Poreklo prezimena, selo Tamnjanica (Bela Palanka)

22. april 2016.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Tamnjanica, opština Bela Palanka – Pirotski okrug. Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Geografsko topografske prilike.

Selo je pod donjom jezerskim podom (520 m) ispod visa Vučji Del (600 m) u nivou tamnjaničke zaravni (450-460 m), na širokom temenu najviše Nišavine terase od 200 metara i, u dolinskom delu, na zapadnoj strani povremenog toka koji se u izvorištu zove Selište, a na toku kroz selo i dalje naziva Roja.

Vode.

Meštani se služe vodom sa bunara, tri seoske česme i izvora. Bunari su u naselju duboki od 5 do 20 metara a po polju 6-7 metara. Glavni izvori su: Bačkalo, Devonka, Smrdenac, Džidžija, Kočička, Mošljenac i Rpčninac.

Granice atara, zemlje i šume.

Graniice atara povučene su na mestima: Lozja – sa Krupcem; Rođovica – sa Dolcem; Mićin Trap, Rosulja i Debela Strana – sa Leskovikom; Brljenac, Ropek, Krušje, Ravni Dol, Mali Vučji Del, Raskrsje i Dubrava – sa Laništem; Krušje i Rudine – sa Vetom; Krušje, Bocina Strana i Reka – sa Glogovcem; reka i Lice – sa Špajem; Popov Dolac, Zabel, Molac, Mićevica i Lozja – sa Crvenim Bregom.

Topografska imena za obradive površine su: Mićevica, Bara, Lazarev Del, Klepalo, Golema Njiva, Čuka, Prčevac, Bocina Strana, Mirovica, Vučji Del, Duga Poljana, Brljenac, Smrdenac, Vir, Rosulja i Tupanar. Utrine i šume obuhvataju: Krušje, Brljenac, Koparicu, Čuku, Boćin Grob, Mrtovac i Raskrsje.

Tip sela.

Tamnjanica je naselje zbijenog tipa i u seoskim krajevima na temenu terase i u krajevima u dolinskom delu. Naseljski krajevi su: Dolnja Mala, Del i Novosel.

Starine u selu.

Na mestu Crkvište nalaze se „zidurine“ od „Latinske crkve Sv. Petke“. U razvalinama crkvišta nalaze se stari novci. Oko crkvišta Sv. Petke stanovništvo se okuplja na sabor o Sv. Jeremiji. U naselju je seoski obrok posvećen Vaskrsu, oko koga se „zarečenog dana“, obvijaju litije o seoskoj preslavi.

Od nekog starog groblja ranijeg stanovništva na  mestu Mali Crveni Breg u grobnicama su pronađene „srebrne pare“ zvane „kostadinke“, grivne i prstenje. Na mestu Klepalo nalaze se tragovi nalaze se tragovi nekog drugog starog, najverovatnije srednjevekovnog groblja.

Poreklo stanovništva.

Starinci su:

-Kitičovci (Milenkovići), Sv. Đorđe.

-Rogljinci (Živkovići), Sv. Đorđe.

-Stojinci i Stanojinci (Stojići i Stanojevići), Sv. Đorđe.

-Janinci (Đorđevići, Veselinovići i Živkovići), Sv.Đorđe. Ima ih odseljenih u Niš.

-Đorgovci (Đorđevići), Sv. Đorđe.

-Velkovci (Veljkovići), Sv. Đorđe.

-Vrcinci (Ilići), Sv. Đorđe.

-Redžinci (Petrovići), Sv. Đorđe.

-Miloševci (Miloševići), Sv. Đorđe.

-Gođinci (Matejići i Jovanovići), Sv. Đorđe.

Doseljenici su:

-Lilinci (Lilići), Aranđelovdan, su iz Leskovika.

-Sokoličevci i Ćosinci, Nikoljdan, su iz Leskovika.

-Pižinci (Đorđevići), Aranđelovdan, su iz Crvenog Brega.

-Ćirići, Jovanjdan, su iz Crvenog Brega. Ima ih odseljenih u Beloj Palanci.

-Iginci (Igići), Alimpijevdan. Su iz Vete. Ima ih odseljenih u Niš.

-Rinjci (Stanojevići), Aranđelovdan, su iz Rinja.

-Osmanovići, Sv. Vasilije, su iz Crnče, Cigani-Romi, kovači.

Seoska preslava je Vaskrs, zavetina Pejčindan a „volovska slava“ je Sv. Jeremija. Tog dana se mesi kolač „da se ne tikaju volovi“.

Selo ima svoje groblje.

IZVOR: Prema knjizi dr Mihaila Kostića „Belopalanačka oblast (kotlina)“, izdanje 1970. godine. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.