Poreklo stanovništva sela Starac, opština Bujanovac – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo Starac se nalazi u neposrednoj blizini manastira Prohor Pčinjski; jedna njegova polovina zvana Gornji Starac leži u slivu Pčinje, druga polovina zvana Donji Starac leži u slivu Južne Morave. Rastojanje između pomenutih delova iznosi oko 3 kilometra. Ovde su izneti podaci dela sela Donji Starac.
Vode.
Starac leži na zemljištu sastavljenom od nepropustivljih stena. Iz njega izbijaju česti ali slabi izvori. Pojedini izvori nose ove nazive: Laz, Gorka Voda, Baba Staninska Češma, Vodica, Bukoić i dr. Meštani su iskopali i bunare.
Zemlje i šume.
Njive, paša i šume nalaze se na mestima zvanim: Cer, Lojzište, Gradište, Laz, Ramnište, Kula, Selište, Tifulica, Belutak, Pladnište, Kozjak i Pčinja.
Tip sela.
Selo je rabijenog tipa. Podeljeno je na mahale: Baba Staninsku i Cerovačku. U mahalama su kuće rasturene bez reda.
Donji Starac je 1951. godine imao 41 kuću.
Postanak sela, starine i prošlost.
Iznad Donjeg Starca je mesto Gradište. To je „čukar“ podesna za odbranu. Tamo se poznaju duvarine od neke crkve. Na sredini između Donjeg i Gornjeg Starca, na razvođu između Pčinje i Južne Morave nalazi se u ruševinama crkva Sv. Trojice. Oko ruševina leže seosko groblje i Selište. Priča se da je pomenutu crkvu „počeo da zida Sv. Otac (Starac) ali se ona nije dala dozidati. Posle je Sv. Otac sazidao manastir Prohor Pčinjski u klisuri Pčinje. Selište nije staro; na njemu su imali kuće preci današnjih rodova.
Postoji predanje da Starac nije staro naselje. Svi su rodovi doseljeni. Prvi su došli Baba Stainci, naseljeni u Donjem Starcu; zatim su došli Delinovčani, naseljeni u Gornjem Starcu. Iza njih usledilo je doseljavanje Cerovčana u Donji Starac. Posednji su se doselili Džolinci, Kragujevčani i Čifčici – u Gornji Starac.
Kula je mesto pod njivama nedaleko od pomenute porušene crkve. Tu se nekada Turci imali kulu. Vojnici su čuvali prelaz iz klisure Pčinje – koja je na jugu, za Vranjsku Kootlinu – koja je na severu.
Seoska slava su Duhovi – Sv. Trojice. Tada se meštani i njihovi gosti skupljaju kod porušene crkve Sv. Trojice. Tu se na dan slave „sveti maslo“ i priređuje veselje.
Poreklo stanovništva.
Rodovi u Donjem Starcu su:
-Baba Stainci su prvi doseljenici. Mesto starine ne znaju. Kada su došli oni su zahvatili viši deo zemljišta gde su se pretežno bavili uzgojem koza. Kasnije su se u većoj meri odali zemljoradnji i zbog toga su se postepeno sa kućama i zemljom spustili u dolinu. Kod pojedinih porodica to premeštanje završeno je pre 30 godina. Ima ih ukupno 23 kuće. Ne kaže se koju slavu slave.
-Cerovčani su doseljeni kasnije. Ne znaju za svoje poreklo.
Iseljenici:
-Baba Stainci, iselila se jedna poroica u Bujanovac, dve u Preševo i tri u Tabanovce kod Kumanova.
-Cerovčani, jedna porodica se iselila u Bujanovac.
-Mladenovići i Džalići žive u susednom Kleniku.
-Starčanci žive u Aleksandrovu.
-Cvajkovci, Babaci, Bojkovići i Džolini žive u Bujanovcu.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)