Poreklo prezimena, selo Vrbovac (Sokobanja)

12. decembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Vrbovac, opština Sokobanja, Zaječarski okrug. Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Položaj sela.

Vrbovac se nalazi na zapadnom obodu banjskog basena u produženju Trubarevca. Leži na jezerskoj terasi visine 520 metara, ali se penje i uz odsek ove terase, tako da su gornje kuće, kao Jerci i mala Kalavat, na visini od 600 metara.

Vode.

Vodu i selu koriste sa izvora i česmi. Najvažnije su dve česme u selu, kod sudnice i u Selištu. U selu ima isto tako i bunara.

Klima.

Košava i severni vetar nisu u ovom selu tako jaki, nešto je od njih je jači zapadni vetar. Kišu im donosi košava od Rtnja. I kroz ovo selo prolazi pomenuti „Jerski Put“, koji ga vezuje sa Trubarevce i drumom na južnoj strani i nizom drugih sela na severnoj strani.

Tip sela.

Selo Vrbovac nije potpuno zbijenog tipa. Oko kuća su voćnjaci i bašte. Na sredini sela, pored puta, gde je sudnica, škola i mehana, kuće su nešto zbijenije. Ukoliko se ide prema ivici sela a naročito uz odsek, kuće su sve više razređene i izdvojene u pojedine grupe. Tako se obrazovalo nekoliko mala. Kalavat je najudaljeniji i nalazi se na severnoj strani, između Vrbovca i Rujevice. Raskrsje je mala na odseku i u njoj su kuće Pašalića (Jerci). Osim toga u selu su još i Marjanovska Mala, Ledina (u sredini sela), Marićevićska Mala i Selište.

Privredne prilike – zanimanje stanovništva.

Meštani se bave zemljoradnjom i stočarstvom. Njive su im poglavito ispod sela, oko Kaninog Potoka. Ima malo njiva na Mratinjskoj Strani, poviše sela. Njive oko Kaninog Potoka su najplodnije. Dve najveće familije imaju grupisana imanja: Pašalići na severnoj a Marićevci na južnoj strani sela. Pojata ima dvojakih, na utrinama i u („sinorima“) njivama. Nema svaka kuća pojatu. Pojate na utrini, letnje, nalaze se iznad sela u Rožanjskoj Kosi, Jastrebarskom, Goveđem Vrhu i u Sokolovici. Na ovim su mestima su i seoske šume, koje su hrastovog i bukovog drveta.

Ime selu.

Priča se da je selo dobilo ime po jednoj vrbi koja je bila na mestu gde je danas sredina sela.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Selo se pomeralo. Najpre je bilo u Selini (u dolini Mratinjske Reke), pa u Selištu da bi se na kraju selo premestilo na današnje mesto.
Selo je raslo množenjem i doseljavanjem.

U Vrbovcu su ove porodice:

-Pašalići (“Jerci”), Sv.Đorđe. Zovu ih Pašalići što je neki njihov praded nosio šal kao paša i zbog toga ga nazvali „Pašalija“. Zovu ih i „Jerci“, kažu zbog toga, što je deda Živko bežao u Šumadiju pa kada se vratio on je nosio fes kao „Jera“. Ne znaju za svoje poreklo, ali se umnogome razlikuju od ostalih familija. To su mahom visoki ljudi, dugog lica, veoma razboriti, gostoljubivi, uporni i vole slobodu. Za vreme bugarske okupacije starac Maksim od Pašalića dizao je prilikom Topličke Bune svoje meštane protiv Bugara, nagovarajući ih da se pridruže ustanicima. Zbog toga su od Bugara i on i selo, dosta prepatili. Po tim osobinama oni se znatno razlikuju od ostalog starinačkog stanovništva i verovatno da će biti da su doseljeni iz dinarskih oblasti. To još više nagoveštava i njihov nadimak „Jerci“. Staro im jhe kumstvo u Smilovcu – Ražanj.
-Marjanovci, Sv. Đorđe. Ne znaju odakle su doseljeni. Imali su staro kumstvo „negde u Moravu“, pa se ta familija zatrla pa su uzeli nove kumove.
-Gošići, Sv. Đorđe, su nepoznatog porekla. Imaju staro kumstvo u Pardiku – Ražanj.
-Rogići, Sv.Đorđe, su nepoznatog porekla. Kumuju im od starine Gokići iz Rujevice, koji su doseljeni iz Paskovče – Ražanj. Nazvani su Rogići, jer su kaže „metali-stavljali pare u rog“.
-Marići, Nikoljdan, su nepoznatog porekla. Kumuje im od starine familija Gojkovci iz Lukova. Ova je familija, kažu, ostala mala, jer ih je „’bila čuma“.
-Šapci, Nikoljdan, su doseljeni iz Mužinca, ne znaju od koje familije. Imaju familiju u Vitoševcu i Udovičiće u Đunisu. Dobili su ime Šapci što je njihovog pradeda gazila – „šapala“ – mečka.
-Cvetkovići, Nikoljdan, su jedna familija sa Šapcima. Kumstvo im je u Lukovcu od familje Nešića.
-Šapići („Glivarci“), Nikoljdan, su doseljeni iz Pojata – Ražanj, gde još imaju familiju. Jedan deo od ove porodice se odselio u Vitoševac.
-Mančići, Nikoljdan. Deda Manču je doveo „na imanje“ Živko „Jera“ iz Blendije.
-Nikolčići, Nikoljdan. Deda Nikolču je doveo iz Čitluka deda Marjan (od koga su Majanovci). U Čitluku im je još i danas kumstvo.
-Savići, Lučindan, su doseljeni iz Bračina – Ražanj. Imaju familiju u Mozgovu, Aleksinački srez.
-Markovci, Nikoljdan, su doseljeni iz Davidovca – Svrljig.
-Vaganarci, Sv.Ćirik, su doseljeni iz Pojata – Ražanj. Zovu ih Vaganarci, pričaju, zbog toga, što je njihov ded hteo da zauzme na silu imanje na mestu koje se zove Vaganar,pa su i njega prozvali „Vaganar“.
-Bežanci, Nikoljdan, su doseljeni iz Krupca – Golak.
-Cvetkovići, Aranđelovdan, su doseljeni iz Ćustendil-Banje u Bugarskoj. Po zanimanju su dunđeri.
-Ilići, Ilindan, su doseljeni iz Šumadije. Zovu ih „Drobnjaci“, što je znak da su poreklom od Drobnjaka.
-Minići, Nikoljdan. Predak je doveden „na ženu“ iz Jošanice od familije Petrovića.
-Askovići, Sv. Đorđe, su Cigani-Romi, kovači po zanimanju.

Zavetina Četvrtak po Duhovima.

IZVOR: Prema knjizi Petra Jovanovića „Banja“. Priredio saradnika Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.