Poreklo stanovništva sela Zlokućane, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Zlokućane se zaselilo na desnoj obali Janjuške Reke, na najnižoj diluvijalnoj terasi koja se još iznad sela blago spušta u pravcu severozapada ka Južnoj Moravi.
Tip sela.
I ovo malo selo je zbijenog tipa i uglavnom podignuto sa obe strane puta koji vodi iz pravca Bogojevca za Jašunju, a nekada za čuvene Jašunjske manastire.
Ime sela.
Položaj sela ne odgovara njegovom imenu; ima dobru zemlju, planinski potok – Janjušku Reku a blizu je i Južna Morava. Sve je ovde dobro. Kako je došlo do toga da se selo nazove Zlokućane? Može biti da je Zlokućane ka kompozitna reč sadrži nešto iz keltskog jezika, recimo završnicu reči, onao kućane, ili kučane? Na sve to bi bolje obavešteni istraživači tek trebali da daju odgovor.
Vode.
Ma Kusom Ridu, kako se zove onaj breg koji sa južne strane opasuje Zlokućane, nalazi se kladenac sa jakom vrelom zdrave vode, pa su ovaj iskoristili Zlokućančani da za 26 domaćinstava dovedu vodu u svoje domove. Ostale kuće se služe bunarima, čija je dubina od 6 do 10 metara a voda zdrava i pitka.
Zemlje i šume.
Zlokućansi atar sa proteže na 202 hektara. Od ove površine njive i bašte zahvataju 11 hektara, voćnjaci 2, vinogradi 27, livade 5, pašnjaci 19, šume takođe 19 dok je neplodno 12 hektara.
Zemlja nosi ove nazive: Janjuška Međa, Ćiler, Gradac, Rosulja, Morava ili Do Morave, Rid, Dubočica i Kusi Rid.
Postanak sela i prošlsot.
Selo Zlokućane se našlo u blizini jednog od najznačajnijih praistorijskih nalazišta Gradca i Ćilera, za koji je postojao i još uvek postoji veliki interes naučne javnosti ne samo naše zemlje već i Evrope.
Zlokućane kao slovensko odnosno srpsko naselje je staro selo. Ne postoje podaci o njemu iz srpskog srednjeg veka, ali su ga Turci zabeležili u svom sumarnom popisu sa početka XVI veka kao Zlokućani. Bilo je timarsko leno uz sela Bučje, Gročan i Kokolovac. Ova oblast pod Turcima se protezala čak do sadašnje bugarske granice i mnogo truda i vremena je potrebno sa se izuči svih 300 naselja onog vremena, koliko pomenuti turski izvor pominje.
Posle ukidanja spahijskog sistema, Zlokućane je podvlastio neki Turčin. Zlokućane kao malo selo od desetak kuća imalo samo jednog gospodara.
Poreklo stanovništva.
U prvom srpskom popisu posle oslobađanja Zlokućana je pripadalo janjuškoj opštini i imalo je 10 domaćinstava. U naše vreme, odnosno 1953. godine u njemu je bilo 44 domaćinstava sa 303 stanovnika a 1971. godine 56 domaćinstava sa 270 stanovnika.
U Zlokućanu žive ovi rodovi:
-Ranđelovići su iz Jašunje.
-Đorđevići, srodni Ranđelovićima, su takođe iz Jašunje.
-Mitinci su iz Darkovca.
-Gadžurce (?).
-Milkinci su nepoznatog porekla.
-Jovanovići su nepoznatog porekla.
-Petrovci,
-Milenkovići su nepoznatog porekla.
-Davini (Stojanovići) su nepoznatog porekla.
-Đokići su iz Jarsenova.
-Krstina Nastić. Pradeda Krstinin došao je iz „Arnautskog Šišinca“.
Zanimanje stanovništva.
Zlokućanci seju na svojim njivama pšenicu i kukuruz, kojima se javlja tržišni višak. Sade i krompir. Duvan sadi oko 10 kuća. Vinograde ima po neka kuća. Proiizvode kupus i industrijsku papriku. Za baštovanstvo imaju izvanredne uslove na lokalitetu Morava. U fabrikama radi oko 30 radnika. Ima ih koji su na radu u inostranstvu.
Od stoke imaju ovce, dve kuće po 20 i jedna 10 brava: Krave imaju od jedne do četiri. Konja u selu ima 12. Svinje gaje samo za spostvene potrebe.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)