Poreklo prezimena, selo Đerekarce (Trgovište)

12. januar 2017.

komentara: 0

Poreklo stanovništva naselja Đerekarce, opština Trgovište  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Đerekarce se nalazi na zemljištu oko ušća Tripošnice u Pčinju i visoko na planinskoj padini desno od Kozjedolske Reke.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz izvora i sa bunara – dva u Rečnoj Mahali. Izvori se zovu: Rečki, Toplički Kladenac, Selska Češma, Đoriješeva Češma i dr.

Zemlje i šume.

Oranice, paša i šume ima na mestima: Selište, Selo, Cer, Stanišin Kamen, Pužar, Zabel, Ramno Buče, Ugrinički, Smrdljan, Bujovica, Prisoja, Čuka, Kusadinje, Grujinska Vodenica, Luka i Ornica.

Tip sela.

Đerekarce je u početku bilo zbijenog tipa i ležalo je na mestu zvanom Selo. Odatle je veći deo stanovnika kasnije prešao na mesta gde su im bile kolibe za stoku i njive. Tako je Đerekarce dobilo razbijen tip i postalo podeljeno na mahale: Selo -16 kuća, Rečka – 28, Prisoju Mahalu – 16. Između mahala ima oko pola sata hoda.

Đerekarce je ukupno 1949. godine imalo 14 rodova i 60 domaćinstava.

Postanak sela, starine i prošlost.

J.H. Vasiljević izneo je da se selo Đerekarce (kao Gerakare) u Gornjoj Pičinji pominje još u XIV veki – 1355. godine. Ono je bilo na teritoriji države Dejanovića. Njega je Dejan priložio Bogorodičnom manastiru u Arhiljevici.

U mahali Selo postoji mesto Selište. Tu je padina zaravnjena i ima pijaće vode. To je staro selište stanovnika koji su živeli pre osnivanja današnjeg Đerekarca. Na Selištu danas nema starina, niti se o njemu priča nešto određeno.

Starina ima na zemljištu gde se nalaze druge današnje đerekarske mahale. Meštani u mahali Prisoji pre deset godina otkopali su temelje od crkve ili manastira, zatim su nalazili krstovu, „železurine“, žrvnjeve i dr. Oko tih ruševina meštani pomenute mahale se skupljaju svake godine na Đurđevdan. U Rečkoj Mahali stanovnici su prilikomm kopanja temelja za kuće našli 5-6 zemljanih ćupova sa poklopcima, a bilo je ostataka od kuća – poznavali su se temelji.

-Na osnovu pomenutih tragova starina, koji se nalaaze na raznim delovima atara, može se zaključiti da je i staro selo koje je ovde potojalo pre današnjeg Đerekarca, moglo imati razbijen tip.

O prvom zasnivanju današnjeg sela priča se ovo: Krajem XVIII veka došle su 3-4 kuće iz sela Đerekara u gnjilanskom kraju. Tada je zemljište bilo pod šumom te su je prvi doseljenici „trsili“ – krčili. Po selu u starini osnivači su dali ime i ovde osnavanom naselju. Pomenuto Đerekare u okolini Gnjilana sada je po stanovništvu arbanaško naselje. Ali, prilikom doseljavanja Arbanasa pre 200 godina ono je bilo srpsko selo, samo se to stanovništvo raselilo zbog arbanaškog nasilja.

Svi stanovnici imaju zajedničko groblje, koje se nalazi u Selo Mahali.

Poreklo stanovništva.

Pomenuto je da su svi seoski rodovi doseljenici – potiči od doseljenih predaka.

Rodovi su:

-Filiparci su najpre živeli u Selo Mahali, posle su osnvali Rečku Mahalu. Poreklom si iz Đerekara u okolini Gnjilana. Ovde žive pre oko 165 godina. Milan, 75 godina – Petar – Trajko – Mladen – Filip, osnivač roda koji se doselio. Imaju iseljenu porodicu u Tikvešu.

-Otuljci imaju isto poreklo kao kao Filiparci. I oni su najpre živeli u Selo Mahali, posle su prešli Rečku Mahalu. Rodovsko ime dobili su po tome što se neki od predaka oženio iz sela Otulja kod Vranja – tamo postoji Gornja i Donja Otulja.

-Grujinci su ogranak roda Otuljci. Kuće su im u Rečkoj Mahali.  Imaju jednu porodicu iseljenu u Boru i jednu u Matejči kod Kumanova.

-Popovci su ogranak roda Grujinci. Imali su pretka sveštenika i po tome im je nastalo rodovsko ime. Kuće su im u Selo Mahali. Jedna porodica se nedavno iselila u Vojvodinu.

-Jankovci žive u Selo Mahali. Iz za njih se kaže da su doseljeni iz Đerekara kod Gnjilana. Jedna porodica se im se iselila u Tikveš.

-Kušački. I za njih se kaže da su doseljeni iz Đerekara kod Gnjilana. Imali su nekog dedu „maleckog“ i po njemu dobili rodovsko ime. Jedna njihova porodica živi u susednom Kozjem Dolu i jedna u Beogradu.

-Deda-Petrovi su ogranak roda Kušački. Njihovo staro i zajedničko prezime Kardaši. Kuće su im u Selo Mahali.

-Donkini su takođe ogranak roda Kardaši, ogranak od rodova Kušački, Deda-Petrovi i Ristini.

-Đorđojašovi ili Bozadžici su takođe ogranak roda Kardaši. Dele se na:

-Filipince, Lozjarce i Verdince. Ima Bozadžici dobili su po nekom pretku koji je prodavao bozu.

-Graškovci su imali njive na kojim j dobro uspevao „gra“ po čemu su dobili ime. Ne znaju za svoje poreklo.

-Gočobici su doseljeni iz Široke Planine gde imaju istoimene rođake. Dalje poreklo im je iz Vaganca u istoj oblasti.

-Stošinci ne znaju za svoj e poreklo.

-Karamingi ili Grnčarci su doseljeni pre 50 godina iz Šainca u istoj oblasti gde imaju rođake. Tamo se smatraju kao starinci. Rod je osnovao Stojan, koji je bio domazet. Ime Karamingi dobili su iz podsmeha.

Svi stanovnici Đerekarca slave kao kućnu slavu Aranđelovdan. Karamingi i Grujinci slave Jovanjdan.

Seoska slava je Sv. Nikola.

Za verske potrebe meštani posećuju crkvu u susednom Donjem Kozjem Dolu.

Iseljeni rodovi.

-Dedo-Ristinci su se iselili u Doganicu kod Bosilegrada. Potiči od pretka Riste, koji se doslio iz pčinjskog Đerekarca.

U Lukovu kod Vranja pominju se neki đerekarski preseljenici;oni su u Đerekarcu načinili „neku nesreću“ pa se zbog toga iselili.

-Krstini su se iselili u Zlodovac pre 80 godina.

-Mladenovići su se iselili u susudeni Donji Kozji Dol.

-Đerekarci su se iselili u Čukarku kod Preševa.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Gornja Pčinja“, nastaloj na osnovu podataka prikupljenih delimično 1940. godine, kao i 1949. i 1950. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.