Poreklo prezimena, selo Tolišnica (Kraljevo)

18. novembar 2017.

komentara: 0

Poreklo prezimena sela Tolišnica, Grad Kraljevo – Raški okrug. Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar -1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj i tip sela.

Selo se nalazi u izvorišnom delu reke Lopatnide na nadmorskoj visini oko 700 m. Južno iznad naselja strmo se uzdiže planina Čemerio, a sa istočne planina Troglav. Kuće su raspoređene po kosama, stranama i zaravnima u pitomijem delu rečne doline pa se može uzeti kao tipično selo razbijenog tipa. Naselje je sa spoljnim svetom povezano jednim nezavršenim putem Koji ga Preko Bogutovca spaja sa ibarskom magistralom. Tolišnica je do 1964.  godine pripadala opštini Čačak, a od tada je u sastavu opštine Kraljevo.

Ime sela.

U narodu je sačuvana tradicija da se Tolišnica do Prvog srpskog ustanka zvala Asanovo Polje, a po nekom Toliši (Toli) koji je ovde poginuo u lovu dobila je današnje ime. Ime zaselka Propljenica nastalo je, kako narod kaže, od prvobitnog naziva Prolupljenica. Navodno, srpski hajduci su stalno noću lupali i plašili Turke i na taj način prinuđavali ih da selo napuste.

Postanak sela.

Kao posebno selo Tolišnica je nastala izdvajanjem iz sastava Gornjeg Dubca, što je ozvaničeno ukazom od 15. jula 1902. godine. Naselje je staro oko 190–200 godina, tj. počelo se formirati pred Prvi srpski, kada su se Turci, ne osećajući se sigurnim, povukli sa ovdašnjih imanja. U periodu Prvog ustanka srpsko stanovništvo je brojčano ojačalo te je tako uspelo da se održi i posle propasti ustanka i trajno zasnujee naselje na ovom prostoru. I pored toga što se naselje nalazi u dubokoj dolnni, vegetacija docni oko mesec dana pa nema uslova za ozbiljniji razvoj poljoprivrede te je stočarstvo i seča drveta glavno zanimanje stanovništva. Kako smo već rekli, naselje je do 1902. godine pripadalo Gornjem Dubcu pa o stanovništvu Tolišnice iz ranijeg perioda posebni podaci ne postoje.

Toponimija.

Police, Lazovsko Brdo, Zaborjačko Brdo, Jasik, Ilina Voda, Kozjak, Brezova Ravan, Golo Brdo, Šuškovac,  Brijest, Samarina, Radov Laz, Crkvina, Subašina Livada, Borova Strana, Sokolina, Gajeva Krčevina, Suvari. Ravan, Zmajeva Reka, Mrčajevac, Jasenjak, Jasikovice, Pašića Livade, Kula, Borošnica, Krajnja Kosa, Dobri Do, Dobro Brdo. Kameniti Laz, Trline, Pevac, Rujevačka Kosa, Lipovik, Ćulak, Drenovačka Kosa, Lađevački Potok, Grabačka Kosa, Duboka Prevoja, Duga Ravan, Javorak, Međa Ravan, Šupljak, Crna Bara, Pogled, Veliki Borič, Stojanova Krčevina, Gavranov Krš, Ivanov Klik, Crnušica, Ravni Gaj, Zidinska Kosa, Dobra Kosa, Rastovita Kosa, Mala Sokolina, Velika Sokolina, Suvi Do, Tisovska prevoja,  Rogova Glavica, Konjsko Vrelo, Konjski Potok,  Okruglica (Lakat), Međeđa Jela, Goleš, Repušnjak, Japijarska Kosa, Debelo Brdo, Tresava Gora, Vrelići, Grablje, Drenovice, Belo Vrelo, Brezov Vlas, Gnjilo Brdo, Studenac i Stanja Reka.

Poreklo stanovništva.

Današnje stanovništvo Tolišnišg sačinjavaju doseljenici iz Studeničkog kraja, Deževe, i drugih planinskih sela Ibarske doline, a ima ih i iz Crne Gore i Hercegovine kao što su:

Sarići i Marinkovići od Nikšića, Bulije iz  Morače,  Milinkovići iz Budimlje itd.

Redni broj-naziv roda-broj kuća 1989-Krsna slava-poreklo

1 Bažalci – 1 Aranđelovdan, Bažale

2 Bulije – 1 Aranđelovdan, Pšanik – Morača

3 Vasovići – 2 Ilindan, Zapotoče–Ivanjica

4 Dmitrići – 5 Nikoljdan, grana Sarića

5 Dragićevići – 2 Nikoljdan, Od Rožaja

6 Dukići – 1 Aranđelovdan, od Sjenice

7 Žojići – 2 Lučindan, Nikšić

8 Koturovići – 4 Lazarica, Binići–Golija

9 Lazovići – 2 Nikoljdan, grana Sarića

10 Marinkovići – 9 Lučindan,  Lepojeviće – Nikšić

11 Miletići – 10 Nikoljdan, grana Sarića

12 Milinkovići – 2 Aranđelovdan, Rudine–Mlanča

13 Milojevići – 1 Nikoljdan, grana Sarića

14 Misići – 1 Aranđelovdan, Prinč.Brdo–Ivanj.

15 Nikolići  – 23 Jovanjdan, Borovići–Raška

16 Petrovići – 1 Nikoljdan, grana Sarića

17 Rudinci – 7 Aranđelovdan, Rudine–Mlanča

18 Sarići – 4 Nikoljdan,  Deževa –  Nikšić

19 Šolajići – 1 Tomindan, Šolaći – Mlanča

20 Štavljani – 2 Đurđevdan, Štavalj–Sjenica

IZVOR: Prema knjizi Dragoljuba  V. Korićanca „Nadibar-1“ – izdanje 1992. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.