Poreklo prezimena, selo Gornje Varage (Zubin Potok)

13. decembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Gornje Varage, opština Zubin Potok. Prema istraživanju dr Milisava Lutovca, Ibarski Kolašin, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić.

Gornje-Varage

 

Selo je na desnoj strani Varaškog Potoka, na zaravni ispod Kočan-Brda, koje ga odvaja od Klečka i Banja. Reljef je uticao na lokalizaciju naselja. Gornji deo dolinske strane je ravniji i zemljom bogatiji. Tu je u neposrednoj blizini i šuma za ispust stoke. S druge strane se koristi potok ispod sela za pojila i vodenice, koje melju samo kišovitih godina. Vodu za piće dobijaju iz bunara i sa izvora kod Vrbe. Krajevi u seoskom ataru su: Lice, Gunjače, Brdo, Iginovce, Jagnjilo, Rutova Njiva, Vranica, Solijevce, Ivan-Brdo (šume).

Kuće u ovom selu poređane su u grupama duž jedne doline. Varage su, kao što je napred pomenuto, starije naselje; ime mu potiče od bratstva istog imena koje je nekada ovde živelo. To staro stanovništvo je ostavilo dva groblja i crkvicu. Ona su na jednoj šumovitoj glavici, gde je i današnje groblje. Ustvari to su tri groblja: najstarije u podnožju glavice, mlađe na samom vrhu i novo na istom mestu. Grobovi najstarijeg groblja su pokriveni kamenim blokovima, od kojih su neki i lepo obrađeni; na njima je izvajan krst i mrtvačka glava; u drugom, bez svake sumnje nešto mlađem groblju, ima nadgrobnih spomenika od radočelskog mramora na kojima su krugovi i elipsama pretstavljene ljudske figure. Na istom mestu je i sadašnje groblje. U sredini groblja je razvalina crkvice na kojoj se vide lepo u kamenu izvajani dovratnici i stubovi. Crkva je ostatak ranijeg stanovništva, verovatno negdašnjih Varaga.

U Varagama žive Jovanovići, Tanaskovići, Jeftovići i Vasiljevići, ustvari jedno bratstvo koje potiče od tri brata (9 k., Đurđevdan). Ranije su slavili Đurđic, pa „zbog krvi“ promenili slavu. Kažu da su daljom starinom iz Drobnjaka. Pre nego što su se ovde naselili, pre 150 godina, bili su u Kosovu, pa su otuda zbog krvi pobegli u Kolašin; prvo su se naselili u susedno selo Kopiloviće, a otuda došli ovamo. Imaju iseljene rođake u Jastrepcu.

IZVOR: SANU, Srpski etnografski zbornik, knjiga, LXVII, D-r Milosav Lutovac, IBARSKI KOLAŠIN, antropogeografska ispitivanja, Beograd, 1954. Odabrao i priredio saradnik portala Poreklo Vojislav Ananić

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.