Poreklo stanovništva sela Božinjevac (u knjizi Boženjevac), opština Bujanovac – Pčinjski okrug. Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Položaj sela.
Selo leži na brežuljkastom zemljištu u neposrednoj blizini bujanovačke železničke stanice. Susedna naselja su: Žuželjica, Levosoje (opština Preševo) i Krajmirovac.
Vode.
U samom selu izbijaju dva kladenca, Gornji i Donji Kladenac. Iskopano je i pet bunara. U ataru ovog sela nalaze se izvori: Šavar, Ćeran i Kisela Voda.
Zemlje i šume.
Nazivi potesa su: Visočica, Slago Dolče, Kuso Dolče, Deenjivica, Šumatica, Biševac, Beglička Livada, Korija, Draga Padina, Donje i Gornje Polje, Više Selo, Selište ili Ploča. Veći deo atara leži istočno od sela.
Tip sela.
Boženjevac je malo naselje, zbijenog tipa. Deli se na Gornju i Donju Malu. Ukupno u selu je 1951. godine bilo 23 kuće.
Groblje je u Levosoju.
Seoska slava je Spasovdan.
Prošlost i starine.
Selo ja najpre ležalo u dolini Male ili Popove Reke (na potesu Selište). Pomenuta dolina je između sadašnjeg Boženjevca i susedne Žuželjice. To staro selo imalo je oko 75 srpskih kuća, 40 zanatsko-trgovačkih radnji i 12 kovačnica. Preko starog Boženjevca vodila je „džada od Soluna za Niš“. Tim putem prolazili su putnici i „natovarene kamile“; nosile su so, šećer i druge proizvode.
Krajem XVIII veka u starom selu činili su zulume pojedini prolaznici. Zbog toga su se svi tadašnji stanovnici iselili – otišli su u Vranje, Niš, Paraćin, Beograd. Nisu se daleko odselila samo dva brata, Janko i Ušin. Oni su pre oko 160 godina prešli na skrovitije mesto gde su osnovali današnje naselje. U Boženjevac su se preselili i drugi pojedinci od kojih potiču neki današnji rodovi.
Na Selištu se nalaze njive i jedna vodenica. U njivama meštani izoravaju ostatke kuća, nalaze drveni ugalj ne mestima gde su bile kovačnice i drugo. Na Selištu izbijaju kladenci Belajkin, Esad-begov i Buzalak.
Današnji Boženjevac je od 1878. do 1912. godine ležao blizu srpsko-turske granice. Zbog toga su njegovi stanovnici noću prelazili u Srbiji gde su se snabdevali oružjem, koje su rasturali među Srbima na teritoriji Turske.
Do oslobođenja od Turaka selo je bilo veoma siromašno; meštani su imali male i neplodne njive „na brdu“, dok su dobre njive u ravni pored Južne Morave posedovali Turci iz Levosoja i Biljače kod Preševa. Posle oslobođenja 1912. godine te njive u dolini su pripale seljacima iz Boženjevca.
Boženjevac su 1944. godine zapalili Arbanasi iz preševskih i gnjilanskih sela.
Poreklo rodova.
U Boženjevcu žive tri starinačka i pet doseljenih srpskih rodova.
Starinački rodovi su:
-Ivanovi i Veselinovi, Nikoljdan. Ranije su činili jedan rod. Potiču od napred pomenutog osnivača sela deda Janka.
-Ušinci, Nikoljdan, potiču od osnivača sela – deda Ušina.
Doseljeni rodovi:
-Ajtini, Aranđelovdan, su doseljeni u tursko doba iz Lučana u podnožju Preševske Crne Gore. Lučane 1912. godine zatečeno je sa arbanaškim stanovništvom.
-Cvejini, Aranđelovdan, su došli kad i Ajtini iz Turije. I ovo selo je 1912. godine zatečeno kao arbanaško naselje. Za Cvejine kaže se da „mnogo ne firaju“.
-Milenkovi, Nikoljdan, su doseljeni za vreme Turaka iz Bujanovca.
-Mitini, Nikoljdan, su došli za vreme Turaka iz sela Biljače kod Preševa.
-Deda Dejkovi, Mitrovdan, su došli posle 1878. godine iz susednog Krajmirovca, Tamo su pripadali rodu Deda Stevanovi.
Iseljenici:
Ranije je bilo reči o iseljenicima iz starog Boženjevca. U novije vreme iseljeno je sedam porodica:
-Deda Dejkovi su se iselili u Bujanovac i Džep, po jedna kuća.
-Milenkovi su se iselili u Leskovac, jedna kuća.
-Ušinci, jedna porodica živi u Vranju.
-Ajtini, jedna porodica se odselila za Beograd.
-Veselinovi, po jedna porodica se iselila u Vranje i Niš.
IZVOR: Prema knjizi Jovana F. Trifunoskog „Vranjska Kotlina“ nastaloj na osnovu podataka prikupljenih od 1951. do 1955. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.
Komentari (0)