Poreklo prezimena, selo Drežnica (Bujanovac)

22. avgust 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Drežnica, opština Bujanovac  – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Selo leži desno od Kleničke Reke u neposrednoj blizini Svete Petke.

Vode.

Meštani koriste vodu za piće iz bunara.

Zemlje i šume.

Topografski nazivi za njive su: Reja, Beli Breg, Zajednica i Dunjak.

Tip sela.

Selo Drežnica je malo i po tipu zbijenog tipa. Deli se na tri mahale: Donja, Gornja i Ivkovska. Sve kuće u mahalama nisu grupisane. Držnica je 1951. godine imala 20 domaćinstava.

Postanak sela i prošlost.

Na potesu Beli Breg neki meštani navode da je bilo crkvište Sv. Marka. Preci današnjih stanovnika prilikom doseljavanja pre oko 130 do 140 godina nisu zatekli selo, već su ga oni osnovali. Najpre su se doselile „tri kuće“ od kojih su rodovi Ilinci, Uzovci i Šiljegovci. Kasnije su se doselili ostali rodovi – Karadakčani i Ikovci.

U XIX veku Drežnica je bila počifličena: „Turci su uzeli zemlju od Srba, koji su je iskrčili“. Pred kraj turske vladavine vlasnici čiflika bili su neki Zaim-beg, naseljen u Skoplju i „jedan Grk“. Grk je živeo u Drežnici sa ženom Grkinjom do 1908. godine. Sva zemlja je bila čiflik-sahibijska; Srbi su imali samo svoje kuće. Iznad sela je bila kula, ambari i koševi. U kuli su stanovali ćaje Arbanasi. Od čifčistva stanovnici su se oslobodili 1912. godine kupovinom i pomoću agrarne reforme.

Groblje je kod crkve u susednoj Svetoj Petki.

Seoska slava je Petkovdan po crkvi u pomenutom selu.

Poreklo stanovništva.

Srpski rodovi u Drežnici vode poreklo od doseljenika.

Rodovi su:

-Ilinci, Aranđelovdan, su doseljeni „od arnautske strane“. Neki misle da je njihova starina u okolini Gnjilana. Genealogija im je: Mita, 75 godina – Mladen – Ilija – Đuka, koji se doselio. Ilija je imao 6 sinova od kojih potiču današnje kuće – ima ih osam.

-Uzovci, Nikoljdan, siu doseljeni iz Sebrata u slivu Pčinje. Tamo su živeli u zaseoku Uzovu.

-Šiljegovci, Aranđelovdan, su doseljeni iz Šiljegova u okolini Kratova.

-Karadagčani, Aranđelovdan, su doseljeni iz nekog sela u Karadagu u okolini Gnjilana.

-Ikovci, Nikoljdan, su doseljeni iz okoline Gnjilna (“od arnautska strana“). J, H, Vasiljević je slušao da su iz Biljače kod Preševa.

IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.