Poreklo prezimena, selo Grabovica (Kladovo)

28. septembar 2015.

komentara: 0

Poreklo stanovništva sela Grabovica, opština Kladovo – Borski okrug. Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Crkva Sv. Nikole u Grabovici
Crkva Sv. Nikole u Grabovici

Položaj sela.

Ovo je najjužnije ključko selo, između krajinske Reke i Brze Palanke, Dunava, ključkih sela Ljubičevca, Velesnice, Velike Kamenice i površi Miroča. Istočni deo atara je u ravnici (dunavska šljunkovita terasa) a zapadni je brdovita površ. Kuće su u ravnici, sa obe strane puta Negotin-Kladovo i severno od potoka Mrfaje dok je oko dvadeset kuća rastureno „na salašima“.

Vode.

Meštani koriste vodu iz bunara a u ataru su Češmja i izvori: Breznica, Pimnica i mnogi drugi, bezimeni.

Zemlje i šume.

Najbolja zemlja je u ravnici. Mesta sa njivama, livadama i gajevima imaju nazive: Živica, Biljevina, Papratište (Ferige), Dunav (Dunjere), Konopljište (Kenepište), Livađe (Livez),Jasenjar (Frasinište), Kameniti Potok (Ogašu Pjetra), Breznica, Široka Dolina (Valja Laćeš), Pivnice (Pimnice), Pivnička Dolina (Valja Pimnica), Grbova Čora, Černiš, Troica, Grobar, Potočica, Vrelo, Poljana (Poene), Pripar, Ibabara, Mrtvaja (Mrfaja), Jonina Čuka i Klome. Državne šume su na mestima: Mičariz, Prečic, Čomin Krak, Korita, MečkinKrak (Krakua Ursulu), Ponor, Dobra Voda, Vrteč i Grabovica.

Tip sela.

Selo je zbijenog tipa. Kuće su međusobno udaljene od 15 do 40 metara. Put Negotin-Kladovo prolazi sredinom sela i od njega vode bočno sokaci, koji graniče krajeve sela. Na desnoj strani puta je kraj Srbija i mahale: Kiserešti, Tucešti, Vidoješti, Gaješti, Ivanešti, Dobešti i Jovanešti. Na levoj strani su mahale: Pređešti, Geranešti, Martinešti, Dragićešti, Stojikešti i Marinikešti. Kuće „na salašima“ su razmaknute od 100 do 200 metara.
Današnje Groblje je istočno od sela, na mestu zvanom Polje.
Grabovica je, kažu, uvek bila na sadašnjem mestu.

Starine u selu.

Staro groblje je iz ranije prošlosti a ne zna se kada se u njemu ukopavalo.

Pisani tragovi o selu u prošlosti.

Na austrijskim kartama – Langerova i „Temišvarski Banat“ – naselje je zabeleženo pod imenom Orawowiz, Grabovitz a 1736. godine piše da je u Grabovcu bilo 103 kuće; 1783. godine „Grabowatz“ ima preko 100 vlaških kuća. Selo je 1846. imalo 171 kuću; 1866-240 a 1924. godine 320 kuća.

Postanak sela i poreklo stanovništva.

Predanje o zasnivanju sela nije očuvano. Priča se da ono nikada nije bilo pusto, jer se zbog „turskog zuluma“ većina stanovnika sklanjala u zbegove, u njegov brdski kraj, a neki su bežali preko Dunava, odakle su se povratili čim bi prošla opasnost. Poreklo većine sadašnjih rodova nije dovoljno poznata. Po predanju preci većine stanovnika su međusobno govorili srpski a manje „vlaški“. Docnije, naročito posle povratka izbeglih rodova iz“Vlaške“ krajem 18. veka, stanovništvo je otpočelo govoriti „vlaški“, čemu je doprinelo mešanje sa „povlašćenicima“ i novodoseljenim „vlaškim“ porodicama.

U rodove čiji su stariji preci međusobno govorili samo srpski spadaju ovi rodovi.

-Ivanešti (Ivanovići), Soldati , Đurđic;
-Zgrku, Nikoljdan;
-Vidoješti, Jovanešti, Sv.Petka i:
-Lazaronji, Aranđelovdan.
Svi su bili jednog porekla. Danas se prezivaju po braći, čukundedovima.
-Dabešti, Đurđic, su potomci Krste Dubeska, čije je poreklo bilo iz „Dabije u Turskoj“.
-Tucešti, Keserešti, Balej-i, Tufai i Dina-i, Aranđelovdan, su srpskog porekla i jedan od rodonačelnika je Tuca Kesera.
-Gaješti i Mirođu-i su jedan rod, slave Mitrovdan, su poreklom iz „Srbije“.
-Trujkov-i (Popovići), Sv. Petka.Čukunded, pop, je bio Srbin.
-Mlađin-i, Mitrovdan;
-Popilicešti, Marinkešti i Perčonji, Nikoljdan, su jedan rod.
-Kolicešti (Nikolicešti, Nikolice) i Stojičešti, Lazarevdan, su jedan rod.
-Dragićešti, Sv. Petka.
-Geranešti, Nikoljdan.
-Butar-i (kolar) i Merđen-i, Alimpijevdan, su jedan rod.
-Pređešti, Đurđic.
-Žukulješti, Mitrovdan.
-Jovicešti i Grkljan-i, Jovanjdan, su jedan rod.
-Predići (Kukulješti), Sv. Petka.
-Turlika i Tujkešti, Sv. Petka i Mitrovdan, su jedan rod.
-Milutinovići, Sv. Petka.
-Gušiku, Aranđelovdan.
-Lazaronji, Sv. Petka.
Pujići, Đurđic.
Mlađinova majka je bila Srpinja a ded Prvuul je bio vojnik Hajduk Veljkov. Pradedovi Popilicešta, Stojkonja i nekih drugih rodova su „bežali u Vlašku“.

U rodove čiji su stariji preci međusobno govorili „vlaški“ dolaze:

-Lupesko, Mitrovdan.
-Snđešti, Aranđelovdan.
-Tufiši, Sv. Petka.
-Konci (Džodžika), Nikoljdan.
-Dilešti, Aranđelovdan.
-Njenje, Mitrovdan.
-Firu, Sv. Petka.
-Žurjaka, Sv. Petka i:
-Natalešti, Sv. Petka.

Nepoznato je kojim su jezikom govorili stariji preci ovih rodova:

-Martinešti, Mitrovdan.
-Doru, Aranđelovdan.
-Mateji, Sv.Petka.
-Virjani, Mitrovdan.
-Goge, Aranđelovdan.
-Jenče, Sv. Petka.
-Jonaškonji, Jovanjdan.
-Šćopulešti, Aranđelovdan.
-Purce, Nikoljdan.
-Paul, Jovanjdan i;
-Dujkešti, Sv. Petka.

Posle ovih rodova, a do kraja 19. veka, doselili su se:

-Budimiri, Đurđic, su iz požarevačkog kraja.
-Carani i Ciga, Nikoljdan, su jedan rod, doseljeni iz „Vlaške“.
-Avramešti, Sv. Petka, su iz Golubinja u Poreču.
-Brložani, Nikoljdan, ded je došao iz „Brloge“ – Milutinovca – a poreklom je iz Krivine u Rumuniji.
-Tomešti, Nikoljdan, su iz Bugarske.
-Markonji, Nikoljdan, su od Pasarinešta u Malajnici a poreklom su iz „Arđala“ – Erdelja.
-Ungurjani, Alimpijevdan, su „Ungurjani“.
-Bufan-i, Aranđelovdan, su iz Banata.
-Milorad-i, Sv.Petka. Otac se doselio iz požarevačkog kraja.
-Jakovljevići, Đurđic, su iz Negotina.
-Arsenije, Đurđic, je iz požarevačkog kraja.
-Barjaktarovići, Nikoljdan, su iz Brze Palanke a poreklom iz „Vlaške“.
-Balačiki, Aranđelovdan, su iz „Vlaške“.
-Rojbu-i, Nikoljdan;
-Božin-i, Đurđic i;
-Piča-i, Nikoljdan, su svi iz „Vlaške“.
-Dačići, Nikoljdan, su sa Kosova a ovamo su došli iz Štubika.
-Džanovljani (Tanasijevići), Sv. Petka su iz „Džanjeva“ – Dušanovca.
Seoka zavetina je Spasovdan a seoska preslava je Đurđevdan. Crkva slavi Nikoljdan.

IZVOR: Prema knjizi Koste Jovanovića „Negotinska Krajina i Ključ“. Priredio saradnik Porekla Milodan.

Komentari (0)

Odgovorite

Trenutno nema komentara. Budite prvi i ostavite komentar.