Poreklo prezimena, sela Vitkovo i Venčac (Aleksandrovac)

16. oktobar 2015.

komentara: 1

Poreklo stanovništva sela Vitkovo i Venčac, opština Aleksandrovac, Rasinski okrug. Prema knjizi Milisava Lutovca „Župa Aleksandrovačka“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Položaj sela.

Atar ovog seoskog naselja zauzima središnji deo Župe, gde se spajaju i ukrštaju putevi zbog čega su u prošlosti nameravali da ovde osnuju upravno-privredno središte. Kraće vreme je tu bilo središte kopaoničke kapetanije i sreza, dok nije zasnovan Aleksandrovac.

Zemlje.

Vitkovu pripada i naselje Venčac, na suprotnoj strani dolinske ravni. Seoski atar Vitkova, zajedno sa Venčacem, zahvata prostrane plodne površine pod njivama, livadama i vinogradima.. Glavni seoski potesi su Gornje i Donje Polje, Donji Ključ (mahom pod kukuruzom), Gložane, Varine i Vranje Brdo (vinogradi) i Brdo.

Starine u selu.

Skulptura "Venus de Zupa" iz Vinčanskog perioda pronaćena na Vitkovačkom polju (http://www.muzejzupe.org.rs/Postavke.htm)
Skulptura “Venus de Zupa” iz Vinčanskog perioda pronaćena na Vitkovačkom polju (muzejzupe.org.rs)

Na ovom prostoru, u Polju, bilo je neko staro naselje koje arheolozi vezuju za vinčansku kulturu. Osim toga, u Ambarištu su ostaci crkvice.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Današnje Vitkovo nije zasnovano na sadašnjem mestu, već na brežuljkastoj zaravni iznad rečne doline. U novije vreme naselje se spušta prema putevima, na obodu polja.
Preci današnjeg stanovništva Vitkova doseljavani su počevši od kraja 18. veka:
-Đorđevići, Stevanjadan. Predak se doselio iz Morače – Crna Gora. Najpre se naselio u Velju Glavu. Odatle se selio u Moravu a zatim se vratio u „krasnu“ Valju Glavu. Iz Velje Glave spustio se u Vitkovo, gde je podigao kolibu, u mestu Dub, koje danas nazivaju „stara kuća“, i odatle se pomerio u brdo, gde se kasnije razvilo selo. Đorđev brat Rakić ostao je u Veljoj Glavi, od koga su tamošnji Rakićevići.
-Savkovići, Tomindan. Naseljena je zadružna kuća iz Kopanika – selo Rokca, u kojoj je bilo „17 čiviluka za 17 pušaka“. Zatrla ih neka boleština, posle koje su ostali Sima i Milić, veoma ugledan čovek.
-Ćosići, Aranđelovdan. Predak se doselio iz Ržanice – Župa a daljim poreklom su iz Crne Gore. Iz Ržanice, gde i danas žive njihovi rođaci, u Vitkovo je došao Nikola pre pet kolena: Srećko (53 godine), Jeftimije, Novica i Nikola.
-Raškovići. Predak Jeftimije se doselio pre 170 godina iz okoline Raške. Ne kaže se koju slavu slave.
-Radičevići, Jovanjdan, su iz Stanišinaca. Njihov predak Vulka bio je „strah i trepet“, jer je bio uticajan kod kneza Miloša i kao takav zauzeo pola Vitkova.
-Čevrljakovići-Čevrljaci, Jovanjdan. Njihov predak je živeo pre Prvog srpskog ustanka u susednom selu Bobotama, pa se zbog svađe sa rođacima preselio u Moravu. Otuda je došao u Vitkovo, gde mu je Turčin, kao dobrom radniku, poklonio imanje. Njihovi rođaci su Čavrljakovići u Bobotama.

Zaselak Venčac.

Ovaj zaselak Vitkova, danas samostalno selo, odvojen je poljem i rekom od glavnog dela Vitkova. Čini skoro zasebnu celinu. Pre 150 godina u Venčacu su bile samo tri-četiri kuće (Pribačka, Kneževića i Todorovića), a danas je to naselje od približno 60 domova.

Poreklo porodica.

-Pribakovići, Tomindan. Predak se doselio iz Jelakca ili Rokca na Kopaoniku. Jedan brat otišao u Velja Glavu a drugi (Stevan) u Venčac, odnosno Vitkovo. Stevan se najpre naselio u Polju a docnije pomerio ka Brdu.
-Kneževići, Sv. Vrači. Predak sišao pre 150 godina iz Jelakca na Kopaoniku u Venčac i zauzeo 9 hektara utrine.
-Mitrovići, Mitrovddan i Jeremijevan i;
-Todorovići su isti rod sa Mitrovićima. Njihov predak Gmitar poreklom je „od Sjenice“; živeo je najpre u Osrecima, odakle je sišao u Venčac. Imao je dva sina, Todora i Jovana. Od Todora su Todorovići a od Jovana – Mitrovići, po deda Gmitru.
-Bekrijići. Ded došao iz planine Budilovine ili Jelakca kod jednog Pribakovića, koji mu je prepisao svoje imanje. Ne kaže se koju slavu slave, verovatno Tomindan, po Pribakovićima.
-Atanackovići, zvani Građani, doseljeni su iz Grada, u Rasini. Njihov ded Cvetko bio je posinak jednog Todorovića, čije je imanje nasledio. Pretpostavlja se i slave, Mitrovdan i (ili) Jeremijevdan.
-Davidovići, Aranđelovdan. Njihov predak David došao je iz Krive Reke na Kopaoniku i naselio se na seoskoj utrini. Ne kaže se koju slavu slave.
-Ivkovići. Predak došao pre 140 godina iz Pleša i kupio zemlju od nekog Brnje. Ne kaže se koju slavu slave.

IZVOR: Prema knjizi Milisava Lutovca „Župa Aleksandrovačka“. Priredio saradnik Porekla Milodan

Komentari (1)

Odgovorite

Jedan komentar

  1. Tragam

    Poštovani, najlepše Vas molim za objašnjenje dela rečenice “Odatle se selio u Moravu…”.Šta znači u Moravu? Preci moje majke su se u Štitaru-Šabac, izjašnjavali da su se doselili od Morave ,iako znamo da su po poreklu iz Stare Hercegovine. To “od Morave” javlja se kod mnogih doseljenih u Mačvu. Da li je staro ime nekog sela ili tačno određenog kraja? Pojam “Morava ” je preširok, pa molim za tumačenje i pomoć.