti da pripadnost spomenutim haplogrupama ne garantuje da su rodovi o kojima će biti reči u ovom tekstu zaista starobalkanski, odnosno da su na Balkanu prisutni najkasnije od početka srednjeg veka, već samo da se na osnovu dosadašnjih saznanja o migracijama tih haplogrupa tako nešto osnovano može pretpostaviti. Ovaj tekst će biti dopunjavan kako budu pristizali rezultati DNK testiranja.

Najveći rodovi u Crnoj Gori 1913. godine prema narodnim predanjima i DNK rezultatima

Haplogrupa E1b 

Haplogrupa E-V13 u Crnoj Gori

 

E1b-V13>Z1057

Bulatovići – Golubovići su ogranak bratstva Bulatović iz sela Liješnje u Rovcima. Prema predanju potiču od Bulatovića, ali kako ovo bratstvo izvorno pripada rodu Nikšića i grani I2-FT190799, može se zaključiti da su Golubovići pribraćeni Bulatovićima. Slave Lučindan.

Bulatovići Kuči su rod koji čine doseljenici iz Rovaca koji prema predanju potiču od Bulatovića. Dele se na pet grana, ali se svi zvanično prezivaju Bulatović. Najpre su se doselili Budinići-Bojanovići u Zagredu, a zatim Otaševići i Tomaševići u Raće i Bolandžići u Sjenice. Kasnije je deo Budinića-Bojanovića prešao iz Zagrede u Raće. Todići iz Raća smatraju da su srodnici Otaševićima i Tomaševićima, međutim za njih postoji i predanje da potiču od Tode koja je trudna došla iz okoline Skadra. Dosada su testirani Budinići-Bojanovići, Otaševići i Todići. Za prve dve grane je nedvosmisleno utvrđeno da su isti rod, dok je postoji i mogućnost da i Todići pripadaju istom rodu. Kako Bulatovići izvorno pripadaju rodu Nikšića i grani I2-FT190799, može se zaključiti da je ovaj rod pribraćen Bulatovićima u Rovcima i da su se etapno preselili u Kuče. Svi slave Lučindan sem Bolandžića koji slave Nikoljdan.

Dobrilovići u Dobrskom Selu su prema predanju poreklom iz Peći. Dele se na Vujoviće, Milanoviće i Popoviće u zaseoku Lipi i Vukiće, Đuranoviće, Rajoviće i Sredanoviće  u zaseoku Paprati. Nakon proterivanja Bjelica iz Riječke nahije dobrska bratstva su naselila i Dobrsku Župu. Haplogrupa Dobrilovića je utvrđena na osnovu rezultata Vukića. Svi Dobrilovići slave Nikoljdan.

Đoljevići Grude (Đoljaj na albanskom) su albansko bratstvo iz Gruda koje je prema predanju ogranak Vuksangeljića, međutim za ostala bratstva sa istim predanjem je utvrđeno da pripadaju grani J2b-Y23094 na osnovu čega se može zaključiti da su Đoljevići pribraćeni Vuksangeljićima.

Đurbuzovići su muslimansko bratstvo iz Cetinja. Prema predanju su poreklom iz Komana, međutim nije poznato od kog bratstva.

Zagrađani su srodna grupa bratstava iz Zagrađa u Vasojevićima. Prema predanju su iz Kuča, a u novije vreme se može čuti i da su od Drekalovića što se ispostavilo kao netačno s obzirom da im nisu genetički srodni. Dele se na Jevriće, Popoviće-Mihajloviće, Sekuliće, Trifunoviće, Cikiće, Cikoviće i Šljakiće. Svi slave Pantelijevdan.

Katići Sutorani iz Sutorine su poreklom iz Popova. Najviše ih je u sutorinskom selu Šćepoševići. Slave Stevanjdan.

Lužani su prema predanjima staro srpsko pleme koje se raspalo dolaskom Bjelopavlića, Pipera i Pješivaca na prostor današnjih istoimenih plemena. Lužani tada delom napuštaju svoju dotadašnju oblast, delom se pribraćuju većim novodoseljenim bratstvima, dok je svega par preostalih bratstava zadržalo svest o lužanskom poreklu.
U Pješivcima su prema predanju od Lužana Mandalinići i Škuletići, dva srodna bratstva iz Bogetića i Cerova, kao i Vučetići u Bogetićima. Za Šulende iz Pješivačkog Dola, odnosno Antunoviće kako se danas prezivaju, nije sugurno da li potiču od Lužana ili Španja koji su još starije stanovništvo u Pješivcima. U Pješivcima se moglo čuti da su od Lužana i Vučićevići iz Cerova koji se dele na Peroviće i Strikoviće, međutim za ova bratstva je potvrđeno da su ogranak Potolića kako im i glasi predanje. Sva navedena bratstva slave plemensku slavu Jesenji Jovanjdan. Bogetići iz istoimenog sela su se iselili u Goroviće u Grblju gde slave Nikoljdan. U Bjelopavlićima su od Lužana Petričevići i Simonovići, a najverovatnije i par drugih bratstava koja sebe ne smatraju za Lužane poput Popovića iz Slatine koji pričaju da su poreklom iz Dukađina poput Bjelopavlića. Simonovići i Popovići slave Simeondan, a Petričevići slave Petkovdan.
U Piperima su od Lužana Crnci iz istoimenog sela koje je po njima nazvano. Oni su prema plemenskom predanju ogranak doseljenih Lutovaca, međutim oduvek je preovlađivalo mišljenje da su zapravo stariji sloj stanovništva u plemenu i da potiču od Lužana što se ispostavilo kao tačno s obzirom da Lutovci pripadaju grani R1b-FT49714. Dele se na Janiće, Laliće i Božanoviće i svi slave Aranđelovdan. Od Crnaca iz sela Stanjevića Rupe su prema jednom predanju Stanjevići u Poborima, koji se dele na Kapisode i Božoviće. Stanjevići slave Jesenji Jovandan, a Božovići Jovanjdan. Smatra se da od iseljenih Lužana iz Pipera potiču Vujotići u selu Duga u Bratonožićima koji slave Nikoljdan, a po selu koje nastanjuju se nazivaju i Dužanima, međutim imajući u vidu da potiču iz Stijene Piperske to je malo verovatno. Utvrđeno je da su Crncima genetički srodni Vulikići iz Rijeke Piperske, koji potiču iz sela Crnci, ali nemaju predanje o poreklu od Crnaca, već od Ljumovića, što se ispostavilo kao netačno. Slave Aranđelovdan.
Za Stanišiće iz Seoca u Piperima postoji mišljenje da potiču od Lužana, međutim ispostavilo se da potiču od Lutovaca i da pripadaju grani R1b-FT49714. I za Milunoviće u Bogmilovićima u Pješivcima se smatralo da potiču od Lužana, međutim ispostavilo se da pripadaju rodu Ozrinića i grani I2-PH908. Takođe, i za Pejoviće iz Pješivačkog Dola koji su se odatle iselili u Uskoke, zaseok Paleža u Jezerima, i promenili prezime u Pješivac se ispostavilo da pripadaju rodu Pješivaca i Cuca i grani J2a-Y230579. Od svih prethodno navedenih bratstava koja verovatno potiču od Lužana jedino su testirani Crnci, tako da tek ostaje da se vidi u kojoj meri su lužanska bratstva međusobno srodna.

Nedovići su razgranato bratstvo iz Prijeloga kod Bijelog Polja koje prema predanju potiče od Đuričkovića iz Zagarača. Međutim, s obzirom da je za Đuričkoviće utvrđeno da pripadaju rodu Pješivaca i Cuca i grani J2a-Y230579, za ovo predanje se ispostavilo da je netačno. Nedovićima su rod Petrići u Rujištima kod Berana i muslimani Mujanovići u Kostićima u Bihoru. Nedovići i Petrići slave Aranđelovdan.

Orahovičani su rod kome pripadaju Raičevići, Kovačevići, Lalevići i Rakočevići iz Orahovice kod Bijelog Polja. Kovačevići imaju predanje o poreklu iz Nevesinja. Svi slave Andrijevdan, veoma retku slavu u Crnoj Gori.

Radivojevići su rod iz Bokova u Ceklinu. Dele se na Borozane i Lompare. Njihov predak Radivoje se prema predanju doselio iz Bukovika u Gluhom Dolu. Od Borozana je istoimeno islamizirano bratstvo u Nevesinju zahvaljujući čijem rezultatu je utvrđena haplogrupa ovog roda. Borozani i Lompari u Bokovu slave Spasovdan.

Radojičići iz Vitasojevića u Pješivcima prema predanju potiču od Đura Štekojevića, kao i Spasojevići, Miloševići i Savićevići iz istog mesta. Međutim, ispostavilo se da Savićevići za razliku od Radojičića pripadaju rodu Pješivaca i Cuca i grani J2a-Y230579, zbog čega nije poznato koja je izvorna haplogrupa Štekojevića. Radojičići slave Jesenji Jovanjdan.

Herakovići Njeguši su rod iz Njeguša koji prema predanju potiče iz Muževica u Banjanima. Herakovići se dele na Petroviće, od kojih je dinastija Petrović-Njegoš, i znatno brojnije Popoviće. Smatraju da su rod sa Raičevićima iz istog plemena, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju grani I2-Y51673. Miočani iz Donje Morače prema predanju potiču od Herakovića, ali je za njih utvrđeno da pripadaju grani I2-A13912. Svi Herakovići slave Đurđevdan.

Džanbegovići su muslimanski rod iz Žiljka u Bistrici koji važi za starosedelački u toj oblasti. Danas se najvećim delom prezivaju Zoronjić, a njihovi rođaci u Bijelom Polju se prezivaju Zoronić.

Šebeci su bratstvo iz okoline Bijelog Polja koje prema predanju potiče od Cerovića iz Tušine u Drobnjaku. Kako je za Ceroviće utvrđeno da pripadaju rodu Drobnjaka – Novljana i grani I1-FGC22045, pomenuto predanje je očito netačno. Šebeci slave Đurđevdan.

E1b-V13>Z1057>Y30977>Y37092

Toljići su starosedelački su rod sa Čeva u Ozrinićima, gde se u istorijskim izvorima pominju i kao Tolići. Sa Čeva su se u potpunosti iselili u Stubicu u Pješivcima, a odatle u okolinu Nikšića i Drobnjak. Toljići, Vujičići, Piljevići i Babići u Gornjem Polju kod Nikšića, kao i Radojevići u Drobnjaku slave Aćimovdan, dok Kapešići u Drobnjaku slave Jesenji Jovanjdan.

Šaranci su najveći rod iz Šaranaca koji je i osnovao ovo pleme. Prema ustaljenom predanju potiču od Vlastelinovića iz Plane kod Bileće odakle su se preko Bjelopavlića i Plane u Gornjem Kolašinu doselili u Šarance. Međutim, utvrđeno je da genetički nisu srodni Šarencima iz Hercegovine koji takođe imaju predanje o poreklu od Vlastelinovića, čime na važnosti dobija manje prihvaćeno predanje o daljem poreklu Miloševića iz Kuča. Pitanje je da li Miloševići zaista potiču iz Kuča, ali je na osnovu istorijskih izvora sasvim izvesno da su se tokom boravka u Plani kod Kolašina prezivali Milošević. Dele se na Anđeliće, Vukoviće, Kneževiće, Raspopoviće, Raičeviće, Ćosoviće i Džakoviće. Sva navedena bratstva žive u Šarancima sem Raspopovića koji žive u Martinićima u Bjelopavlićima. Za Ćosoviće se ispostavilo da pripadaju rodu Veljokrajana i Kriča i grani J2b1-Y22059 na osnovu čega se može zaključiti da su pribraćeni ostalim Šarancima. Šaranci su se nakon doseljavanja u svoju novu maticu dalje iseljavali i u Pivu, Zatarje i Pljevlju. Svi Šaranci slave Đurđevdan sem Raspopovića koji slave Petkovdan.

E1b-V13>Z1057>Y30977>Y37092>Y126722

Vasojevići su rod i istoimeno pleme u Brdima čiji je rodonačelnik Vasoje prema predanju unuk Vukana Nemanjića, a u Lijevu Rijeku se sa porodicom doselio iz Hercegovine Vasojev praunuk Vaso. Utvrđeno je da Vasojevići pripadaju istom rodu kao i Bobani iz istoimenog plemena u Hercegovini i jedno muslimansko bratstvo iz okoline Nevesinja što potvrđuje predanje o poreklu Vasojevića iz Hercegovine. Vasojevići se dele na Mijomanoviće, Novakoviće i Rajeviće, a najbrojniji Rajevići se dele na Dabetiće, Kovačeviće i Lopaćane. Navedene grane se dele na veliki broj bratstava, a za svaku od ovih grana je genetički potvrđena pripadnost rodu Vasojevića. Vasojevići su nakon proterivanja albanskog plemena Klimenti iz Gornjeg Polimlja naselili ovu oblast koju je staro srpsko stanovništvo napustilo nakon turske okupacije usled čega su se znatno proširili teritorijalno, a Andrijevica postala njihovo novo sedište.
Utvrđeno je da su Vasojevićima su genetički srodna sledeća dva bratstva koja nemaju predanje o poreklu od Vasojevića:
Tomići iz Starča u Gornjoj Morači prema predanju potiču iz Donje Morače, odakle im se predak pop Soa doselio u vreme zidanja manastira Morača. Od Tomića potiču Stijepovići iz Komarnice u Drobnjaku i Đedovići iz Sirovca, zaseoka Bara u Uskocima. Tomići slave Petrovdan, a prislužuju prvu nedelju po Velikoj Gospojini.
Roćeni iz Rasove u Šarancima prema predanju potiču iz Čeva u Ozrinićima. Iz Šaranaca su se iseljavali u Bršno kod Nikšića odakle je deo kasnije prešao u Drobnjake. Deo Roćena u Bršnu se preziva Roćenović. Slave Aranđelovdan, isto kao i Vasojevići.
Za većinu bratstava u Crnoj Gori izvan plemenske teritorije koji imaju predanje o poreklu od Vasojevića je nasuprot ustaljenim predanjima utvrđeno da ipak ne pripadaju rodu Vasojevića. To su Karadžići iz Lopata koji su se najvećim delom iselili u Drobnjak i koji pripadaju grani I2-Z17855, Gluhodoljani i Stanimirovići iz Gluhog Dola i Dupila koji pripadaju grani R1a-YP417, zatim Marojevići, Mušikići, Dragnići i Ćorovići iz Morakova u Nikšićkoj Župi koji pripadaju rodu Mrka i grani R1a-Y2902 i Zečevići iz Banjana koji pripadaju grani N2-FT182494. Utvrđeno je i da Vitkovići i Potolići iz Pješivca koji sebe smatraju za potomke Stevana Vasojevića nisu srodni Vasojevićima, već pripadaju grani J2a-Y230579.  Takođe, i za pojedina bratstva iz samog plemena se ispostavilo da ne pripadaju rodu Vasojevića nasuprot ustaljenom predanju, a to je deo Bakića iz Zabrđa i deo Radevića iz Mezgalja u Šekularu koji pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837. Iseljenih Vasojevića ima u većem broju u Gornjoj Morači, Poljima Kolašinskim i Bihoru. Svi Vasojevići u Crnoj Gori slave Aranđelovdan sem islamiziranog dela Đukića u Goraždu u Polici, zatim Ćeranića u Zatonu u Bihoru i Selmanovića u Zoganju kod Ulcinja. Vasojevići su prema anonimnom istraživanju jedan od najbrojnijih rodova u Crnoj Gori sa 4,95% zastupljenosti.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377>CTS9320>Z16988

Petijevići iz istoimenog sela u Kruševicama su prema predanju poreklom od Karadžića iz Drobnjaka, a samim tim i Vasojevići. Međutim, ovo predanje se ispostavilo kao netačno jer ne samo što Karadžići pripadaju grani I2-Z17855 i nisu srodni Vasojevićima, već i Petijevići nisu srodni ni Karadžićima ni Vasojevićima. Petijevići su ranije slavili Jovanjdan, što je slava koju i danas slave pojedini iseljenici, dok danas slave Jesenji Jovanjdan. Jedna grana Petijevića sa nadimkom Brbuni je prema predanju od pribraćenog francuskog vojnika i za njih je utvrđeno da pripadaju grani I2-PH908.

Čeprnjići su bratstvo iz Sutorine u kojoj nastanjuju više sela. Prema jednom predanju iz Čepelice kod Bileće, a prema drugom iz Grahova. Slave Ilindan.

Čindraci su muslimansko bratstvo iz sela Dolac u Bistrici. Prema predanju su doseljeni iz Vučitrna gde živi istoimeno bratstvo, ali postoji i mišljenje da su starosedeoci u Polimlju.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762
    >CTS6377>CTS9320>Z16988>Z27131>BY4222>FT17132>BY105970

Klimenti su rod koji potiče iz istoimenog albanskog plemena na krajnjem severu Malesije u Albaniji. Prema predanju svi potiču od pretka pravoslavne vere koji se tamo doselio iz današnje Crne Gore – prema jednoj verziji iz Lopara u Fundini (Kučka Krajina) preko Hota, prema drugoj iz Pipera, a prema trećoj koja se prva spominje u istorijskim izvorima iz Morače. Prema predanju se dele na Selčane, Vukle i Nikče, a pribraćeni su im Boge koji su geografski odvojeni visokim planinskim vencem i za koje je poznato da su se kasnije pridružili plemenu. Dok je za većinu Selčana i Vukli potvrđeno da pripadaju istom rodu, za Nikče se ispostavilo da većinski pripadaju grani J2b-Y82533, a među Bogama još uvek nema testiranih. Od iseljenih Selčana i Vukli je za neka bratstva utvrđeno da ne pripadaju rodu Klimeneta, a to su muslimani Murići u Rožajskoj oblasti, Agovići u Bihoru i Musići, Rekovići, Canovići i Hasilovići u Plavsko-Gusinjskoj oblasti koji svi pripadaju grani R1b-Y32147, dok Gornjaci u Ceklinu pripadaju grani I2-A16413. Bratstva iz Selca i Vukli prevashodno naseljavaju oblasti Rožaja, Plava i Gusinja gde su gotovo svi islamizirani i govore srpskim jezikom izuzev malog broja katoličkih porodica u okolini Gusinja. Prema predanju iz Klimenata su još i srpska bratstva Orlandići i Dabanovići u Seocima i Dajkovići u Ceklinu, međutim još uvek nema testiranih pripadnika ovih bratstava tako da je nepoznato da li pripadaju ovom rodu. Sva pravoslavna bratstva iz Klimenata slave Nikoljdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377>CTS9320
    >Z16988>BY4197>BY34282>BY50887>BY155704>Y133830>FT89249>Z13591

Bjelopavlići su rod i istoimeno pleme u Brdima. Prema ustaljenom predanju potiču od Bijelog Pavla iz Peći, sina albanskog vlastelina Leke Dukađinca, dok prema istom predanju od drugog Lekinog sina Gavrila (Gaša) potiče albansko pleme Gašani. Postoji i predanje poreklu Bjelopavlića od Leke Kapetana, savremenika Leke Dukađinca. Oba predanja se mogu odbaciti jer se Bjelopavlići spominju 1411. godine za vreme života spomenute dvojice. Bjelopavlići takođe imaju i predanje po kome je Leka Dukađinac zapravo bio unuk kralja Milutina. Testirano je više pripadnika ovih plemena i utvrđeno je da Bjelopavlići i Gašani ne potiču od istog pretka pri čemu su Gašani vrlo raznorodni među sobom. Bjelopavlići se prema rodoslovu dele na Bubiće i Dmitroviće (staro prezime Mitrovića), dok se Mitrovići dalje dele na Kaleziće, Nikoliće, Pavkoviće i Petrušinoviće. Buba, rodonačelnik Bubića, je prema predanjima samih Bubića bio sin Bijeloga Pavla ili njegov unuk koji je rođen u Hotima gde se iz Dukađina doselio Šćepan, sin Bijelog Pavla. S obzirom da je broj pasova do Bijelog Pavla znatno manji kod Bubića nego kod Mitrovića, drugo predanje je znatno verovatnije. Pored ustaljenih predanja, postoje i predanje iz Petrušinovića po kome je Buba iz Mojanovića u Zeti i da nije od Bijelog Pavla, kao i predanje iz Martinića po kome je Buba zaista doseljen iz Hotskog Huma, ali da je bio katolik i da mu se otac zvao Đon. Međutim, kako je za Damjanoviće i Vujadinoviće iz Vražegrmaca utvrđeno da pripadaju rodu Bjelopavlića, ova predanja se mogu odbaciti. Bubići se prema predanju dele na dve grupe bratstava od kojih jedna naseljava Martiniće (Vukšići i Erakovići), a druga Vražegrmce (Damjanovići, Milanovići i Stanišići). Iseljenih Bjelopavlića ima širom Crne Gore, a najveća iseljenička bratstva su Kaluđerovići u Ćeklićima i Pešići u Vasojevićima. Svi Bjelopavlići slave Petkovdan.
Za pojedina bratstva se ispostavilo da nasuprot predanju pripadaju rodu Bjelopavlića. Kadovići iz Šobajića u Vražegrmcima pripadaju rodu Bjelopavlića nasuprot ustaljenom predanju prema kome su grana Šobajića koji smatraju da potiču od Sibinjanin Janka odnosno despota Stefana Lazarevića, zbog čega na značaju dobija manje prihvaćeno predanje po kome su Kadovići pribraćeni Šobajićima.
Ramčilovići iz Lagatora prema predanju potiču iz Kuča, međutim ispostavilo se da pripadaju rodu Bjelopavlića.
S druge strane, za pojedina bratstva koja prema predanjima potiču od Bjelopavlića se ispostavilo da to ipak nije tačno. Za Kaleziće u Pavkovićima postoji predanje po kome su pribraćeni Bjelopavlićima, a na osnovu jednog rezultata se osnovano može pretpotaviti da pripadaju grani J2a-Y230579. Stanišići iz Vražegrmaca pripadaju rodu Novljana i grani I1-FGC22045, a u plemenu postoji i predanje po kome su pribraćeni Bubićima, što objašnjava ovaj rezultat. Za Raičeviće u Vražegrmcima je utvrđeno da pripadaju grani I2-Y3120 i da nisu srodni Bjelopavlićima nasuprot njihovom predanju, a tome ide u prilog i to što ih ostali Bubići nisu smatrali za rođake. Muslimani Cikotići iz sela Trpezi u Bihoru prema predanju potiču iz Bjelopavlića, međutim za Cikotiće je utvrđeno da pripadaju rodu Bulatovića-Veljovića i grani I2-Y3120. Islamizirani Kaljići iz Donjeg Kolašina su prema predanju ogranak Kalezića iz Bjelopavlića, međutim za Kaljiće se ispostavilo da pripadaju rodu Kuča koji pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377
    >CTS9320>BY4526>BY4529>Y20805>BY4573>BY4566>BY148067

Dedeići su muslimansko bratstvo iz Koljena kod Rožaja. Prema predanju potiču iz Kuča, međutim nijedno drugo do sada testirano bratstvo iz tog plemena ne pripada ovoj grani.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377>CTS9320>Z17107>Y30991

Jaćimovići su starosedoci iz Kostenice u Bistrici i prema predanju su srodni Begovićima iz Rasova kod Bijelog Polja koji navodno potiču od rođenog brata rodonačelnika Jaćimovića. Međutim, utvrđeno je da se radi o dva različita roda s obzirom da Begovići pripadaju grani I2-PH908. Jaćimovići slave Stevanjdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016
    >Y3762>CTS6377>CTS9320>Z17107>Y30991>Z38456

Kaluđerovići Zećani su jedno od najvećih bratstva u Zeti. Prema predanju potiču od istoimenog bratstva iz Ćeklića odakle su u XVII veku zbog krvi prešli u Balije, zaseok Ponara u Zeti. Odatle su se preselili u Klimente gde se nisu duže zadržali, pa se vraćaju u Zetu u selo Mataguže odakle su se iseljavali u Šušunju i Golubovce. Mnogi ogranci Kaluđerovića su i zvanično promenili prezime, a to su Boljevići (zahvaljujući čijem rezultatu je utvrđena haplogrupa Kaluđrovića), Balijaši, Jankovići, Lešperovići, Mijatovići, Mirkovići i Rakovići. Kaluđerovići u Ćeklićima imaju predanje o poreklu od Bjelopavlića. Međutim, utvrđeno je da Kaluđerovići iz Ćeklića pripadaju istoimenom rodu i grani R1a-FT36801, može se zaključiti da su Klimenti najstarija poznata matica Kaluđerovića iz Zete. Slave Petkovdan.

Kruse i Radunovići su genetički su rod iz Lješanske nahije. Kruse žive u selu Krusi i dele se na Ćetkoviće, Bojanoviće, Rajićeviće, Peroviće i Rackoviće. Iz Krusa su se raširili i na susedno selo Beri. Prema predanju su doseljni iz Kroje u Albaniji pre nekoliko vekova. Radunovići žive u selu Progonovići i potiču od kneza Raduna. Svi slave Nikoljdan.

Radeči su rod čija je nastarija matica na Čevu u Ozrinićima, odakle su se najpre preselili u Komane. Odatle su delom prešli u Novo Selo kod Spuža, a delom u Gađi u Građanima, gde se dele na Baše, Đukanoviće, Đuraševiće i Ukaševiće. Radeči slave Aranđelovdan u Novom Selu, a bratstva u Gađima slave Đurđevdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762
    >CTS6377>CTS9320>Z17107>Y30991>Z38456>BY4459

Bašići su muslimansko bratstvo iz Plavsko-Gusinjske oblasti koje prema predanju potiče iz Lješa u Albaniji. Odatle su se najpre doselili u Gusinje gde prelaze na islam da bi zbog sukoba sa Klimentima prešli u Jaru gde čine većinu stanovništva. Ima ih i u okolnim mestima u Plavsko-Gusinjskoj oblasti, a njihov ogranak su Jevrići iz Komarače i Meteha. Bašići se drugačije nazivaju i Baše što na turskom jeziku znači glavar.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377
    >CTS9320>Z17107>Y30991>Z38456>BY4459>BY4465>Y97307

Marvasije, Paljoke i Simoni u Pistuli kod Ulcinja su tri albanska katolička bratstva iz Pistule kod Ulcinja, koja prema predanju potiču iz Mirdita, plemena u albanskom Dukađinu. Nemaju predanje o međusobnom srodstvu, ali kako su sva tri bratstva slavila Sv. Mariju, pretpostavlja se da su istog porekla. Do sada su od ova tri bratstva jedino testirane Paljoke iz Mirdita.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762
    >CTS6377>CTS9320>Z17107>Y30991>A24070>A24066

Rakonjci su starosedelačko bratstvo iz Rakonja kod Bijelog Polja odakle su raseljavali po susednim selima u okolini Bijelog Polja. Prema predanju su poreklom iz Kuča, međutim grana kojoj pripadaju Rakonjci nije zabeležena u Kučima niti među iseljenicima iz ovog plemena. Jedna grana Rakonjaca ima i predanje da su se ranije prezivali Popović. Rakonjci slave Nikoljdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Z5016>Y3762>CTS6377>CTS9320>Z17264>PH1173

Vladisavljevići iz Donjeg Kraja na Cetinju su prema predanju ogranak Borojevića, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju grani R1a-Y2902. Na osnovu toga se može zaključiti da su Lajislavići, kako se u narodu zovu Vladisavljevići, pribraćeni Borojevićima i da su od starijeg sloja stanovništva na Cetinju. Dele se na Ivanoviće i Marinoviće. Slave Đurđevdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Y18556>Z19851>A18833>Y172393>A18844>FT104106

Mataruge su starosedelački rod i istoimeno nekadašnje pleme koje je naseljavalo područje Banjana, Grahova, Oputnih Rudina, Nikšićkih Rudina i Katunske nahije. Rodu Mataruga, pored par manjih bratstava, pripadaju tri velike grupe bratstava: Bratići, bratstva iz Katunske nahije sa predanjem o poreklu od Orlovića i bratstva iz Riđana sa predanjem o poreklu od Drekalovića iz Kuča.
Bratići su bratstvo čija je matica u Parežu, zaseoku Petrovića u Banjanima. Najvećim delom su se iselili u Istočnu Hercegovinu, a od preostalih Bratića potiču Kokotovići na Usputnici i Miškovići u Pareškom Dolu u Petrovićima u Banjanima koji su jedina dva bratstva koja ne poriču da potiču od Mataruga. Svi slave Tomindan.
Predanje o poreklu od Orlovića ima veliki broj bratstava iz Katunske nahije koja pripadaju ovom rodu: Nenojevići i Borilovići iz Bajica, Bjelice iz istoimenog plemena, Đuričići iz Malih Cuca i Špadijeri iz Donjeg Kraja na Cetinju. Nenojevići i Borilovići iz Bajica su prema predanju poreklom od Orlovića i doseljeni su iz Čarađa u Goliji preko Cuca. Isto predanje imaju Bandići iz Komana i Samardžići iz Krivošija koji su se u ta plemena doselili preko Bajica, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju grani  J2a-Y230579, isto kao i sva bratstva iz Veljih Cuca koja imaju predanje o poreklu od Orlovića iz Čarađa. To potvrđuje da su bratstva koja čine ova dva roda činila jednu rodovsku zajednicu na području Veljih Cuca i da su zajedno učestvovali u migracijama. Nenojevići se dele se na Martinoviće i Vuksanoviće koji čine ogromnu većinu stanovništva u Bajicama, a najbrojniji su i u širem plemenu Cetinje u čijem sastavu su Bajice. Martinovići su pojedinačno najbrojnije bratstvo u čitavoj Staroj Crnoj Gori. Od bratstava iz Bajica su do sada testirani Martinovići. Od njih su prema predanju Ljuhari u Kučima za koje je utvrđeno da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837. Slave Jovanjdan. Bjelice iz istoimenog plemena se dele na dve grane: jednu čine Dubljani i Predišani, a drugu Mileševići. Dubljani su Milići, Predišani se dele na Pejoviće, Abramoviće i Andriće, a Mileševići se dele na Ćetkoviće, Praviloviće, Draškoviće i Vujiće. Spomenuta bratstva plemensko ime svojataju kao rodovsko preko navodnog pretka Bela (ili Bjelana), a prema predanju takođe potiču od Orlovića. Iseljavali su se u Riječku nahiju na područje koje je kasnije pripalo Ceklinu, kao i u Goliju, Gornje Polje i Oputne Rudine. Slave Jovanjdan u matici, a pojedini iseljenici slave Petkovdan i Jesenji Jovandan. Popivode iz Bjelica važe za starosedeoce u tom plemenu, ali je utvrđeno da su srodni ostalim Bjelicama. Staro prezime im je Rabarević. Slave Petkovdan.
Dragoševići iz Grahova su prema većini predanja od Drekalovića iz Kuča, a u Grahovo su se doselili preko Čeva i Riđana kod Nikšića. Međutim, Drekalovići pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837, na osnovu čega se može zaključiti da je predanje Dragoševića netačno. Dele se na Bulajiće, Vujačiće, Vujoviće, Vučeviće i Delibašiće. Za Vujačiće je utvrđeno da su raznorodni, odnosno da jedan deo bratstva pripada grani I2-PH908. Dragoševići su se iz Grahova iseljavali u Nikšićke Rudine. Lakovići i Tomanovići iz Malih Cuca su prema predanju su takođe od Drekalovića, ali za razliku od Dragoševića, imaju nešto preciznije predanje i smatraju da su od bratstva Ljakovića. Sličnost prezimena Ljaković i Laković jer najverovatniji razlog nastanka ovog izmišljenog predanja. Zanimljivo je da je krajem XIX veka još uvek postojalo predanje o njihovom srodstvu sa Dragoševićima za koje će se ispostaviti da je tačno. Iseljenih Lakovića ima u Goliji, Nikšićkim Rudinama i Pješivcima. Svi slave Nikoljdan.
Ovom rodu pripadaju i pojedina bratstva koja nemaju predanje o poreklu iz Katunske nahije ili Riđana. Đuričići iz Malih Cuca su prema predanju od Bandića iz Komana, međutim za Bandiće koji smatraju da su od Orlovića se ispostavilo da pripadaju rodu Pješivaca i Cuca i grani J2a-Y230579. U Cucama za Đuričiće smatra da potiču od Mataruga, što se ispostavilo kao tačno. Slave Jovanjdan. Špadijeri iz Donjeg Kraja na Cetinju su prema predanju iz primorja, konkretno iz Dalmacije, međutim to predanje se može odbaciti jer su srodni ostalim bratstvima iz Katunske nahije. Slave Đurđevdan. Luščani iz Vasojevića su prema predanju od Đuraškovića iz Ceklina, međutim kako Gornjaci čiji su Đuraškovići ogranak pripadaju grani I2-A16413, ovo predanje je oboreno. Dele se na Vekoviće, Pajkoviće, Popoviće, Radičeviće i Tomaševiće u Lušcu i nekoliko manjih bratstava u drugim selima u okolini Berana među kojima su testirani Đuraškovići iz Budimlje. Svi slave Đurđic. Ovom rodu pripadaju još i Tomovići iz Šekulara, ili barem pribraćena grana ovog bratstva koje je prema predanju ogranak Ćetkovića-Vajmeša koji pripadaju grani I2-A1328. Tomovići slave Đurđevdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5017>Y18556>FGC71968>Z17424

Radiči su muslimansko bratstvo iz Korita kod Bijelog Polja. Prema predanju potiču iz Brda, a islam su primili po dolasku u Korita. U jednom izvoru se navodi da potiču iz Kolašina.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5018>S2979>Z16659
    >Y3183>S2972>Z16661>BY5293>BY168279>Y174869>BY165837

Kuči su razgranati rod srpsko-albanskog porekla i istoimeno pleme u Crnoj Gori. Do sada je uvrđeno da rodu Kuča pripada čak 13 grupa srodnih bratstava koja imaju različita predanja o poreklu, a to su Mrnjavčići, Drekalovići, Bonkeći, Džukelići, Nikići i Nuculovići, Ljuhari, Peralovići, Nilejići, Bakečevići, Purišići, Jovovići i Jokanovići u Kučima, kao i iseljeni Lapi iz Fundine. Ovom rodu pripadaju i pojedina bratstva u Crnoj Gori, Hercegovini i Srbiji koja imaju predanje o poreklu iz Kuča, ali za koja se ne zna od kog tačno bratstva i mesta potiču, kao i nekih bratstava koja uopšte nemaju predanje o poreklu iz Kuča. Među prvima se po brojnosti izdvajaju Mehovići iz Bihora, a među drugima Bakići u Vasojevićima, Kaljići iz Donjeg Kolašina, Ljaljevići iz Bjelopoljske oblasti i Banderi i Cirikovići u Plavsko-Gusinjskoj oblasti.
Mrnjavčići – Starokuči prema predanju potiču od Gojka Mrnjavčevića, a u Kuče su se preko Brštana ili Bardanje, sela koja pripadaju Klimentima, a nekada su bila u Kučima. Daljim poreklom su iz Skadra, a smatraju da su Mrnjavčevići tamo doseljeni iz Bjelopavlića. Dele se na pet grupa bratstava: Nikezići, Petrovići (Berovjani i Perići), Lješevići (Glavatovići, Živkovići i Ljuljanovići), Đurđevići i Kostrovići. Za Bojoviće-Makoviće i Goljeviće iz sela Ubli i Martinljakoviće iz Ptikalja je potvrđeno predanje da potiču od Mrnjavčića iako postoje mišljenja da su starinci. Od Mrnjavčića su prema predanju između ostalih i Jankovići u Donjoj Morači, Vujačići iz Zete, Podgora i Lješanske nahije, kao i islamizirana bratstva Đurđevići i Micanovići iz Zatarja i Drakulovići, Muratagići i Radonjčići iz Plavsko-Gusinjske oblasti. Za Klikovce u Zeti i Mekiće iz Donjeg Kolašina je utvrđeno da nasuprot predanju nisu od Mrnjavčića i da pripadaju granama R1a-YP417 i I2-S17250. Većina Mrnjavčića slavi Mitrovdan, dok Kostrovići, Nikezići i Vujačići slave Nikoljdan, a Berovjani i Perići Jesenji Jovanjdan.
Drekalovići prema ustaljenom predanju potiču od Drekala Jovanovog, unuka Đurđa Kastriota, dok su Mrnjavčići oduvek tvrdili da su Drekalovići njihov ogranak. S obzirom da pripadaju istom rodu, može se zaključiti da je predanje Drekalovića o poreklu od Kastriota oboreno.  Dele se na Turkoviće, Vujoševiće, Ilikoviće, Mijoviće i Čejoviće i svi slave Nikoljdan sem islamiziranih Turkovića u Podgorici. Od Drekalovića prema predanjima su između ostalih i Anđelići u Vasojevićima, Đalovići i Čampari u Koritima, Đurovići kod Rožaja, islamizovani Rožajci (Bećirovići, Ganići, Kardovići, Fetahovići i drugi) i Durovići u Bihoru. Za Dragoševiće iz Grahova, Lakoviće i Tomanoviće iz Malih Cuca, Barjaktaroviće iz Vasojevića, kao i islamizirane Rastodere iz Bihora i Kalače iz okoline Rožaje je utvrđeno da nisu Drekalovići nasuprot njihovim predanjima.
Bonkeći iz Zatrijebača su albanska katolička grupa bratstava koja prema predanju vodi poreklo od Bona Kećija čiji se otac Keći doselio iz gornjeg toka Cijevne u današnjoj Albaniji. Prema predanju od Banovog brata Lazara potiču današnji Hoti, međutim utvrđeno je da Hoti pripadaju grani J2b2-Y166564 čime je to predanje oboreno. Bonkeći se dele na Dacaite, Đokiće, Nik-Đerkoviće, Nikmaraše i Duke. Od Bonkeća su Nikočevići i nekoliko drugih bratstava u okolini Gusinja gde su svi prešli na islam. Bonkeći u Zatrijepču slave Malu Gospojinu (Zoju). Od Bonkeća najverovatnije potiču iz muslimani Čekići iz Plavsko-Gusinjske oblasti koji su prema predanju iz Zatrijepča i za koje je utvrđeno da pripadaju grani E-V13.
Džukelići iz Lazorca u Orahovu i Stjepova u Zatrijepču važe za starince u Kučima. Rodonačelnik Džukelića se prema rodoslovu zvao Đuro, zbog čega ova bratstva sebe nazivaju i Đurovićima. Od Dede Đurova su Perišići u Lazorcu, dok od Came Đurova potiču Vuljevići (sa ogrankom Mitrovićima) u Lazorcu i poarbanašeni Đonlekići u Stjepovu u Zatrijepču. Svi pravoslavni Džukelići slave Nikoljdan, dok su Đonlekići slave Malu Gospojinu (Zoju).
Nikići i Nuculovići su srodna bratstva koja su prema jednom predanju poreklom iz Kastrata odakle su se doselili preko sela Bar kod Selca u Klimentima gde su živeli neko vreme, dok prema drugom predanju potiču iz Radetine kod Selca u Klimentima. Doselili su se u Lazorce u Orahovu gde su ostali Nikići koji su se sa svojim ogrankom Pajovićima posrbili i prešli na pravoslavlje pa slave Mitrovdan kao i ostala bratstva u Lazorcu. Nuculovići su prešli u Koće i zadržali albanski identitet. Sve do sredine XX veka su slavili Stevanjdan, dok danas slave Sv. Antonija.
Ljuhari iz istomenog sela u Fundini su albansko bratstvo koje je prema predanju od Martinovića sa Bajica, što je s obzirom na pripadnost rodu Kuča očigledno netačno. Dele se na katolike Đoloviće i Perkoviće i muslimane Muhoviće. Od Ljuhara su i islamizovani Šabovići iz Plava kojih ima i u Donjem Bihoru. Đolovići i Perkovići slave Nikoljdan.
Peralovići iz Kosora se smatraju za starosedeoce, a Žijo, sin rodonačelnika Perala, je bio plemenski vojvoda pre Lala Drekalova. Slave Nikoljdan. Od Peralovića prema predanju potiču muslimani Kolenovići iz Gusinjskog kraja, ali je za njih utvrđeno da pripadaju grani I2-FT386055.
Bakečevići iz Kosora i Koća su starosedeoci u plemenu. Svi su ranije bili pravoslavci, ali su se u Koćima vremenom poarbanasili i prešli na katoličanstvo i tamo se danas prezivaju Đeljošević (Đeljošaj na albanskom). U Kosoru slave Nikoljdan, a u Koćima su nekada slavili Stevanjdan, dok danas slave Antonovdan.
Purišići i njihov ogranak Ivačevići (ili Ivanovići, a na albanskom Ivanaj) iz Koća su poreklom iz susednog selišta Jabuke. Kako su dugo vremena u plemenskoj zajedinici sa Marima u Koćima, Purišići su se vremenom poarbanasili i prešli na katoličanstvo. Slavili su Stevanjdan, a sada slave Antonovdan.
Jokanovići – Dobrošani su bratstvo iz Vrbice u Kučima koje se rođaka sa nekoliko bratstava istog prezimena u Hercegovini, međutim smatra se da su doseljeni iz Zatrijepča što je bliže istini s obzirom da je utvrđeno da pripadaju rodu Kuča. Slave Nikoljdan.
Kljajevići su starosedelačko bratstvo iz Bliškova u Vranešu (Donjem Kolašinu), koje nema predanje o daljem poreklu. Iseljavali su se na područje Krička. Slave Aranđelovdan.
Ljuce su muslimansko bratstvo iz Nikšića, koje prema predanju potiču iz Kuča. U ovom plemenu ih svojataju Nilevići – Niljevići sa Bezjova, dok postoji i mišljenje da potiču sa Fundine. Rođakali su se Dragoševićima iz Grahova, za koje je utvrđeno da pripadaju rodu Mataruga i grani E-FT104106. Nakon 1878. godine Ljuce su prešle u Donji Kolašin i Bjelopoljsku oblast.
Mehovići su muslimansko bratstvo iz Bihora. Prema predanju su poreklom iz Kuča, a u Bihor su doseljeni kao pravoslavci i slavili su Nikoljdan. Rođakaju se sa Fetićima iz Kradenika, Pepeljcima iz Godijeva i Smajilovićima iz Duge Poljane na Pešteru. Međutim, za Fetiće je utvrđeno da pripadaju grani I2-L1229, tako da su očigledno preuzeli predanje Mehovića.
Kaljići iz Donjeg Kolašina su muslimansko bratstvo sa brojnim ograncima koje se nakon Balkanskih ratova najvećim delom iselilo u Tursku. Prema predanju su ogranak Kalezića iz Bjelopavlića, međutim za Ibrahimoviće i Redžoviće koji su ogranci Kaljića  se ispostavilo da pripadaju rodu Kuča koji pripadaju grani E-BY165837, tako da se to predanje može odbaciti.
Ljaljevići su muslimansko bratstvo iz okoline Bijelog Polja, gde su se doselili iz Kolašina. Prema predanju su poreklom od Lalovića iz Bratonožića, koji se pominju i kao Ljaljovići. Za ovo predanje se ispostavilo da je netačno jer Lalovići pripadaju rodu Bukumira i grani R1b-Y104972. Može se zaključiti da je takvo predanje nastalo kao posledica sličnosti prezimena.
Banderi i Cirikovići su muslimanska bratstva iz Plava koja su prema predanju turskog porekla iz Anadolije. S obzirom da je za Oleviće koji su grana Cirikovića utvrđeno da pripadaju rodu Kuča, predanje o turskom poreklu je očigledno netačno.
Bektaševići i Zećirovići iz Lahola u Bihoru su dva srodna muslimanska bratstva koja prema jednom predanju potiču od Bektaševića iz Gusinja, dok prema drugom predanju ova dva bratstva potiču iz Anadolije. Za Zećiroviće je utvrđeno da pripadaju rodu Kuča zbog čega se može odbaciti predanje o poreklu ovog bratstva iz Anadolije. S obzirom da Bektaševići iz Gusinja pripadaju grani R1a-FT255070, i drugo predanje je očito netačno.
Bakići i Radevići su prema predanju ogranak Vasojevića-Novakovića, međutim za Bakiće i deo Radevića u Šekularu takođe utvrđeno da pripadaju rodu Kuča. Bakići žive u Zabrđu, a Radevići u Lijevoj Rijeci i Mezgalju u Šekularu. Oba bratstva slave Aranđelovdan.
Predanja kučkih bratstava nedvosmisleno govore o poreklu ovog roda iz gornjeg toka Cijevne koji danas pripada albanskom plemenu Klimenti. Kuči su se odatle naseljavali u talasima zbog čega se izgubila svest o zajedničkom poreklu. Kako su spomenuta albanska plemena nekada takođe bila etnički mešovita, ne može se na osnovu dosadašnjih saznanja utvrditi da li su Kuči izvorno srpskog ili albanskog porekla. Kuči su najbrojniji rod u Crnoj Gori sa 7,18% zastupljenosti prema anonimnom istraživanju.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5018>S2979>Z16659>Y3183>S2972>A7135>A7136
    >BY40543>Y18675>FT33389>Y18673>BY40534>BY5430>BY5431>BY5423>BY5429>Y128213

Poblaćani su rod iz Poblaća kod Pljevlje od kojih potiče spahija Vojin Poblaćanin, rodonačelnik Vojinovića iz tog mesta. Od njih su Lisičići iz Kruševa, kao i islamizirane Lisice iz Meljaka u Zatarju za koje postoji i drugo predanje po kome su od Dizdarevića iz Meljaka. Lisičići slave Jovanjdan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5018>S2979>Z16659>L241

Vujovići Kokotovići iz Vraćenovića u Oputnim Rudinama prema ustaljenom predanju potiču od Vujovića iz Vranjske u Bilećkim Rudinama, međutim s obzirom da nisu genetički srodni sa njima, spomenuto predanje je oboreno. Prema drugom predanju su od Vujovića iz Ožegovice u Ozrinićima koji takođe imaju predanje da Vujovići iz Vraćenovića potiču od njih, međutim i za to predanje se ispostavilo da je netačno jer Vujovići iz Ožegovice pripadaju rodu Ozrinića i grani I2-PH908. Vujovići iz Vraćenovića slave Nikoljdan.

Vukovići Pivljani iz Mratinja i Brijega u Pivi prema predanju potiču iz Čeva u Ozrinićima od istoimenog roda. S obzirom da Ozrinići pripadaju grani I2-PH908, može se zaključiti da su Vukovići iseljeni starosedeoci iz Čeva. Od Vukovića potiču Pantovići i Šimuni u Mratinju i Pivljani u Krćama kod Pljevlje. Svi slave Aranđelovdan.

Danilovići Moračani iz Đurđevine su starosedeoci u Donjoj Morači. Najstariji poznati predak Danilovića je prema predanju pop Jovan, dok nije poznato ko je bio Danilo po kome nose prezime. Slave Jovanjdan.

Dreševići Tužani su muslimansko bratstvo iz Tuza koje prema predanju potiče iz Temalja, južno od Skadra.

Pejčinovići Poličani su bratstvo koje potiče iz Goražda u Vasojevićima odakle su iselili u Rožajsku oblast, Pešter i Toplicu. Od Pejčinovića u Crnoj Gori potiču Radovići u Bašči u Rožajskoj oblasti. Slave Lučindan.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5018>S2979>Z16659>L241>BY5617>Y96696>PH2180

Beganovići i Zukovići su dva muslimanska bratstva koja pripadaju istom rodu iako nemaju predanje o zajedničkom poreklu.
Beganovići su bratstvo čija je matica u Podgrađu kod Berana odakle su se iselili u okolinu Bijelog Polja nakon oslobođenja u Balkanskim ratovima. Prema predanju potiču iz Kuča.
Zukovići – Tuze iz Tuzove Luke, zaseoka Donje Lovnice kod Rožaja, prema predanju potiču od Gruda iz Tuzi u Malesiji. Od Zukovića potiču Mučići iz Goduše u Bihoru, zahvaljujući čijem rezultatu je utvrđena haplogrupa Zukovića.

Koprivice i Tupanjci su rod koji čine bratstva iz Banjana koja prema predanjima nisu međusobno povezana, ali za koja se ispostavilo da su genetički srodna.
Koprivice iz istoimenog sela u Banjanima prema predanju potiču od sina Miloša Obilića koga su Gambelići iz Velimlja pronašli ostavljenog kao bebu pored puta. Koprivice su jedno od nekoliko najvećih bratstava u Crnoj Gori. Iseljavali su se u manjem broju u Pivu i odatle u Zatarje. Slave Nikoljdan. Gambelići, odnosno Milovići kako se već par vekova prezivaju, bratstvo su iz zaseoka Milovići kod Velimlja u Banjanima. Prema ustaljenom predanju potiču iz Kuča odakle su se doselili u zaseok Crni Kuk između Koprivica i Dobočaka u Banjanima, da bi odatle prešli u Velimlje. Međutim, iseljeni Gambelići iz okoline Nevesinja imaju predanje da potiču od Koprivica, što jer najverovatnije tačno jer su genetički srodni. Slave Nikoljdan.
Tupanjcima se zajedno mogu nazvati Komenovići iz Klenka u Banjanima i Adžići iz Lisine u Pivi koji potiču iz Tupana u Banjnima i pripadaju ovom rodu. Adžići iz Pive prema predanju potiču od Adžića iz Kosijera odakle su se navodno preko Knina u Dalmaciji i Tupana u Banjanima doselili u Pivu, a u to vreme su se prezivali Zečević. Kako je za Adžiće u Kosijerima utvrđeno da pripadaju grani I2-Y3120 može se zaključiti da Adžići iz Pive ne potiču od njih, kao ni od Zečevića iz Klenka za koje je utvrđeno da pripadaju rodu Banjana i grani N2-FT182494, već da su starosedeoci iz Tupana. Zečevići i Adžići slave Jovanjdan. Komnenovići iz Klenka prema predanju potiču od Pavla Orlovića i doselili su se iz Čarađa u Goliji, međutim to svakako nije slučaj jer nisu srodni nijednoj od tri velike grupe bratstava sa istim predanjem. Svoju nekadašnju maticu Tupan su potpuno napustili pred brojnijim doseljenicma iz Ozrinića – deo bratstva je prešao u susedni Klenak, dok se deo iselio u okolinu Trebinja i Bileće gde se dele na Bojoviće, Rogane, Tešanoviće i Tupanjce. Za Komnenoviće iz Popova koji imaju predanje o poreklu od istoimenog bratstva iz Banjana se ispostavilo da pripadaju grani I2-PH908 čime je to predanje oboreno. Svi Tupanjci slave Jovanjdan. Ovom rodu pripadaju i Vojinovići iz istoimenog sela u Pivi koji su prema predanju ogranak Branilovića što se ispostavilo kao netačno jer Branilovići pripadaju rodu Banjana i grani N2-FT182494. S obzirom da slave Jovanjdan, može se pretpostaviti da kao i Adžići potiču iz Tupana u Banjanima.

Mugoše iz Lješkopolja su prema predanju poreklom od bliskog rođaka Đurađa Kastriota, a u Lješkopolje su se prema istom predanju doselili iz Kastrata preko Kuča.  U Piperima je sačuvano predanje da su Mugoše nastanjivale Radovče i Kopilje, planinsku oblast u tom plemenu, odakle su ih proterali Lužani, međutim kod samih Mugoša se ne spominje predanje o poreklu iz Pipera tako da postoji mogućnost da su im tamo bili katuni. Mugoše imaju predanje da je rodonačelnik Drekalovića oženio ćerku rodonačelnika Mugoša koji je u Kučima privremeno ostavio porodicu. To je zanimljivo s obzirom da i Drekalovići imaju predanje o poreklu od Kastriota, a s obzirom da su oni srodni ostalim Kučima i da pripadaju grani E-BY165837, može se zaključiti da su od Mugoša preuzeli predanje o poreklu od Kastriota. Mugoše imaju predanje prema kome su rod sa Popovićima iz Lješkopolja, međutim za njih se ispostavilo da pripadaju drugoj haplogrupi. Mugoše slave Đurđic.

E1b-V13>Z1057>CTS1273>BY3880>Z5018>S2979>FGC11457
   >FGC11451>FGC11450>Y173822>Y228147>FT28599>FT184022

Šestani su razgranati rod iz istoimenog plemena u Krajini na Skadarskom jezeru. Prema prednjau potiču od pretka koji se doselio iz albanskog plemena Škrijelja. Imao je šest sinova: od prvog potiču Lukići i Gureze (koji se dele na Daboviće i Peciće), od drugog Dedići, od trećeg Đurovci, od četvrtog Karanikići, Đonkovići i Vučedabići, od petog su prema jednom mišljenju Nikđonovići u Dračevici, dok od šestog brata potiču Lekići u Seocima. Većina pomenutih bratstava su katolici, dok su Lekići i deo Pecića, koji su iz Gornjih Šestana prešli u Dračevicu u Donjim Šestanima, pravoslavci. Gornji Šestani slave Petrovdan osim Đurovaca koji slave Tijelo Isusovo, dok katolici u Donjim Šestanima slave Trojičindan, a pravoslavci Donjim Šestanima i Seocima slave Vračevdan.
Utvrđeno je da i sledeća bratstva pripadaju ovom rodu:
Ratkovići su bratstvo iz Dračevice u Šestanima koje se prema predanju deli na Pekiće i Nikđonoviće. Iseljenih Ratkovića ima u Sustašu kod Bara. Prema jednom predanju potiču iz Ljubotinja, a prema drugim iz Bajica. Nijedno od pomenuta dva predanja nema uporište u genetici i po svoj prilici potiču od petog sina rodonačelnika Šestana, kako se navodi u predanju sačuvanom u Gornjim Šestanima. Slave Vračevdan.
Papani su bratstvo iz istoimenog sela u Spiču. Prema predanju potiču “iz Crne Gore”, odakle su se doselili u 15. veku. Iz Papana su se raširili na Buljaricu u Paštrovićima. Slave Nikoljdan.
Meštrovići iz Đuraševića u Krtolima prema predanju potiču iz Crne Gore, odakle su došli još u 15. veku. Slave Začeće Sv. Jovana.

E1b-Z827>Z830>PF1962>M123>M34>Z841>Z849>CTS1727>L791

Ralevići su najveće bratstvo iz Kaludre u Vasojevićima. Prema predanju potiču od Đuraškovića iz Ceklina, kao i bratstva sa kojima se rođakaju, a to su Đuričani iz Đuričke Rijeke kod Plava, razgranati Ceklinjani iz Velike i muslimani Adrovići iz Bihora. Međutim, za ovo predanje se ispostavilo da je netačno jer je za Đuraškoviće utvrđeno da pripadaju rodu Ceklinjana – Gornjaka i grani I2-A16413. Takođe, oboreno je i predanje o srodstvu sa ostalim bratstvima: Ceklinjani iz Velike pripadaju rodu Veličana i grani I2-PH908, Hadrovići pripadaju grani G2a-Z6211, dok Đuričani pripadaju grani R1b-Y32147. Ralevići slave Alimpijevdan.

Haplogrupa G2a

G2a-L91>Z6484>Z6128>PF3239>L166>FGC5672>Z6494>Z6211

Hadrovići su muslimansko bratstvo iz Bihora koje je prema predanju od Đuraškovića  od Gornjaka iz Ceklina. Većina bratstvenika se danas preziva Adrović. Kao što je već spomenuto, rođakaju se sa Ralevićima, Đuričanima i Ceklinjanima iz Velike. S obzirom da Gornjaci pripadaju grani I2-A16413, a Ralevići grani E-L791, očigledno je da je i predanje Adrovića netačno.

G2a-M406>M3317>FGC5089>FGC5081>Y2724>L14

Selakovići iz Gornje Morače su poreklom iz Popovog Polja u Hercegovini. Dele se na Duloviće, Pajoviće i Pekoviće. Prema predanju od njih potiču i Tmušići iz istoimenog sela u Vasojevićima, međutim za njihov ogranak Magdeliniće iz Bogaja u Rožajskoj oblasti je ustanovljeno da pripadaju grani I2-PH908. Svi Selakovići slave Stevanjdan.

G2a-M406>M3317>PF3293>PF3316>Z6029>S9591

Šabotići iz Tucanja u Bihoru i okolnim selima su veliko muslimansko bratstvo koje je prema predanju srodno Bubanjama iz istoimenog sela kod Berana. Međutim, za njih se ispostavilo da pripadaju grani I2-PH908. Utvrđeno je da od Šabotića potiču Zverotići iz Vrševa u Bihoru koji su prema predanju poreklom iz Meduna u Kučima, a islam su primili po dolasku u Bihor.

G2a-L30>CTS574>CTS2488>P303>CTS796>L140>PF3346
   >PF3345>Z6779>U1>L13>Z2022>PF6860>Z6759>FGC995>Z2017

Ćorovići – Bihorci (deo) i Hajdarpašići (deo) su dva najuglednija muslimanska bratstva iz Bihora, za čije se ogranke ispostavilo da su genetički srodni.
Ćorovići-Bihorci su muslimansko bratstvo iz Bihora. Potiču od Mehmed Ćor-paše koji se doselio u Loznu nakon pada Osijeka u austrijske ruke. Odatle su se iseljavali u druga bihorska sela, a najviše u Ivanje gde su pojedinačno najbrojnije bratstvo. Etničko poreklo Ćor-paše nije poznato, a jedino je sačuvano u predanju da je bio u službi Osmanskog carstva. Utvrđeno je da su Ćorovići raznorodni, te deo bratstva pripada grani R1a-Y13891. Od Ćorovića prema predanju potiču Dupljaci iz istoimenog sela u Koritama, ali je za njihov ogranak Šaćiroviće iz Kominja kod Novog Pazara utvrđeno da pripadaju grani I2-FT14506.
Hajdarpašići potiču od Hajdar-paše koji se doselio iz Slavonije i na upravu dobio Bihor. Hajdarpašići su se sa svojim ograncima proširili na oblasti Bijelog Polja i Donjeg Kolašina. Od Hajdarpašića su Derdemezi i Hasanbegovići iz Kičave u Donjem Kolašinu, kao i Suljevići i njihov ogranak Kanalići u Bjelopoljskoj oblasti, ali pomenuta bratstva još nisu testirana. Nakon Balkanskih ratova veliki deo bratstva se iselio u Tursku. Za deo Hajdarpašića se ispostavilo da pripada grani G2a-Z2026.

G2a-L497

Veljići iz Dolca i Babina u Vasojevićima su prema predanju iz Bratonožića. Smatra se da su od starijeg sloja stanovništva iz tog plemena što je i genetički potvrđeno s obzirom da ne pripadaju rodu Bratonožića. Veljići slave Nikoljdan.

G2a-L497>Z1815>Y7538>Z1816>Z1823>L43>L42>Y11074
   >YSC0000033>BY48693>Z39501>Y128028>Y128480

Glavoči su jedno od 12 “plemena” u Paštrovićima i prema predanju su poreklom sa Kosova. Danas se prezivaju Suđić. Slave Petrovdan.

Zeci, Marotići i Mudreše su poreklom iz Spuža odakle su Marotići i Mudreše prešli u Bokovo u Ceklinu, a Zeci u Pobore. Kod Marotića i Mudreša postoji predanje o srodstvu sa Vukčevićima iz Lješanske nahije što se ispostavilo kao netačno jer Vukčevići pripadaju grani I2-Z17855. Od Mudreša su Vuletići iz Limljana zahvaljujući čijem rezultatu je utvrđena haplogrupa ovog roda. Marotići i Mudreše slave Spasovdan, dok Zeci i Vuletići slave Jesenji Jovanjdan. Nekadašnja slava svih ovih bratstava je Đurđic.

Markovići-Vranešani su starosedelačko bratstvo iz Stožera u Vranešu (Donjem Kolašinu). Nemaju predanje o daljem poreklu. Slave Aranđelovdan.

Milići Fočaci su bratstvo iz Biokova kod Foče. Odatle su se raširili na Plužine i Brijeg u pivi. Slave Đurđevdan.

Mrdaci i njihov ogranak Mrdakovići su bratstva iz Zatarja čiji je rodonačelnik prema predanju Brajilo „Krunoslav“ Maričić iz Brnjaka u Ibarskom Kolašinu što se ne može potkrepiti istorijskim podacima. Preci Mrdaka su prema istom predanju jedno vreme živeli u Bjelopavlićima i Morači, dok su najduže ostali u Brskutu u Kučima, da bi se na kraju naselili na područje Zatarja. Postoji i mišljenje da su starinci u oblasti Zatarja. Slave Nikoljdan.

Pavićevići su bratstvo iz Dola Pješivačkog koje prema predanju potiče iz Trešnjeva u Veljim Cucama. Mirkovići i Perovići u Macavarama u Banjanima prema sopstvenom predanju potiču od Pavićevića, međutim za ova dva bratstva je utvrđeno da im genetički nisu srodna. Pavićevići slave Malu Gospojinu.

G2a-L497>Z1815>Y7538>Z1816>Z1823>L43>L42>Y11074
    >YSC0000033>BY48693>Z39501>Y128028>Y128480>Y128646>Y128039

Zemunovići – Korjenići su najveći rod iz Korjenića koji važi za starosedelački u tom plemenu. Prema predanju su daljim poreklom iz Ozrinića odakle su se najpre doselili u Nudo, selo koje je nekada pripadalo Korjenićima, a danas pripada Grahovu, da bi se odatle raširili i po drugim selima u Korjenićima. Od njih je u Crnoj Gori nekoliko bratstava: Gluščevići, Gobovići i Kujačići u Nudolu i Janičići u Donjem Broćancu u plemenu Grahovo, Bakoči u istoimenom selu u Risanskom zalivu i Komari u Mokrom Dolu u Oputnim Rudinama. Svi slave Aranđelovdan.

Haplogrupa J2a

J2a-Z6055>Z6057>Y7013>Y7010>Y13128>Y14434

Previšani su genetički rod iz Previša u Drobnjaku kome pripadaju Milašinovići i Kujundžići, koji nisu povezani predanjima.
Milašinovići iz Previša se prema jednom predanju svrstavaju među četiri starosedelačke porodice u Drobnjaku. U drugom predanju se takođe navodi da su jedno od najstarijih drobnjačkih bratstava, ali i da su se doselili iz Banjana jednu zimu pre ostalih Novljana, te da su prezime Milašinović imali još u Banjanima.
Kujundžići iz Previša prema predanju potiču iz Podgorice. U drugom predanju se navodi da su Kujundžići ogranak starog bratstva Lazarevića iz Previša, koji su se doselili iz Banjana zajedno sa ostalim Novljanima, kao i da su prezime Lazarević imali još u Banjanima. Ogranci Kujundžića su Ružići u Previšu, Šećerovići u Pljevljima i obližnjem Grevu i Kostići u Nikšiću i Beogradu.
Krsna slava roda je Aranđelovdan, a prislužba Đurđevdan.

J2a-Z6065>Y13341>Z7515>FGC15877>FGC15895>FGC15923>YP879

Sotonići su rod koji čine Dukađinci i Srzentići čija je matica u Sotonićima u istoimenom plemenu u Crmnici, ali nemaju predanje o zajedničkom poreklu.
Dukađinci predanju potiču od Mihaila Dukađinca, sina dukađinskog bana. Dukađin je oblast u severoistočnoj Albaniji, a ovaj naziv se vremenom proširio i na nekada čisto srpsku Metohiju. U Sotonićima ima i albanskih toponima, tako da ovaj rod verovatno potiče iz pretežno albanske oblasti. Dele se na Mirosaljiće, Mitroviće, Nikoliće i Rasaliće i čine većinu stanovništva u plemenu. Slave Aranđelovdan.
Srzentići su bratsvo iz Sotonića. Prema njihovom predanju predak im se davno tamo doselio, a nakon njegove smrti njegova udovica je sa dva sina prešla u Brda u Paštroviće. Jedan od njih se vratio u Sotoniće i od njega su tamošnji Srzentići. Srzentići u Paštrovićima imaju predanje o starijem prezimenu Ćuda. Srzentići u Sotonićima slave Aranđelovdan, u Paštrovićima slave Nikoljdan, a u Ljubotinju slave Srđevdan.

J2a-M92>Z508>Z504>CTS4132>Z8096

Kapetanovići, Salkovići i Suljevići su tri muslimanska bratstva iz okoline Bijelog Polja koja nisu povezana predanjima, a za koja je utvrđeno da su genetički srodna.
Kapetanovići iz Dobrakova kod Bijelog Polja prema predanju potiču iz okoline Nevesinja.
Salkovići iz Potkrajaca kod Bijelog Polja prema predanju potiču iz Lastve u Korjenićima.
Suljevići iz Kanja kod Bijelog Polja prema jednom predanju potiču od Hajdarpašića iz Bihora, dok su prema drugom predanju poreklom iz Kolašina. S obzirom da je utvrđeno da Suljevići nisu genetički srodni Hajdarpašićima, prvo predanje se može odbaciti.

J2a-M92>Z508>Z504>Z8096>S8230>Z38463>SK1357>SK1356>Y230579

Pješivci i Cuce su razgranati rod koji čini nekoliko grupa bratstava sa različitim predanjima o poreklu.
Pješivci su pleme u Katunskoj nahiji iz koga većina stanovništva pripada ovom rodu. Vitkovići i Potolići prema predanju potiču od braće Bogdana i Vitka, navodnih potomaka Stevana Vasojevića koji se nalazi i u rodoslovnom stablu Vasojevića. Oni su se prema predanju u Pješivce doselili preko albanskog plemena Grude zbog čega su se sa njima u prošlosti rođakali, pa se čak spominje i nepostojeći Bogdanov brat Grujica koji se navodno poturčio te od njega potiču Grude. S obzirom da Vasojevići pripadaju grani E-Y126722, očigledno je da Vitkovići i Potolići ne potiču od Vasojevića, a nisu srodni ni Grudama gde grana J2a-Y230579 nije prisutna. Od Vitka, rodonačelnika Vitkovića, potiču Stankovići, Jankovići, Đukići, Lakčevići, Đurovići i Markovići. Iseljenih Vitkovića i Potolića ima u okolini Nikšića, Njegušima i Jezerima. Bogdan, rodonačelnik Potolića, je imao četiri sina: od jednog su Đuračići, od drugog Vukićevići, Magovčevići, Premovići, Dragićevići, Đurovići i Vulanovići, od trećeg Mijuškovići, Kontići, Nikčevići, Backovići i Perunovići, a od četvrtog Gostojevići. Svi slave Jesenji Jovanjdan, izuzev Kustudija u Majstorima u Njegušima koji slave Đurđevdan. Pejovići su starosedelački rod iz Dola Pješivačkog za koji se smatralo da potiče od Lužana, međutim to se može odbaciti na osnovu pripadnosti ovom rodu. Iselili su se u Jezera gde se danas dele na Pješivce (prezime) i Šamšale. Slave Jesenji Jovanjdan. Savićevići iz Vitasojevića u Pješivcima prema predanju potiču od Đura Štekojevića, kao i Spasojevići, Miloševići i Radojičići iz istog mesta. Međutim, ispostavilo se da Radojičići za razliku od Savićevića pripadaju grani E-Z1057, zbog čega nije poznato koja je izvorna haplogrupa Štekojevića. Radojičići slave Jesenji Jovanjdan.
Cuce su takođe pleme u Katunskoj nahiji u kome je, kao i u Pješivcima, za nekoliko razgranatih grupa bratstava utvrđeno da pripadaju istom rodu, a to su Bajkovići, Grabljani i Gradinjani, a verovatno i Lipovci koji još uvek nisu testirani. Pomenute grupe bratstava su prema predanju poreklom od Orlovića i u Velje Cuce su se doselili iz Čarađa u Goliji preko Banjana. Najbrojniji Bajkovići se dele na Krivokapiće i Preobrežane od kojih su najbrojniji Perovići, a Krivokapićima su pribraćeni starinci Ivanovići čija haplogrupa još uvek nije utvrđena. Grabljani se dele na Jovanoviće, Vuletiće i Perišiće, a Gradinjani na Miljenoviće i Boškoviće. Lipovci se dele na Ivanoviće i Iliće. Od Orlovića iz Čarađa su prema predanju još i Nenojevići i Borilovići u Bajicama, Dubljani i Predišani u Bjelicama, Bandići u Komanima, Đuričkovići u Zagaraču, Samardžići u Krivošijama, Tepavčevići u Goliji i Ćetkovići u Orahovcu čiji su se preci jedno vreme zadržali u Veljim Cucama. Do sada je potvrđeno da su bratstvima iz Veljih Cuca zaista srodni Samardžići iz Krivošija, Đuričkovići sa Dragovićima iz Zagarača i Bandići koji se dele na Sekuliće, Vukotiće, Vukadinoviće, Baroviće, Dragutinoviće i Radonjiće. Međutim, Nenojevići i Borilovići, Dubljani i Predišani pripadaju rodu Mataruga i grani E-FT104106, Tepavčevići pripadaju rodu Banjana i grani N2-FT182494, dok Ćetkovići pripadaju grani R1a-Z282. Iseljenih Cuca ima u većem broju u Nikšićkim Rudinama i Orahovcu. Sva bratstva iz Veljih Cuca i Samardžići slave Jovanjdan, dok Bandići slave Malu Gospojinu. Od Orlovića prema predanju potiču i Lipljani i Prosedoljci, dve srodne grupe bratstava iz Veljih Cuca, međutim za Lipljane je utvrđeno da pripadaju grani I2-PH908.  Radulovići su poreklom iz Bašinog Selu u Ozrinićima, selu koje je nekada pripadalo Cucama, a odatle su se pod pritiskom Ozrinića iselili u Pješivce, Krivošije, Bajice, Nikšićku oblast i Oputne Rudine. Prema predanju su od Vojinovića sa Kosova odakle su se doselili u Čarađe u Goliji, a odatle su zajedno sa Orlovićima prešli u Cuce. S obzirom da su srodni ostalim bratstvima doseljenim iz Čarađa, predanje o poreklu od Vojinovića se može odbaciti. Svi Radulovići pripadaju ovom rodu, dok manji deo Radulovića iz Krivošija pripada grani L1b-M349. Od Radulovića su Bojanići u Krivošijama, Ozrinići (Radovići i Perovići) u Bajicama, Vukovići i Butorovići u Nikšiću i Novakovići u Oputnim Rudinama. Radulovići slave Jovanjdan i Malu Gospojinu, dok Novakovići slave Aranđelovdan.
Pored navedenih razgranatih bratstava, ovom rodu pripadaju i Žmukići iz Krivošija koji su poreklom sa Grahova i katolici Maslovari iz Bogdašića kod Tivta za koje se jedino zna da su doseljeni iz Stare Crne Gore. Žmukići slave Jovanjdan, a Maslovari Vračevdan. Takođe, utvrđeno je da ovom rodu pripada i deo Redžepagića iz Plava koji su prema predanju poreklom iz okoline Skadra. Kalezići iz Bjelopavlića sudeći po jednom rezultatu najverovatnije pripadaju ovom rodu nasuprot njihovom predanju po kome su ogranak Bjelopavlića koji pripadaju grani E-Z13591. Za njih postoji i mišljenje da potiču od Lužana što ukoliko zaista pripadaju grani J2a-Y230579 svakako nije slučaj. Slave Petkovdan, plemensku slavu Bjelopavlića.

J2a-L70

Bogovići i njihovi ogranci Bosnići i Franovići iz Katuna Reževića u Paštrovićima su prema predanju poreklom iz Stare Srbije. Među spomennutim bratstvima do sada su testirani jedino Franovići. Sva tri bratstva slave Stevanjdan.

Sijarići (deo) su razgranato muslimansko bratstvo iz Godijeva u Bihoru, odakle su se raširili na susedne Šipovice. Prema predanju su starosedeoci u Bihoru. Za Sijariće je utvrđeno da su raznorodni, pošto deo bratstva pripada grani R1a-YP417.

J2a-L70>Z423>Z435>Z2177

Bralići i Nurkovići su dva muslimanska bratstva iz Rožajske oblasti koja genetički srodna nasuprot različitim predanjima koja imaju.
Bralići iz Koljena su prema predanju poreklom iz Koplika kod Skadra, a odatle su se doselili preko Rugova.
Nurkovići iz Seošnice smatraju da im je rodonačelnik Nurko Hrastoder iz Bihora, ali s obzirom da Rastoderi, kako se danas prezivaju Hrastoderi, pripadaju rodu Bihoraca i Murića i grani R1b-Y82919, za spomenuto predanje o poreklu Nurkovića se ispostavilo da je netačno.
Može se začključiti da je predanje Bralića verodostojnije i da ova bratstva potiču iz Koplika.

Haplogrupa J2b1

J2b1-M205>Y3165>PF7321>CTS1969>YP108>YP51>Y22075>FT4244>A11525>Y22059

Kriči i Ugrenovići su dve grupe bratstava koje pripadaju genetičkom rodu uprkos nedostatku predanja o zajedničkom poreklu.
Kriči su nekadašnje pleme koje je obuhvatalo prostor Krička u Zatarju i Jezera i Šaranaca u Drobnjaku. Oduvek se smatralo da su Kriči jedno od plemena koje su Srbi zatekli po dolasku na Balkan, a genetika je to i potvrdila. Dok u Crnoj Gori nijedno bratstvo nije zadržalo predanje o kričkom poreklu, mnogi Kriči koji su se iselili u Liku i Dalmaciju su zadržali svoje plemensko ime u prezimenima i nazivima sela koje su osnivali zahvaljujući čemu je utvrđeno i kojoj haplogrupi pripadaju. Ispostavilo se da i pojedina bratstva u Crnoj Gori pripadaju rodu Kriča, iako se o tome nisu sačuvala predanja. To su Godijelji iz Drobnjaka, zatim Bujišići, Golubovići, Markovići, Peruničići i Cmiljanići iz Zatarja, Dedejići i nekoliko bratstava koja su potekla od njih u Jezerima, Šarancima, Poljima i Bukovici, Ćosovići iz Šaranaca i Zatarja i Radovići sa ogrankom Čamdžićima u Pljevaljskoj oblasti, Donjem Kolašinu i Bjelopoljskoj oblasti. Jedino Bujišići i Radovići važe za starosedeoce što potvrđuje njihova pripadnost ovom rodu, dok prema predanjima Godijelji potiču iz Godinja u plemenu Boljevići, Golubovići potiču od Ćirovića iz Donje Morače kojih ima i u okolini Pljevlje, Dedejići su sa Čeva u Ozrinićima, Markovići iz Markovine u Ozrinićima, Peruničići iz Banjana gde su se prezivali Bogdanović, Cmiljanići sa Ravnih Kotara odakle su najpre došli u okolinu Nikšića, dok Ćosovići prema predanju potiču od Miloševića-Planjana. S obzirom da sva ova bratstva pripadaju rodu Veljokrajana i Kriča, izvesno je da ogromna većina ovih predanja nisu tačna. Sva navedena bratstva slave Đurđevdan sem Ćirovića i Golubovića koji slave Aranđelovdan.
Ugrenovići prema predanju potiču od bana Ugrena Jerinića koji je upravljao Onogoštom (današnji Nikšić) i koga je ubio Nikša, rodonačelnik Nikšića. Iako je ban Ugren bio istorijska ličnost, ne postoje dokazi o tome da se prezivao Jerinić. Bratstva u Crnoj Gori koja su prema predanju od bana Ugrena su Đapići, Juškovići, Mijanovići, Mumovići, Pantovići i Pejovići u Gornjem Polju kod Nikšića i Golubovići u Malinskom. Deo Juškovića je prešao u Ljevišta u Gornjoj Morači, a od njih su i Lazovići na Kutnjoj Njivi u Drobnjaku. Od Pejovića su Mučalice u Ljevištima u Gornjoj Morači i Godijeljima u Drobnjaku. Svi slave Aćimovdan.
Rojevići iz sela Ozrinići kod Nikšića koji takođe pripadaju ovom rodu, a prema jednom predanju za koje se ispostavilo da je netačno su od Ozrinića sa Čeva. Rojevići slave Malu Gospojinu.

Haplogrupa J2b2

Haplogrupa J2b2-Z2507 u Crnoj Gori

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Y27522>Y23097>Y23094>Y82533

Grude čine većinu stanovništva u istoimenom albanskom plemenu u Malesiji. Rod čine Vukangeljići i Vučinići (Vuksangeljaj i Vučinaj na albanskom) koji prema predanju potiču od pretka koji se doselio iz Sume u Albaniji. Prema predanju su isti rod sa Vulevićima i Ljuljđurovićima iz istog plemena, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju grani R1b-BY38894. Brojniji Vuksangeljići se prema predanju dele na Iveziće, Nikoviće, Siništoviće i Đoleviće (Ivezaj, Nikaj, Siništaj i Đoljaj na albanskom), dok svi Vučinići nose isto prezime. Za Đoljeviće (Đoljaje) je međutim utvrđeno da pripadaju grani E-BY3880 i da nisu srodni ostalim brastvima iz ovog roda. S druge strane, Andrići iz Zete za koje se zna da potiču iz Gruda, ali ne i od kog bratstva, se ispostavilo da pripadaju ovom rodu. Njihovog rodonačelnika Andriju je usvojio Labo, rodonačelnik Lambuljića iz Vukovaca, kada se drugi put ženio. Dele se na Radičeviće, Dakiće i Kovačeviće i svi slave Nikoljdan. Vuksangeljići i Vučine su u planinskom delu plemena katolici, dok su u Tuzima i Dinoši u zetskoj ravnici pretežno muslimani. Katolici slave Malu Gospojinu.

Nikči su jedan od četiri fisa albanskog plemena Klimenti i prema predanju su isti rod sa Selčanima i Vuklima za koje je međutim utvrđeno da pretežno pripadaju grani E-BY105970. Od Nikči su u Crnoj Gori Nikači iz Godinja kod Boljevića koji slave Nikoljdan i muslimani Redžići na Koljenu u Rožajskoj oblasti.

Škrijelji su albanski rod i istoimeno pleme iz Malesije u Albaniji. Škrijelja u Crnoj Gori ima u Šestanima gde su osnovali istimeno pleme i u Gornjem Bihoru gde su prešli na islam. Tutići koji su živeli u Mojkovcu su takođe iz Škrijelja, što je i genetički potvrđeno. Šestani su se iseljavali u Seoca, Mikuliće kod Bara, Mačuge u Sotonićima i Podmožuru kod Ulcinja. Šestani su specifični po tome što među njima ima i katolika i pravoslavaca i muslimana. Katolici u Gornjim Šestanima su slavili Petrovdan, a u Donjim Šestanima Trojičindan. Islamizovanih Šestana ima u susednim Murićima i Mikulićima. Pravoslavni Vučedabići iz istoimenog sela u Donjim Šestanima i Lekići u Seocima slave Vračevdan, dok Dobrkovići u Mačugama slave Ilindan.

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Z1295>Y21878>CTS6643>CTS11100>Y166564>FT125046>FT124757

Hoti su albanski katolički rod i istoimeno pleme u Malesiji koje se nalazi sa obe strane granice sa Albanijom. Predak današnjih Hota se doselio iz gornjeg toka Cijevne, a brzim razmnožavanjem su najpre postali većina u plemenu da bi na vremenom proterali gotovo sve starosedeoce (Bogićevce, Bubiće i Maraše između ostalih) zbog čega su Hoti postali uz Ozriniće rodovski najmonolitnije pleme u celoj Crnoj Gori. Današnji Hoti su prema predanju isti rod sa Bonkećima iz Zatrijepča, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837. Hoti se dele na dve grupe bratstava čije su matice Trabojin i Rapša. Iz Trabojina su Gozdjenići, Gojčevići i Dušići (Gozdjeni, Gojčaji i Dušaji na albanskom), a iz Rapše Junčevići, Lajčovići i Đonovići (Junčaji, Lajčaji i Đonaji na albanskom). Za sve do sada testirane Hote je utvrđeno da su isti rod. Iseljenih Hota u Crnoj Gori ima i u selu Hoti u Plavsko-Gusinjskoj oblasti i Malindubravi u Rožajskoj oblasti gde su prešli na islam. Hoti katolici slave Usekovanje. Od Vuksanlekića prema predanju potiču pravoslavni Vujačići i Krstovići u Zeti, a iseljenih Vujačića ima i u Podgoru i Lješanskoj nahiji. Međutim, za Vujačiće je utvrđeno da nisu genetički srodni Hotima.
Ovom rodu najverovatnije pripadaju i Humci, rod koji prema predanjima čine Đonovići, Miloševići i Omerćevići. Đonovići iz Tomića u Brčelima prema sopstvenom predanju potiču iz sela Đonovica, koje u današnje vreme ne postoji, odakle su prešli u Kroju, a odatle u Hum Hotski. Odatle jedan deo bratstva prelazi u Žabljak u Zeti (danas u Ceklinu) gde se nakon prelaska na islam prezivaju Omerćević, a drugi deo bratsva se odselio u Tomiće. Od Đonovića potiču Batrovići u Balabanima u Zeti i na osnovu njihovog rezultata je utvrđena haplogrupa ovog roda. Pavle Rovinski je zabeležio da su Đonovići doseljeni iz Mirdita, nasuprot spomenutom predanju koje je kod njih ustaljeno. Miloševići iz zaseoka Humci na Cetinju prema predanju potiču iz Hotskog Huma odakle su tri brata Bjeladin, Đon i još jedan čije se ime ne zna iz Hotskog Huma prešli u Tomiće gde je ostao Đon od koga su Đonovići, Bjeladin je produžio na Cetinje i od njega su Humci, a treći brat od koga su Omerćevići je prešao na Žabljak Crnojevića. Omerćevići su se iselili iz Žabljaka nakon oslobođenja 1878. godine. Haplogrupa ovog roda je ustanovljena na osnovu rezultata Đonovića, dok tačna podgrana još uvek nije potvrđena. Đonovići slave Tomindan, a Humci Đurđevdan.

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Z1295>Z8421>Z631

Vujovići Mikulićani su najveće bratstvo iz Mikulića u Bjelicama. Važe za jedno od najstarijih bratstava u plemenu i nemaju predanje od daljem poreklu, tako da se smatra da bi mogli biti ogranak Mikulića po kojima je selo dobilo naziv. Slave Petkovdan.

Čalovići su starosedelačko bratstvo iz Utrga u Podgoru koje se nakon Drugog svetskog rata iselilo u Bar. Slave Đurđevdan.

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Z1295>Z8421>Z631>Z1043

Koraći – Bratonožići su bratstvo koje nastanjuje Vuču u Gornjim Selima, Krlje i Rujišta u Srednjem Polimlju, kao i Bjeloševinu u Nikšićkoj Župi. Poreklom su iz Korać-dola u Bratonožićima, a kod Koraća u Nikšićkoj Župi se sačuvalo predanje po kome potiču od Darmanovića koji su grana Bratonožića. Kako Bratonožići pripadaju grani Q2-Y2209, to predanje se može odbaciti tim pre jer se i u Bratonožićima smatra da su Koraći od starijeg sloja stanovništva. Koraći iz Johovice u Bihoru prema predanju potiču od pravoslavnih Koraća iz Gornjih Sela, ali je za njih utvrđeno da pripadaju grani R1a-YP417, zbog čega se pomenuto predanje može odbaciti. Pravoslavni Koraći slave Nikoljdan.

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Z1295>Z8421>Z631>Z1043>FGC55778>Y98609

Bojovići Brskućani su prema predanju poreklom od Bukumira iz Brskuta u Bratonožićima i dele se na pravoslavne Ivanoviće i Ratkoviće kod Rožaja i islamizovane Ramdedoviće i Skenderoviće u Bihoru i Dervoviće u Bijelom Polju. S obzirom da je za Bukumire utvrđeno da pripadaju grani R1b-Y104972, predanje Bojovića se može odbaciti. Ratkovići slave Nikoljdan.

J2b2-Z2507>Z638>Z1297>Z1295>Z8421>Z631>Z1043>Z8427>CTS10587>Z8424

Grbljanovići Nikolići su bratstvo iz Novih Dulića u Gacku, a poznati su i pod nadimkom Mazluni kako se zove zaseok u kome žive. Od njih potiču Nikolići u Krscu u Goliji. Prema predanju su poreklom iz Drobnjaka odakle su se u Duliće doselili preko Ozrinića kod Nikšića i Baljaka u Bilećkim Rudinama. Prema jednoj verziji su se u Drobnjaku prezivali Grbljanović, a prema drugoj su se još u Drobnjaku prezivali Nikolić. Slave Đurđevdan.

J2b2-Z2507>Z638>Y21045

Braunovići iz Prekobrđa u Donjoj Morači su prema predanju poreklom iz Kuča, međutim nema naznaka da bi mogli imati srodnike iz tog plemena sudeći po dosadašnjim rezultatima. Slave Aranđelovdan, a stara slava im je Nikoljdan.

J2b2-Z2507>Y15058>Z38240>Z38241>PH1602

Novićevići su rod iz Prnjavora kod Plava čiji se rodonačelnik Nović prema predanju doselio iz Pipera. Od pravoslavnih Novićevića su nastala još i islamizirana bratstva Gutovići, Jasavići, Markovići i Škuntići. Grana J2b2-PH1602 do sada nije zabeležena u Piperima, tako da ovo predanje još uvek nije potvrđeno. Pravoslavni Novićevići slave Aranđelovdan.

J2b2-Z2507>Y15058>Z38240>PH1602>PH502>Y40288

Ožegovići iz Kuta kod Herceg-Novog su doseljeni iz sela Ožegovice u Ozrinićima. Prema predanju su Ozrinići što se ispostavilo kao netačno s obzirom da Ozrinići pripadaju grani I2-PH908. Ožegovići slave Trojičindan, a prema predanju su ranije slavili Aranđelovdan.

Haplogrupa L1b

L1b-M349

Dobrogorani, Lazarevići i Radmanovići su tri grupe bratstava koje su prema predanju istog porekla, što je i potvrđeno za Dobrogorane i Radmanoviće, dok Lazarevići još uvek nisu testirani. Krsna slava roda je Petkovdan.
Lazarevići su bratstvo iz Glavatičića i Bigove u Grblju koje potiče iz Šobajića u Bjelopavlićima gde su preostali njihovi ogranci Vujići i Pejurići. Deo Lazarevića je iz Grblja prešao u Riječku nahiju i tamo su od njih Kusovci u Ljubotinju i Mihaljevići u Ceklinu. Od iseljenika iz Šobajića u Vražegrmcima potiču i srodna bratstva Vučurovići, Vodovari i Ilići u Krivošijama i Vukalovići i Vučinići u Dolovima u Grahovu. Navedena bratstva su se doselila u navedena područja preko Zagarača i Dobre Gore u Cucama po kojoj su prozvani Dobrogoranima. U Zagaraču su ostali Radmanovići, razgranata grupa bratstava, koji se rođakaju sa Dobrogoranima, a ova veza je i genetički potvrđena. Vučurovići i Vodovari su prema predanju potomci Bijelog Pavla, ali to predanje se može odbaciti jer Bjelopavlići pripadaju grani E-Z16988. Radmanovići imaju predanje o daljem poreklu od Baljevića iz Bratonožića, međutim i to predanje se može odbaciti jer Bratonožići pripadaju grani Q2-Y172657. Deo iseljenika iz Šobajića se kratko zadržao u Krivošijama, i od njih potiču Vukalovići i Vujičići u Zubcima i Grahovu i Miloševići u oblasti Gacka i Nevesinja. O poreklu Vukalovića u Zubcima i Grahovu postoji više predanja vezano za to od kog bratstva iz Krivošija potiču zbog čega nije utvrđeno jasno grananje ovog roda. Dobrogorani smatraju da su im rod i Zviceri iz Malih Cuca, što je i genetički potvrđeno, iako oni imaju predanje o poreklu iz Kuča. Sa Radmanovićima se rođakaju Vučinići i Vukanovići iz Rogama u Piperima, a zajedničko im je predanje o poreklu iz Bratonožića. Međutim, za Vučiniće je utvrđeno da pripadaju rodu Bratonožića i grani  Q2-Y172657. Iako među samim Lazarevićima i njihovim ograncima još uvek nema testiranih, osnovano se može pretpostaviti da pripadaju grani L1b-M349 odnosno da sva navedena bratstva potiču od njih. Ovom rodu pripadaju još i Dragojlovići, Jančići i Lakonići iz Ubala u Boki Kotorskoj koji su prema predanju iz Bjelica, kao i deo Radulovića iz Krivošija za koje se ispostavilo da nisu srodni ostalim Radulovićima iz Krivošija, već da su im pribraćeni. Većina bratstava iz ovog roda slavi Petkovdan, dok Lazarevići u Grblju slave Nikoljdan, Kusovci slave Aranđelovdan, Mihaljevići Sv. Teklu, a Zviceri i Radulovići slave Jovanjdan.

Haplogrupa L2

L2-L595

Peročevići su starosedelačko bratstvo iz Veljih Mikulića u Mrkojevićima. Pored samih Peročevića, ovom rodu pripadaju i njihovi ogranci Peroči, Androvići i Pekovići iz Veljih Mikulića i Nikezići iz Bara. Prema predanju Pekovića ova bratstva potiču od Mikulića iz Bjelica, dok Androvići imaju predanje o poreklu iz Kuča. Ni u Mikulićima ni u Kučima nema pripadnika grane L2-L595, tako da nijedno od ova dva predanja nije potvrđeno. Androvići i Nikezići slave Nikoljdan, dok su ostala bratstva islamizirana. Pekovići su prema predanju slavili Spasovdan pre islamizacije, a smatra se da je ovo stara slava svih Peročevića.

Haplogrupa Q2

Q2-L245>Y2998>Y2209>BZ3000>FT42424>Y172657

Bratonožići iz istoimenog plemena prema predanju potiču od Brata, unuka Grgura Brankovića. Međutim, u Korjenićima, odakle potiču Brankovići, nijedan starosedelački rod nije genetički srodan Bratonožićima. Dele se na Baleviće, Progonoviće, Seoštičane i Čađenoviće, koji se dalje dele na manja bratstva. S obzirom da je plemenska teritorija Bratonožića na krševitom i neplodnom području, dosta su se iseljavali širom Crne Gore. Najveća iseljenička bratstva su Šoškići u Vasojevićima, Milovići u Kučima, Osredčani u Donjoj Morači i Vučinići i Vukanovići u Rogamima. Skoro sva navedena bratstva prema predanjima potiču od Balevića koji su ujedno i najbrojnija grana Bratonožića. Od Balevića su prema predanju i Radmanovići iz Zagarača i Krnjičani iz Krnjica u Krajini, međutim prvi pripadaju grani L1b-M349, a drugi grani R1b-U106. Koraći iz Nikšićke Župe, Donjih Sela i Bihora važe za iseljene starince iz Bratonožića, a prema sopstvenom predanju potiču od Darmanovića koji su grana Progonovića za šta se ispostavilo da je netačno jer pripadaju grani R1a-YP417. I za Beloice u Rožajskoj oblasti je takođe utvrđeno da nasuprot njihovom predanju ne potiču od Balevića, već pripadaju grani G1b-L830. Balevići, Seoštičani i Čađenovići slave Nikoljdan, dok Progonovići slave Jesenji Jovanjdan.
Utvrđeno je da rodu Bratonožića pripadaju i sledeća bratstva:
Bismiljaci iz Zaostra u Vasojevićima prema predanju potiču iz Bratonožića i dele se na nekoliko bratstava. Slave Nikoljdan.
Cimbaljevići iz Vasojevića prema predanju potiču iz Pipera, a u Gornje Polimlje su se doselili pre Vasojevića. Slave Aranđelovdan.
Rajkovići iz Rogama u Piperima važe za starosedeoce u tom plemenu. Njihov ogranak su Radevići, za koje je utvrđeno da pripadaju genetičkom rodu Bratonožića. Rajkovići su očito istog porekla kao i njihovi susedi Vučinići i Vukanovići. Smatra se da su Rajkovićima srodni Stamatovići, koji takođe važe za starosedeoce u Rogamima i slave Aranđelovdan.

Haplogrupa R1b

Haplogrupa R1b-L23 u Crnoj Gori

R1b-M269>L23>L51>L52>PF6538>L151>P312>U152
    >Z36>CTS5531>CTS9981>Z37>Y91536>Y175368

Bogićevci prema predanju potiču od Bogića, unuka Gojka Mrnjavčevića, koji se iz Hota doselio u Donju Moraču. Smatraju da su Mrnjavčevići starinom iz Livna. Bogićevi potomci su se brzo ramnožili i vremenom postali većina u plemenu. Dele se na Vujisiće, Lakićeviće, Popoviće i Radoviće, Medenice i Rakočeviće, a od ovih bratstava su vremenom nastala i pojedina manja bratstva. Iseljavali su se u velikom broju u okolinu Kolašina, a ima ih i u okolini Pljevlje. Slave Aranđelovdan.

R1b-L23>L51>L52>PF6538>L151>P312>U152>L2

Bakići, Žižići i Kikići su tri genetički srodna bratstva koja nemaju svest o međusobnom srodstvu. Svi slave Aranđelovdan.
Bakići su bratstvo iz Donje Morače za koje se u plemenu smatra da su doseljeni iz Srbije. Bakići se rođakaju sa istoimenim bratstvom iz Zabrđa u Vasojevićima, međutim za njih se ispostavilo da pripadaju rodu Kuča, a ne rodu Vasojevića kako glasi njihovo predanje.
Žižići prema predanju potiču od kovača Ilije koji se naselio u Velje Duboko u Rovca gde se kao domazet oženio, da bi njegovi sinovi kasnije prešli u Miloševiće u Drobnjaku. Prema predanju samih Žižića, oni potiču od Domazetovića sa Čeva, međutim kako je utvrđeno da Domazetovići pripadaju rodu Ozrinića i grani I2-PH908, to predanje se može odbaciti. Prema drugom predanju Ilija se doselio iz Kuča, ali ni to predanje nema uporište u genetici.
Kikići su bratstvo koje je nekada živelo na Čevu u Ozrinićima odakle su se iselili u Pragu kod Lukova gde su uzeli prezime Gezović.

Pribojevići su rod iz Staniseljića u Lješanskoj nahiji. Prema predanju potiču od četiri unuka Ivana Kosančića, koji su se doselili iz Jablana kod Vučitrna. Dele se na Bogojeviće, Vratnice, Lađiće i Popoviće. Krsna slava roda je Vračevdan.

R1b-L23>L51>L52>PF6538>L151>P312>U152>L2>FGC13620>FGC13619

Konjevići su braststvo iz Prijevora u Sutorini. Prema predanju su doseljeni iz Morače. Slave Nikoljdan.

R1b-L23>L51>L52>PF6538>L151>P312>DF27>Z195>Z272>Z209

Popovići Stijenjani su bratstvo iz Stijene Piperske. Važe za jedno od najstarijih bratstava u Piperima što je genetika i potvrdila jer ne pripadaju rodu Lutovaca koji su noviji sloj stanovništva u tom plemenu. Slave Tomindan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296
    >Y5592>CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894

Alići, Kujovići i Hodžići su srodna muslimanska bratstva iz Bjelopoljske oblasti. Prema predanju su poreklom od Micanovića iz Kuča, međutim oni bi trebalo da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837, zbog čega spomenuto predanje najverovatnije nije tačno.

Ibrahimagići su muslimansko bratstvo iz Gusinja koje nema predanje o daljem poreklu.

Perezići su starosedelačko muslimansko bratstvo iz Mikulića u Mrkojevićima. Prema predanju potiču od pravoslavnih Perazića iz Godinja, u crmničkom plemenu Boljevići koji imaju predanje da su nekada živeli “ispod Sokola” u Klimentima. Međutim, predanje o poreklu od Perazića iz Godinja imaju i Perazići iz Zete za koje je utvrđeno da pripadaju drugoj haplogrupi. Zbog toga ostaje da se utvrdi kome su genetički srodni Perazići iz Godinja.

Perovići Bjelopoljci iz Strojtanice u Bjelopoljskoj oblasti imaju predanje o poreklu iz Pive, međutim do sada nije utvrđeno prisustvo ove grane u tom plemenu, tako da spomenuto predanje treba uzeti sa rezervom. Slave Nikoljdan.

Radomani iz Ljubotinja su prema predanju doseljeni iz „Banje, kod Kosova“ zbog sukoba sa Turcima, a su starinom iz Ovčjeg Polja u Makedoniji. Zajedno sa Radomanima u Ljubotinj je došao i predak bratstva Džono, međutim prema predanju nisu istog porekla po muškoj liniji. Iseljenih Radomana ima u Braćenima u plemenu Dupilo. Radomani slave Aranđelovdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592>CTS1450
    >Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>Y32147>Y126039>Y82919>Y99776>BY53973

Bihorci su genetički rod kome pripada veći broj starosedelačkih muslimanskih bratstava iz Bihora koja imaju različita predanja o poreklu, a za koja se ispostavilo da pripadaju istom rodu.
Agovići iz Gornjeg Bihora su prema predanju poreklom iz Selca u Klimentima, a u Bihor su se doselili preko Plava. Rođakaju se sa Agovićima iz Rožajske oblasti koji su takođe iz Klimenata, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju rodu Klimenata i grani E-BY105970 zbog čega se može zaključiti da se radi o povezivanju bratstava na osnovu istog prezimena.
Durakovići iz sela Trpezi su prema predanju od Bukumira iz Bratonožića i rođakaju se sa Bukumirima iz okoline Berana u Vasojevićima, međutim to predanje je oboreno jer je za Bukumire utvrđeno da pripadaju grani R1b-Y104972.
Hajdarpašići su uz Ćoroviće bili najuticajnije muslimansko bratstvo u Bihoru, a potiču od Hajdar-paše koji se doselio iz Slavonije i na upravu dobio Bihor. Hajdarpašići su se sa svojim ograncima proširili na oblasti Bijelog Polja i Donjeg Kolašina. Od Hajdarpašića su Derdemezi i Hasanbegovići iz Kičave u Donjem Kolašinu, kao i Suljevići i njihov ogranak Kanalići u Bjelopoljskoj oblasti, ali pomenuta bratstva još nisu testirana. Nakon Balkanskih ratova veliki deo bratstva se iselio u Tursku. Za deo Hajdarpašića se ispostavilo da pripada grani G2a-Z2026.
Kožari i Muratovići su srodna bratstva iz Petnjice i susednih sela u Bihoru koja ne znaju odakle potiču, dok Muratovići smatraju da su im je predak došao sa Hajdar-pašom. Kožari imaju predanje prema kome su im pored Muratovića rod i Tarhaniši i Tiganji iz iste oblasti. Međutim, za ta dva bratstva je utvrđeno da pripadaju grani I2-Y3120, tako da se ispostavilo da je pomenuto predanje samo delimično tačno. Sudeći po tome što su srodni Hajdarpašićima, rodonačelnik Muratovića je najverovatnije bio rođak Hajdar-paše.
Mujevići, kako glasi staro prezime Ličina, su prema predanju poreklom iz Kuča, a zbog prezimena postoje i nagađanja da su iz Like. Deo Ličina je kasnije iz Bihora prešao u susedna Korita.
Rastoderi iz Radmanaca i Savinog Bora u Bihoru prema ustaljenom predanju potiču od Drekalovića iz Kuča, dok prema drugom predanju potiču od Petrovića iz Dupila koji su starinom iz Vranja u Zeti. Za testirane Rastodere iz Petnjice i Radmanaca je utvrđeno da pripadaju ovom rodu, dok testirani Rastoder iz Savinog Bora pripada grani E-BY3880 i nema bliže srodnike u Crnoj Gori.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592>CTS1450
    >Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>Y32147>Y133365>Y63957>FT367738

Murići su staro bratstvo iz istoimenog katuna u fisu Vukli u Klimentima koje je prema ustaljenom predanju istog porekla sa ostalim Klimentima. Međutim, ispostavilo se da to predanje nije tačno s obzirom da većina Klimenata iz fisova Selca i Vukli pripada grani E-BY105970. Iseljenih Murića u Crnoj Gori ima u nekoliko sela u okolini Rožaja, gde su svi prešli na islam, a mnogi su uzeli i nova prezimena.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592
    >CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>Y32147>FT166340

Đuričani su bratstvo iz Đuričke Rijeke kod Plava, sela koje po njima nosi naziv. Prema predanju potiču od Đuraškovića iz Ceklina, kao i bratstva sa kojima se rođakaju, a to su Ralevići iz Kaludre kod Berana, razgranati Ceklinjani iz Velike i muslimani Adrovići iz Bihora. Međutim, za ovo predanje se ispostavilo da je netačno jer je za Đuraškoviće utvrđeno da pripadaju rodu Ceklinjana – Gornjaka i grani I2-A16413. Takođe, oboreno je i predanje o srodstvu sa ostalim bratstvima: Ceklinjani iz Velike pripadaju rodu Veličana i grani I2-PH908, Hadrovići pripadaju grani G2a-Z6211, dok Ralevići pripadaju grani E-L791. Đuričani slave Alimpijevdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592>CTS1450
    >Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>Y32147>FT166340>Y217583

Lajkovići i Prlje su dve srodne grupe bratstava koje nastanjuju Zetu, Ljubotinj i Ceklin. Prema predanju iz Lajkovića, braća Grlja, Prlja i Ivo su živeli u Mrkama u Piperima. Odatle su zbog ubistva izbeli u Ljubotinj, odakle je Grlja posle prešao u Lajkoviće u Zeti, koji su naziv dobili po njegovom sinu Lajku, a Ivo u Seoca u Krajini gde od njega potiču Ivovići. Lajkovići su se po Grlji ranije nazivali i Grljanima. Prema predanju iz Ceklina, predak ovih bratstava sa tri sina iselio iz Mrka u Mrkojeviće. Odatle su se sva trojica iselili na različite strane: od jednog su Lajkovići u Zeti, od drugog su Ulići u Gornjim Ulićima u Ceklinu, a od trećeg su Prlje u Mužovićima u Ljubotinju. U Ljubotinju je zabeleženo predanje prema prema kome ova bratstva potiču od Barjaktarovića iz Mrkojevića. Za Ivoviće kažu da potiču od jedne Prljine udovice koja se preudala u Seocima gde je došla sa sinom. U Mrkojevićima u Veljem Selu zaista ima Barjaktarovića, koji su muslimani, ali oni prema predanju potiču iz Mikulića u istom plemenu, a ne iz Mrka. Lajkovići se dele na Rašoviće, Stijepoviće, Vuleviće i Kumburoviće sa maticom u Lajkovićima i Šanoviće u Gostilju, takođe u Zeti. Ulići se dele na Đikanoviće i Vuksanoviće. Svi su ranije slavili Petrovdan, ali su Prlje i Ulići kasnije za slavu uzeli Aranđelovdan, a Šanovići Đurđic.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556
    >FGC29296>Y5592>CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705
    >BY38894>Y32147>FT166340>Y37280>Y105989>Y83258>Y104972

Bukumiri su starosedelački rod iz Bratonožića. U povelji Balše III Stracimirovića iz 1411. godine spominju Nika Bukumjera i njegov sin Đon. Bukumiri su u tom periodu bili pleme na prostoru današnjeg plemena Bratonožići sa katunima koji su se prostirali i na severnom delu plemenske teritorije Kuča. Od Bukumira su u Bratonožićima ostali jedino Lalovići u Jablanu (danas zvanično zaseoku naselja Duške) i Pejuškovići na Viocu, a za oba bratstva je potvrđeno da pripadaju rodu Bukumira. Od Lalovića su prema predanju Femići iz Femića Krša kod Berana i islamizirani Ljaljevići kod Bijelog Polja. Međutim, za Ljaljeviće je utvrđeno da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837, tako da se može zaključiti da je predanje o njihovom poreklu od Lalovića nastalo zbog sličnih prezimena. Među iseljenicima koji imaju predanje o poreklu od Bukumira su testirani još Bukumire iz okoline Berana koji pripadaju grani E-BY14151 i rodu Vasojevića (što sigurno nije njihova izvorna haplogrupa), kao i Durakovići iz sela Trpezi koji se rođakaju sa njima, a pripadaju grani R1b-Y32147. Bojovići koji se dele na nekoliko bratstava iz Bihora i Rožajske oblasti takođe smatraju da su poreklom Bukumiri, ali za njih je ustanovljeno da pripadaju grani J2b-Z631. Krsna slava roda je Nikoljdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592
    >CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>FT49932>Y100058

Cijevnjani su rod koji čine bratstva iz doline reke Cijevne koja imaju različita predanja o poreklu i danas su podeljeni po etničkoj i verskoj pripadnosti, ali se ispostavilo da su istog porekla. To su Beriše, Vulevići i Ljuljđurovići iz Gruda, Markovići-Banjkani i Deljani iz Zatrijepča, i Maraši iz Zete, a najverovatnije i Strahinje iz Podgora.
Beriše su bratstvo iz sela Prifti u Grudama koje prema predanju potiče iz plemena Beriše u Severnoj Albaniji. U prošlosti su predvodili Grude, ali su noviji doseljenici iz Sume vremenom postali brojniji zbog čega je plemenski barjak prešao na Vuksangeljiće. Beriše u Grudama slave Malu Gospojinu. Predanje o poreklu iz plemena Beriše je dosta upitno jer većina bratstava iz tog plemena pripada grani E-Y91573.
Vulevići i Ljuljđurovići (Vulaj i Ljuljđuraj na albanskom) su bratstva iz Vulevića, Lofke i Selišta u plemenu Grude. Prema predanju su srodni Vuksangeljićima i Vučinićima, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju grani J2b2-Y23094 tako da se to predanje kojim se vezuju najveća bratstva iz Gruda se može odbaciti kao netačno. Delom su katolici i slave Malu Gospojinu, a delom su muslimani.
Markovići Banjkani su albanski katolički rod iz Banjkana u Zatrijebaču koji prema predanju potiče od Marka Petrovog od roda Crnojevića koji se doselio iz Rijeke Crnojevića. Prema ustaljenom predanju se dele na Nikpreljeviće, Memčeviće, Paljuševiće i Ljekočeviće (Nikpreljaj, Memčaj, Paljušaj i Ljekočaj na albanskom). Kako je za Nikpreljeviće i Paljuševiće utvrđeno da pripadaju grani R1b-Z2705, a za Ljekočeviće da pripadaju grani J1-Z2223, može se zaključiti da su Ljekočevići pribraćeni Markovićima. Kako su Markovićima genetički srodna albanska bratstva iz doline reke Cijevne predanje o poreklu od Crnojevića se može odbaciti kao netačno. Markovići slave Malu Gospojinu.
Deljani (Delaj na albanskom) su albanski katolički rod iz istoimenog sela u Zatrijepču. Prema predanju potiču iz Bajica, međutim to se može odbaciti s obzirom na pripadnost ovom rodu. Dele se na Vukoviće, Jusufđokiće (kojih ima i u Dinoši gde su muslimani) i Ljuckoviće, a iseljenici su Deljani u Gusinju koji su islamizirini. Zahvaljujući rezultatu Gusinaca iz Dolova kod Tutina, koji potiču od Deljana iz Gusinja, utvrđena je pripadanost Deljana ovom rodu.
Maraši su najbrojnije bratstvo u Zeti. Prema predanju potiču iz Hota odakle su se doselili jer nisu hteli da pređu na katoličku veru. Rođakaju se sa Vuksanlekićima iz tog plemena, međutim s obzirom da je za njih utvrđeno da pripadaju grani J2b2-Y166564, kao i gotovo svi današnji Hoti, jasno je da su Maraši stariji sloj stanovništva iz tog plemena. Rođakaju se i sa Vujačićima iz Zete sa kojima su se zajedno iselili iz Hota, ali različite slave kao i predanje Vujačića o poreklu od Mrnjavčića iz Kuča koje Maraši nemaju ukazuju na to da se radi o bratstvima različitog porekla. Slave Mitrovdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592
    >CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>FT49932>FT48939

Vujovići – Ljubotinjani(deo) prema predanju potiču od plemićke porodice Vojinovića iz Vučitrna, odakle su se preko Morače i Bratonožića doselili u Ljubotinj, gde su bili spahije i jedno vreme najuticajnije srpsko bratstvo u Crnoj Gori. Deo Vujovića je prešao u Trnovo i Komarno koji su ubrzo potom pripali crmničkom plemenu Dupilo. Srodnici Vujovića su Lalići i Lekići u Crmnici. Za Vujoviće je utvrđeno da su raznorodni pošto deo bratstva pripada grani R1a-YP417. Slave Aranđelovdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592
    >CTS1450>Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>FT49932>FT48939>FT49714

Lutovci – Piperi su prema predanju poreklom iz Pirota odakle su se doselili u Lutovo u Bratonožićima, a iz Lutova su se iseljavali u Pipere gde su vremenom postali najbrojniji rod. Prema ustaljenom rodoslovu se dele na Mrke i Pipere (čije plemensko ime Lutovci svojataju preko izmišljenog pretka Pipa), dok se Piperi dele na Gojislavljeviće, Đurkoviće i Crnce. Gojislavljevići se dalje dele na Vukotiće, Lazareviće i Petroviće koji se dalje dele na bratstva, isto kao i Đurkovići. U Lutovu ostao samo deo Đurkovića, dok su svi ostali prešli u Pipere. Za Gojislavljeviće i Đurkoviće, kako iz Lutova tako i iz Pipera, je potvrđeno da su isti rod čime je utvrđena haplogrupa Lutovaca, dok je za Mrke utvrđeno da pripadaju grani R1a-Y2902, a za Crnce da pripadaju grani E-Z1057. Za Mrke i Crnce su postojala mišljenja da se radi o starijem sloju stanovništva u Piperima, tako da nije iznenađujuće što se ispostavilo da su pribraćeni Lutovcima. Za Dragišiće iz Radeće takođe postoji mišljenje da su pribraćeni Đurkovićima, međutim za njih je utvrđeno da pripadaju istom rodu kao i ostali Lutovci.
Stanići iz Stijene, Stanišići iz Seoca, kao i Milunovići i Šujaci iz Rijeke (sva tri sela su u Piperima) su isti rod sa Lutovcima iako nemaju predanje da potiču od njih. Za Stanišiće se pogrešno smatralo da su ostatak Lužana, dok za ostala tri bratstva koja potiču iz Stijene ne postoje predanja o daljem poreklu. Od Liješevića iz Stijene prema predanju potiču Donjaci u Ceklinu koji se dele na Vujanoviće, Vukmiroviće, Lopičiće i Strugare, kao i iseljene Vukmanoviće u Podgoru. Za Donjake je utvrđeno da su takođe srodni Lutovcima, na osnovu čega se isto može pretpostaviti i za Liješeviće. Ovom rodu pripadaju i Bastaći iz Braćena kod Orahova u Crmnici koji koji prema predanju potiču od Popovića iz Stijene Piperske, međutim kako je za njih utvrđeno da pripadaju grani R1b-Z209, može se zaključiti da Bastaći potiču od nekog drugog bratstva iz Pipera. Deo Bastaća je prešao u Rijeku Crnojevića u Ceklinu, a preostali Bastaći u Braćenima su uzeli prezime Laković. Većina bratstava koja potiču od Lutovaca slave Aranđelovdan, a izuzetak su Vukotići koji slave Mitrovdan, Šćekići iz Polimlja (ogranak su Đurkovića) koji slave Petkovdan, Liješevići slave Tomindan, Donjaci Đurđevdan, a Milunovići Nikoljdan.

R1b-M269>L23>Z2103>M12149>Z2106>Z2108>Z2110>CTS7556>FGC29296>Y5592>CTS1450
    >Y18959>Y10789>Y23373>Z2705>BY38894>BY218801>FT62850>FT140430

Agići, Bibići, Muhovići i Ćemani su genetički rod kome pripada veći broj muslimanskih bratstava iz Rožajske oblasti i Bihora.
Agići su muslimanski rod iz Gornjeg Biševa kod Rožaja, a poznatiji su kao Fejzagići kako su se kasnije prezivali. Dele se na Mukoviće, Omeroviće, Redžoviće i Čoloviće i rođakaju se sa Rožajcima koji su prema predanju poreklom iz Meduna u Kučima. Međutim, s obzirom da je za Rožajce potvrđeno da pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837, to predanje se može odbaciti.
Bibići iz su najbrojnije bratstvo iz Radetine kod Rožaja. Prema predanju potiču iz Kuča.
Muhovići iz Trpezi u Bihoru prema predanju potiču od Bulatovića-Veljovića, isto kao i Osmanovići iz istog mesta. Međutim, dok je to predanje potvrđeno za Osmanoviće, ispostavilo se da Muhovići nisu genetički srodni Bulatovićima-Veljovićima koji pripadaju grani I2-FT109194.
Ćemani prema ustaljenom predanju potiču od Drekalovića iz Kuča, a rođakaju se sa Božovićima kod Berana. Prema drugom predanju potiču iz Ćemovskog Polja kod Podgorice što je daleko verovatnije, imajući u vidu da Drekalovići pripadaju rodu Kuča i grani E-BY165837.

Musići, Rekovići, Canovići i Hasilovići su srodna muslimanska bratstva iz okoline Plava. Prva tri bratstva žive u Bogajićima, a četvrto u samom Plavu. Prema predanju potiču od četiri brata koji su doseljeni iz Klimenata.

R1b-M269>PF7562>PF7563>Z29758>PF7566>FGC40202

Vlašići su rod čija je nekadašnja matica bila na Čevu u Ozrinićima, odakle su se iselili u Gornje Polje kod Nikšića i Nikšićku Župu. Od njih potiču Vujkovići, Đorojevići i Simanići u Gonjem Polju i Jakovljevići u Nikšićkoj Župi. Slave Aranđelovdan.

 

Izvori podataka

DNK rezultati:

  • Srpski DNK projekat
  • Albanian Bloodlines Project
  • Bošnjački DNK projekat
  • 23andMe – rezultate prikupio Nebojša Novaković (Srpski DNK projekat)
  • Anonimno testiranje 404 pojedinca iz Crne Gore iz studije Human Y-Chromosome Short Tandem Repeats: A Tale of Acculturation and Migrations as Mechanisms for the Diffusion of Agriculture in the Balkan Peninsula, 2010. – statistička obrada Siniša Jerković (Srpski DNK projekat)

Genetička stabla:

Literatura:

  • Andrija Jovićević, Zeta i Lješkopolje, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 23), Srpski etnografski zbornik (knjiga 38), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
  • Andrija Jovićević, Malesija, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923.
  • Andrija Jovićević, Plavsko-Gusinjska oblast, Polimlje, Velika i Šekular, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 10), Srpski etnografski zbornik (knjiga 21), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1921.
  • Andrija Jovićević, Riječka Nahija, Beograd, Naselja srpskih zemalja (knjiga 7), Srpski etnografski zbornik (knjiga 15), Srpska Kraljevska Akademija, 1911.
  • Andrija Jovićević, Crnogorsko Primorje i Krajina, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 11), Srpski etnografski zbornik (knjiga 23), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1922.
  • Andrija Luburić, Drobnjaci – pleme u Hercegovini, Beograd, 1930.
  • Blažo Knežević, Vlastelinovići, Podgorica 2006.
  • Blažo A. Strugar, Strugari – bratstvo u Ceklinu 1450-1980, Cetinje, 1983.
  • Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u turskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 3), Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
  • Bogdan Lalević i Ivan Protić, Vasojevići u crnogorskoj granici, Naselja srpskih zemalja (knjiga 2), Srpski etnografski zbornik (knjiga 5), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1903.
  • Branislav Đurđev, Postanak i razvitak brdskih, crnogorskih i hercegovačkih plemena, Posebni radovi (knjiga 4), Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, Titograd, 1984.
  • Branko V. Kostić, Kostići – bratstvo u Ceklinu, Pegaz, Podgorica, 2014.
  • Bratstvo Vukčević, Crnogorsko pleme Lješnjani (Vukčevići) – Lješanska nahija, Draževina,
  • Vlado Đ. Duletić, Tragom prošlosti Duletića, Budvanski kulturni identitet, Budva, 2015.
  • Vojin S. Murišić, Kruševice (Svrčuge – Petijevići – Bijelići) (knjiga 2), Biblioteka “Hronika sela”, Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 2000.
  • Vujanić, Jerković, Krtinić, Marinković, Knjiga o Macurama, Društvo srpskih rodoslovaca “Poreklo”, Beograd, 2014.
  • Vukašin Vučkov Šoškić, Šoškići iz Polimlja, Beograd, 1995.
  • Vukota Miljanić, Akim Miljanić, Prezimena u Crnoj Gori, Beogradska knjiga, Beograd, 2007.
  • Vule Knežević, Pleme Šaranci, Beograd, 1961.
  • Dragan Krušić, Bratstvo Slavujevići (Matovići i Krušići) u prošlosti Banjana, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Dušan J. Ljumović, Piperi – pleme u Crnoj Gori, SANU – “Hronika sela” / Kulturno prosvetna zajednica Srbije, Beograd, 2000.
  • Đorđe M. Ojdanić, (Ne)poznate Lubnice, Komovi, Podgorica 2005.
  • Đurđica Petrović, Mataruge u kasnom srednjem veku, Glasnik Cetinjskih muzeja (knjiga 10), Cetinje, 1977.
  • Ejup Mušović, Etnički procesi i etnička struktura stanovništva Novog Pazara, Etnografski institut Srpske akademije nauke i umetnosti, Beograd, 1979.
  • Zvonimir M. Mijušković, Pleme Pješivci – krajina Stare Crne Gore, Beograd, 1984.
  • Zoran Mijbegović, Krtoljske priče, Tivat, 2016.
  • Jovan Vukmanović, Paštrovići, Cetinje, 1960.
  • Jovan Vukmanović, Crmnica – antropogeografska i etnološka istraživanja, Posebna izdanja (knjiga DLXXXIII), Odeljenje drštvenih nauka – odbor za filozofiju i društvenu teoriju (knjiga 1), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1988.
  • Jovan Erdeljanović, Bratonožići – pleme u crnogorskim Brdima, Naselja srpskih zemalja (knjiga 5), Srpski etnografski zbornik (knjiga 11), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1909.
  • Jovan Erdeljanović, Kuči, Naselja srpskih zemalja (knjiga 4), Srpski etnografski zbornik (knjiga 8), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1907.
  • Jovan Erdeljanović, Postanak plemena Pipera, Srpski etnografski zbornik (knjiga 17), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1917.
  • Jovan Erdeljanović, Stara Crna Gora, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 24), Srpski etnografski zbornik (knjiga 39), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1926.
  • Jovan F. Ivanišević, Podlovćensko Cetinje, Javor br. 5, 12, 14, 16, 24 i 25 iz 1892. godine, Cetinje, 1892.
  • Jovan F. Ivanišević, Putopis kroz Male Cuce, Javor br. 37, 38 i 39 iz 1891. godine, Cetinje, 1891.
  • Kosto R. Perućica, Oputna Rudina, Beograd, 1989.
  • Marko D. Obradović, Porijeklo i rodoslov Obradovića iz Lubnica, Stupovi / Libertas, Andrijevica / Bijelo Polje, 1995.
  • Marko Miljanov Popović, Pleme Kuči u narodnoj priči i pjesmi, Zadužbina Ilije M. Kolarca, Beograd, 1904.
  • Miladin Kontić, Pleme Pješivci sa istorijom bratstva Kontić, Beograd, 1977.
  • Milan – Mišo Brajović, Pleme Bjelopavlići, Kulturno-prosvjetna zajednica, Podgorica, 2000.
  • Milan Peković, Nikšićka Župa, Beograd, 1974.
  • Milan R. Milanović, Bajkove Kruševice, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor SANU za proučavanje sela / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije, Beograd, 1997.
  • Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj – prošlost i poreklo stanovništva, Pljevlja, 1997.
  • Milisav Lutovac, Bihor i Korita – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 40), Srpski etnografski zbornik (knjiga 81), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1967.
  • Milisav Lutovac, Rožaje i Štavica – antropogeografska istraživanja, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 37), Srpski etnografski zbornik (knjiga 75), Srpska akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1960.
  • Milovan P. Pejović, Pleme Komani, Cetinje, 1976.
  • Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, “Proleter” AD Bečej, Pljevlja, 2006.
  • Miloš Vojinović, Stotinu godina od iseljavanja muslimana iz Crne Gore za Tursku 1914-2014, Kolašin / Alačata, 2014.
  • Miloš Vojinović, Tadija Bošković, Popis domova u novim krajevima Kraljevine Crne Gore 1913. godine, Kolašin, 2015.
  • Milun M. Šturanović, Ozrinići kraj Nikšića – prilozi za monografiju, Asocijacija sporta i kulture, Podgorica, 2000.
  • Miljan Jokanović, Pleme Kuči – etnička istorija (2. izdanje), Medeon / Print, Podgorica, 2000.
  • Mirko Barjaktarović, Rovca, Crnogorska akademija nauka i umetnosti, Titograd, 1984.
  • Mirko Barjaktarović, Selo Petnjik, Zbornik radova etnografskog instituta (knjiga 19), Beograd, 1986.
  • Mirko Vukićević, Vukićevići iz Trešnjeva i njihovi korijeni, PAKO, Andrijevica, 2015.
  • Momčilo Mićović, Banjani, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Nebojša Drašković, Čevsko Zaljuće i Donji Kraj – sela u plemenu Ozrinići, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor za proučavanje sela SANU / Kulturno prosvetna zajednica Republike Srbije / Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srbije, Beograd, 1999.
  • Nikola S. Vujačić, Bratstvo Vujačić, Nikšić, 1984.
  • Nikola P. Rajković, Pleme Kosijeri 1439-1945, Cetinje, 1968.
  • Obrad Višnjić, Golija i Golijani, Trebinje 1987.
  • Obren Blagojević, Piva, Odeljenje društvenih nauka SANU, Beograd, 1971.
  • Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – opšti dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
  • Pavle Radusinović, Naselja Stare Crne Gore – posebni dio, Posebna izdanja (knjiga DLXII), Odeljenje društvenih nauka (knjiga 92), Srpska akademija nauka i umetnosti / Narodna knjiga, Beograd, 1985.
  • Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga prva), NIP “Univerzizetska riječ” / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
  • Pavle Radusinović, Stanovništvo i naselja Zetske ravnice od najstarijeg do novijeg doba (knjiga druga), NIP “Univerzizetska riječ” / Istorijski institut SR Crne Gore, Beograd, 1991.
  • Petar Mrkonjić, Srednje Polimlje i Potarje u Novopazarskom sandžaku, Srpski etnografski zbornik (knjiga 6), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1905.
  • Petar Pejović, Ozrinići – pleme Stare Crne Gore, Beograd, 2004.
  • Petar Šobajić, Bjelopavlići i Pješivci, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 15), Srpski etnografski zbornik (knjiga 27), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1923, reprint izdanje (CID, Podgorica, 1997.)
  • Petar Šobajić, Korjenići, Glasnik Etnografskog muzeja na Cetinju IV, Etnografski muzej na Cetinju, Cetinje, 1964.
  • Rade Vujisić, Bratstvo Vujisića, ITP “Unireks”, Podgorica, 1998.
  • Radoje M. Uskoković, Iseljeni Nikšići, Zbornik radova posvećen Jovanu Cvijiću, Beograd, 1924.
  • Radojko Koprivica, Bratstvo Koprivice – porijeklo, sveštenici, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Radoslav-Jagoš V. Vešović, Pleme Vasojevići, Sarajevo, 1935.
  • Rajko Raosavljević, Morača, Rovca, Kolašin, Stručna knjiga, Beograd, 1989.
  • Sava Nakićenović, Boka (antropogeografska studija), Naselja srpskih zemalja (knjiga 9), Srpski etnografski zbornik (knjiga 20), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1913.
  • Sava Pejović Treći, Protokol – Porijeklo Pejovića, Ljetopis Banjana i Rudina, Nikšić, 2016.
  • Svetozar Tomić, Banjani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
  • Svetozar Tomić, Drobnjak, Naselja srpskih zemalja (knjiga 1), Srpski etnografski zbornik (knjiga 4), Srpska Kraljevska Akademija, Beograd, 1902.
  • Svetozar Tomić, Piva i Pivljani, Naselja i poreklo stanovništva (knjiga 31), Srpski etnografski zbornik (knjiga 59), Srpka akademija nauka i umetnosti, Beograd, 1949.
  • Slobodan Mišović, Stanovništvo pljevaljskog kraja, Zavičajni muzej u Pljevljima, Pljevlja, 2013.
  • Slobodan N. Kovačević, Grahovski Kovačevići kroz vekove i ratove, Pergament, Priština, 1998.
  • Stevan Popović, Rovca i Rovčani u itoriji i tradiciji (Drug o dopunjeno izdanje), ITP “Kolo” / ITP “Unireks “, Nikšić, 1997.
  • Stojan Karadžić, Vuk Šibalić, Drobnjak – porodice u Drobnjaku i njihovo porijeklo (II izmijenjeno i dopunjeno izdanje), Beograd, 1997.
  • Tomo P. Oraovac, Arbanaško pitanje i srpsko pravo, Beograd, 1913, reprint izdanje (Prometej, Beograd, 1999.)
  • Čedomir S. Bulajić, Vilusi, Biblioteka “Hronika sela”, Odbor za proučavanje sela SANU / Institut za sociološka istraživanja, Beograd, 1994.
  • Špiro Lučić, Ljetopis porodice Lučića i Parohije sutorinske od 1680. do 1930. godine, Zavičajni muzej Herceg-Novi, Herceg-Novi, 2000.
  • Božidar A. Vukčević, Lješanska Nahija II, Montenegrina, Kanada 2003.
  • Čedomir S. Bulajić, Rodoslov bratstva Bulajić, Beograd, 1987.
  • Fadil M. Kardović, Porijeklo bratstva Kardovića, Sportturist, Novi Pazar, 2010.
  • Jovan B. Keković, Porijeklo i rodoslov Kekovića iz Zagarača (2. izdanje), NVO Kekovići iz Zagarača, Podgorica, 2013.
  • Jovo Medojević, Muslimani u bjelopoljskom kraju 1477-2002, Almanah, Podgorica, 2003.
  • Nadžib Kočan, Selo Vrbica u turskim popisima, Novopazarski zbornik 36, Novi Pazar, 2013.
  • Miloš Krivokapić i Saša Knežević, Prilog proučavanju porijekla stanovništva i antroponimije Orahovca (Boka Kotorska), Anali Dubrovnik 55/1, Dubrovnik, 2017.
  • Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga I, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1963.
  • Risto Kovijanić, Pomeni crnogorskih plemena u kotorskim spomenicima – Knjiga II, Istorijski institut SR Crne Gore, Cetinje, 1974.
  • Robert Elsie, The Tribes of Albania – History, Society and Culture, I.B.Tauris & Co. Ltd, London/New York, 2015.
  • Veselin Konjević, Kazivanje Ahmet-bega Mušovića, Matica br. 69, Matica crnogorska, Cetinje, 2017.

Komentari (87)

Odgovorite

87 komentara

  1. Nedovic

    Posto vidim gore iz vasih podataka da Nedovici nijesu od Djurickovica iz Zagaraca mozeteli mi objasnit odakle smo i kojem plemenu pripadamo posto, Nedovici nijesu toliko dugo u Prijelozima po dosadasnjim predanjima. Nedovica ima i u Pecarskoj na granici sa Srbijom oni po dosadasnjim predanjima nijesu sa nama u srodstvu. I jos Sta je sa Bozovicima iz Glavaca kod Berana koja su oni grupa? Pozdrav Nedovic iz Prijeloga

  2. Radivoje

    Poštovani,

    Pleme Grude ne slave Malu Gospojinu nego Veliku Gospojinu jer slave slavu početkom avgusta po gregorijanskom kalendaru.
    Pozdrav za autora.

  3. katana

    Poštovani,
    Da li ste možda negdje naletjeli na prezime Katana iz Pljevalja?