Srbi u Bati (Mađarska)

10. mart 2016.

komentara: 1

PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović

Bata (mađ. Százhalombatta) je seosko naselje južno od Budima. Srbi su ga počeli naseljavati u doba osmanlijske vlasti, a pripadalo je Paša-sandžaku (Budimu). U XVII veku postojala je u Bati manja pravoslavna bogomolja, koju su opsluživali putujući kaluđeri i sveštenici iz budimskog Tabana. Izgleda da je naselje krajem XVII veka opustelo. Za vreme Velike seobe (1690) nekoliko srpskih porodica zaustavilo se u Bati, koja se od tada razvija kao srpsko mesto u Fejerskoj županiji. Sredinom XVIII veka bilo je 18 srpskih domova, sa oko sto žitelja. Od tada, pa tokom XIX veka, beleži se stalan porast srpskog življa. Godine 1874. popisano je 328 pravoslavnih, a 1867. godine 368. U šematizmu za 1896. godinu zabeležena su 403 žitelja srpske narodnosti. Stanje se nije izmenilo prilikom popisa 1905. godine, kada je u Bati živelo 411 pravoslavnih. Ipak od tada počinje postepeno osipanje srpskog stanovništva. Tome su doprineli asimilacija, odlazak u gradove i optiranje u Jugoslaviju posle Prvog svetskog rata.

Crkva u Bati je podignuta (obnovljena) oko 1720. godine, a bila je posvećena Vavedelju Bogorodice. Sadašnja crkva je sagrađena oko 1750. godine i posvećena prazniku Rođenja Bogorodice. To je manja jednobrodna građevina polukružne apside. Na zapadnoj strani lađe dozidan je nešto kasnije masivan toranj. Ulazna vrata ispod tornja imaju kameni okvir. Bočna krila crkvene lađe nose kamene barokne volute, na koje nalaže po jedan kamenu krst umesto uobičajenih veza. Unutrašnji prostor crkve podeljen je na tri traveja zasvođena krstatim svodovima.

Ikonostasna pregrada je marmorirana, sa pozlaćenim duboreznim ukrasima obogaćenim stubićima i pilastrima sa kapitelima u vidu anđeoskih glava. Ikone su slikane u drugoj polovini XVIII veka, ali su krajem XIX veka nestručno restaurirane, odnosno premazane. Ikonostas je prenet iz neke veće crkve, pa je raspored ikona uslovljen prostornim mogućnostima ove crkve.

IZVOR: Dinko Davidov, Gornja zemlja, Beograd, 2008, str. 163

Popis Sistematske komisije iz 1715. godine

Martinus Broncsics, Secula Nixits, Michael Popovics, Mati Radivics, Starecz Bose, Joannes Bugarin, Simon Petro, Palko Jovicsis, Szobota Erlohovics, Kazman Bugarin, Zari Bradovics, Petor Geglovacz, Osztoja Jovits, Jovan Dokispity, Todor Petrovics, Stivan Bradovics, Kemla Radasovit, Gabor Buzaris, Miltin Tukulya.

IZVOR:Az 1715. évi országos összeírás

Popis Sistematske komisije iz 1720. godine

Radivol Maly, Secula Nixics, Joannes Tabanecz, Jovan Rossovecz, Stephan Bugarsics, Michael Popovics, Szobota Henokovics, Petrus Likics, Marcus Knalinyecz, Stephan Obradovics, Palko Jovicsics, Petor Molnár, Bozo Sztaracz, Milovany Lantovics, Simon Kőszegin, Secula Radoszoly, Zacharias Meszaros, Petrus Gaglovácz, Josephus Dokuszpita, Melchior Tarnicsay, Marcika Broncsics.

IZVOR: Az 1720. évi országos összeírás

Spisak sveštenika u Bati od 1777. godine do danas

Manojlo Popović (1777-1800), Petar Milivojin (1800-1808), David Kovačević (1808-1831), Arkadije Stanković (1831-1844), Pavle Sibinski (1844-1845), Jovan Boljarić (1846-1850), Ulises Ergović (1850-1853), Timotej Mihaldžić (1854-1859), Branko Milić (1860-1864), Konstantin Gojković (1864-1865), Simeon Stepanac (1865-1875), Georgije Vitomirović (1876-1877), Georgije Janković (1878-1884), Nikolaj Rakić (1885-1892), Miloš Milić (1892-1900), Dimitrije Gajić (1900-1903), Georgije Janković (1902-), Jovan Bešlić (1903-1906), Zlatoje Popović (1906-1912), Kornelije Margaritović (1913-1325), Svetozar Lastić (1925-1928), Konstantin Jorgović (1928-1931), Ivan Jakšić (1933-1941), Radovan Stepanov (1941-1942), Lazar Bajront (1942-1989), Miroslav Martić (1989-1993), Jovan Božić (1993-1999), Miroslav Martić (1999-2000), Jovan Božić (2001-2002), Predrag Hajduković (2003-2004), Dalibor Milenković (2004-).

IZVOR: Milan Dujmov, Lista sveštenika Srpske pravoslavne eparhije Budimske, Budimpešta, 2013, str. 14-15

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar