Poreklo prezimena, selo Donja Koritnica (Bela Palanka)

Poreklo   stanovništva   sela   Donja   Koritnica,  opština Bela Palanka. SRPSKI   ETNOGRAFSKI   ZBORNIK,  KNJIGA   LXVII, MIHAJLO M. KOSTIĆ, KORITNICA, ANTROPOGEOGRAFSKA   ISPITIVANJA,  BEOGRAD, 1954. Priredio  saradnik  portala  Poreklo  Vojislav  Ananić.

Položaj i tip.

Stariji deo sela leži u podnožju Suve Planine i pruža se pravcem toka Koritničke Reke. Taj je deo na onom mestu gde u Koritničku Reku ulazi dolina periodskog potoka Skokovi. Drumski deo naselja niže se od doline Dubokog Dola. Između starijeg dela oko Koritničke Reke i novijeg oko druma umetnuta je grupa kuća i oni su spojeni. Ležeći na obema dolinskim stranama Koritničke Reke i u njenoj aluvijalnoj ravni, selo ima koritast položaj i po njemu je dobilo ime. Vodom se snabdeva sa vrela Bratiša, izvora i bunara. Glavni izvori su: Maničev Kladenac, Arvačica, Čuka, Zmejanci, Rakita, Majilovac, Beli Kladenac i Konćevac.

Granice seoskog atara povučene su na mestima: Džadžulov Put, Gavran (Raspopovske Livade), Bukova Padina i Vrbica, sa Divljanom. Vrbica je tromeđa: Divljane, D. Koritnice i Oreovca. Od Vrbice, Cerovom Glavom, Janičarskom Padinom i Stranjem ide međa sa Oreovcem. Stranje je tromeđa: D. Koritnice, Oreovca i Šljivovika. Odatle ka Dajći selo se graniči sa Šljivovikom. Dajća je tromeđa: Šljivovika, Donje i Gornje Koritnice. Odatle preko Rakoša, Crnobarskog Rida, Pravog Puta, Golemog Drveta i Zmejanaca vodi međa sa G. Koritnicom. Sa zaplanjskim Krčimirom selo se graniči na Rakošu i Velikom Konjskom. Topografska imena za obradive površine su: Zmejanci, Zlo Čudo, Orašje, Luka, Ravna Šuma. Najslabije zemljište je na Šušljaku. Utrina obuhvata: Babu, Dub, Lom, Kovačeve Buke, Trešten Vrh, Orej, Čušćinske Livade, Đurđin Vrtop, Boćinu Padinu, Vracu i Goli Del.

U celini selo je skupno i ima povezane krajeve. Deo pod Suvom Planinom po tipu se razlikuje od drumskog dela. U njemu su oko kuća okućnice sa šljivarima; zbog toga je razređen. Oko druma kuće su navrstane na obema stranama i ušorene. Slobodan prostor u uskoj aluvijalnoj ravni ispunjuje se urastanjem novih kuća, što selu daje pravilan longitudinalni oblik. Po krajevima razlikuju se: Cajinska i Savinska Mala, Sred-selo i Mala Preko Reku.

Poreklo stanovništva

Rodovi nepoznatog porekla su:

– Gžinci (Petkovići; 3 k., sv. Petka). Ima ih otseljenih u Novom Selu.

– Bačovci (Živkovići; 2 k., sv. Arhanđeo). Ima ih otseljenih u Smederevskoj Palanci i G. Koritnici.

– Dančulovci (Stojanovići, Zdravkovići; 3 k., sv. Đorđe). Privodnjak je Danilo Zdravković iz Šljivovika. Ima ih otseljenih u Divljani, Beloj Palanci i Banatu.

Doseljenici su:

– Spasinci (Rančići; 4 k., sv. Nikola), iz Klisure. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci.

– Džurinci (Matejići; 3 k., sv. Nikola): iz Klisure. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci.

– Tarlinci (Mitići, Živkovići, Nešići, Tošići; 4 k., sv. Nikola): iz Klisure. Privodnjak je Mihajlo Mitić iz Vaklinovaca. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci i Beotradu.

– Savinci i Ćićenci (Ćirići, Lilići, Đorđevići, Jocići, Krstići) 27 k., sv. Nikola: iz Klisure. Ćirića ima otseljenih u Beloj Palanci.

– Baltijašovci i Vaklinovci (Živkovići, Mitići; Mitići, Jovanovići, Ranđelovići, Đurići) 19 k., sv. Luka: iz Zelenog Grada u Znepolju.

– Doksinci (Petrovići, Ćirići; 3 k., sv. Luka): iz Zelenog Grada. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci.

– Cajinci (Živkovići, Jocići, Mišići, Veselinovići; 16 k., sv. Luka): iz Zelenog Grada. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci i Velikoj Plani.

– Neinci (Živkovići, Filipovići; 2 k., sv. Arhanđeo): iz sela Degiona u Znepolju.

– Stanićinci (Mladenovići, Lilići; 6 k-, sv. Petka); sa izumrlim Purincima zajedno se doselili sa Kosova. Purinaca (sv. Nikola) ima otseljenih u Bežištu, Kremenici i u Rumuniji.

– Grnčarevci (Stefanovići; 3 k., sv. Đorđe): iz Kosovskog Grnčara.

– Čućinci (Tošići, Pavlovići, Nikolići; 7 k., sv. Nikola): iz Kosmovca. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci.

– Krstinci (Krstići, Živkovići; 6 k., sv. Luka). Živa Živković od Raspopovaca iz Divljane naselio se na ženino imanje kao privodnjak i primio slavu.

– Coćinci (Tošići, Mladenovići; 4 k., sv. Petka): iz Moklišta.

– Džadžulovci (Veljkovići; 7 k., sv. Đorđe) iz Kozje. Ima ih otseljenih u Beloj Palanci.

– Grđinci (Ćirići; 1 k., sv. Petka): iz Kosmovca.

– Boškovići (1 k., Đurđevdan prislužba sv. Vasilije).

– Ramča Ciganin — kovač doselio se za vreme Turaka.

Seoska preslava sv. Jeremija. Selo ima dva groblja. U jednom koje se zove „Vojničko groblje“, sahranjuju se: Savinci, Coćinci i Tarlinci.

IZVOR :  SRPSKI  ETNOGRAFSKI  ZBORNIK, KNJIGA  LXVII, MIHAJLO M. KOSTIĆ, KORITNICA, ANTROPOGEOGRAFSKA ISPITIVANJA,  BEOGRAD,  1954.  Odabrao   i  priredio  saradnik portala   Poreklo  Vojislav  Ananić