Poreklo stanovništva sela Donja Kupinovica, Grad Leskovac – Jablanički okrug. Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Donja Kupinovica se nalazi na blagim padinama dva paralelna brega između kojih je, u nižoj jezerskoj terasi, Kupinovačka Reka izdubila svoje korito.
Tip sela.
Selo se sastoji od pet mahala koje nose imena rodova koji su u njima nastanjeni: Milošajci, Trenčini, Mitinci, Jovančini – Gmitrovci i Stojanovci. Mahale su grupe zbijenih kuća među sobom odvojene od 200 do 1000 metara, pa celo naselje zahvata veliki prostor.
Ime sela.
Po kazivanju starijih meštana „ovde nikiput bio pustinjak urasnuja u kupinjak, pa su ga krstili Kupinovica“. Pošto iznad ove Kupinovice postoji još jedna Kupinovica i kako je ona na višem terenu, dobila je ime Gornja a ova na nižem Donja Kupinovica.
Vode.
Sredinom sela, po dnu doline, teče Kupinovačka reka. To je potok čije se izvorište nalazi pod grebenom Babičke Gore. Silazeći u niže terene ovaj potok se obogaćuje vodom iz raznih izvora na padinama planine. Osim toga, on sa jednog prostranog terena prikuplja površinsku vodu u vreme kiša i topljenja snega, pa u donjem toku ima snažnu erozionu moć. Na mestu zvanom Čelijak niže sela Donja Kupinovica, Kupinovička Reka se sastaje sa potokom koji teče iz pravca sela Jasenova i protiče kroz potes Goljak, pa u tom deli nosi naziv Goljački Potok, i od ovog mesta gde se ove vode slivaju u jedan vodotok, Kupinovačka Reka nosi i ime Jelašnička Reka. U mahali Trenčini postoji i izvor Stublina. Na padina bregova svako domaćinstvo ima svoj bunar, postoji, blizu korita reke, usred sela, i seoski bunar sa bistrom, hladnom i prijatnom vodom. Dubina seoskih bunara nije velika. Kreće se od 7 do 20 metara. Dvadesetak domaćinstava, osim toga, izgradilo je vodovod sa izvorišta kod manastira Sv.Jovana i za svoja dvorišta i kuće uvelo zdravu planinsku vodu.
Zemlje i šume.
Donja Kupinovica ima atar od 202 hektara, od koje površine njive i bašte zahvataju prostor od 110 hektara. Ostali deo atara zahvataju voćnjaci, vinogradi, livade, pašnjaci, šuma i neplodno zemljište.
Zemlja nosi ove nazive: Jašunjsko, Delovi, Rosulja, Plandište, Pod Grobljište, Čelijak, Gornje Reke, Rid i Golema Ornica.
Postanak sela i prošlost.
Pod Turcima Donja Kupinovica je bila čiflik u ličnoj svojini janjuškog gospodara Memet Bega. Pri prvom popisu posle oslobođenja od Turaka 1879. godine, Donja Kupinovica nije popisana kao seosko naselje, već uz Janjušu kao čiflik Kupinovački.
Donjokupinovčani su svom bivšem čiflik-sahibiji Memet Begu plaćali „gospodarluk“. Ovo je činjeno ssve do 1912. godine uz porez.
U slobodnoj državi čifluk Kupinovački razvio se u selo Donju Kupinovicu, kao što je čiflik pored Jarsenova razvio u selo Gornja Kupinovca.
Poreklo stanovništva.
Nije poznato koliko je domaćinstava bilo nastanjeno na čifliku Kupinovačkom pod Turcima, niti koji je broj zatečen prilikom oslobađanja od Turaka. Međutim, prema popisu izvršenom 1953. godine u Donjoj Kupinovici je bilo 46 domaćinstava sa 246 stanovnika a 1971. godine 59 domaćinstava sa 241 stanovnikom.
U Donjoj Kupinovici žive ovi rodovi:
-Đikići su poreklom iz zaplanjskog sela Ličja.
-Trenčini su doseljeni iz Drćevca.
-Milošajci (Takini) su doseljeni iz Gornjeg Gara.
-Gmitrovci (Jovančini) su doseljeni iz Tulova.
-Simonovci su iz Šišave.
-Stojanovci su iz Lomnice.
-Barduljci su iz Bardulja – Vlasotince.
-Gunjetinčani su iz Gunjetine – Vlasotince.
-Bogdanovci su iz Gornjeg Oraha.
-Stepanović Stojan je iz Velikog Krčimira – Zaplanje.
-Miloškini (Stojković Dragomir) su iz okoline Vranja.
Zanimanje stanovništva.
Osnovno zanimanje čini poljoprivreda. Gaji se pšenica i kukuruz. Od industrijskih biljaka gaji se duvan, čime se bavi većina domaćinstava. U poslednje četiri godine u proseku je u selu zasađivano oko 870 000 strukova. Počeli su sa uzgojem jagoda. Vinograd ima svaka kuća, uglavnom, za sopstvene potrebe. Tako i krompir. Bašte su im u koritu reke, pa proizvedeno povrće koriste u sopstvene potrebe.
Od stoke ranije je svaka kuća imala ovce. U 1977. godini samo jedno domaćinstvo čuva 30 brava ovaca. Krave ima svaka kuća od jedne do tri. U selu ima 7 konja.
Omladina se školuje i uči zanate. Poznati su kao ciglari i kao takvi rade u Trdbeniku – Beograd.
IZVOR: Prema knjizi Jovana V. Jovanovića „Leskovačko Polje i Babička Gora“ nastaloj na osnovu prikupljenih podataka 1977. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)