PRIREDIO: Saradnik portala Poreklo Branko Todorović
Bolman (mađ. Bolmány) je smešten u zapadnom delu baranjskog trougla. Mesto se prvi put pominje u 14. veku pod nazivom Obulma. U 15. veku mesto je u vlasništvu Petra od Abolme i pominje se kao Abolma. Naziv Bolman mesto dobija tokom turske vladavine, kad ga naseljavaju Srbi.
Naselje je prvobitno bilo smešteno bliže reci Dravi, a time i potpuno okruženo močvarama i barama. Prvi popis stanovništva, koji posedujemo, potiče iz 1695. godine. Za vreme Rakocijeve bune stanovništvo odlazi u Slavoniju i Srem, a vraćaju se nakon završetka bune. Godine 1711. iz Slavonije se doseljava 21 porodica Srba, ok kojih 12 ostaje u Bolmanu.
Iz nepouzdanih izvora smatra se da je parohija nastala negde oko 1730. godine.
Parohijski hram je posvećen Sv. apostolima Petru i Pavlu, a osvetio ga je episkop budimski Sofronije Kirilović 1777. godine. Raniji podaci kažu da je na istom mestu bila crkva od pletera. U 19. veku je, u više navrata, obnavljan da bi u Drugom svetskom ratu bio srušen, kad je izgoreo i skupoceni barokni ikonostas, sa celokupnim inventarom i arhivom. Šezdesetih godina je obnovljen. U ratnim zbivanjima hram je ponovo stradao 2. 1. 1992. godine, a obnovljen je 1993. godine, spolja i iznutra. Hram je u samom centru sela i građen je u kasnobaroknom stilu. Hram je visok 8,5 m, a torak oko 14 m, na kome su tri zvona.
Letopis se vodi od 1930. godine. Parohiuja poseduje matične knjige rođenih i krštenih, umrlih i venčanih od 1777, a knjigu predbračno ispitanih od 1999. godine.
Broj domova i vernika po naseljima: Bolman 86 domova sa 205 duša, Novi Bolman 23 doma i 65 duša, Petlovac nema, Majške Međe 8 domova i 32 duše, Novi Bezdan nema, Baranjsko Petrovo Selo 2 doma sa 4 duše, Novo Nevesinje 12 domova 25 duša. Ukupno 127 domaćinstava sa 331 dušom.
Po državnoj statistici iz 2001. godine, na teritoriji parohije živi 540 Srba, računajući i Rome, dok Srpskoj pravoslavnoj crkvi pripada 331 vernik. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Bolmanu živi 450 stanovnika u 169 domaćinstava. Godine 1924. Bolman je imao 1223 srpska žitelja i bio je parohija IV klase.
Bolman je u istoriji ostao zapamćen po Bolmanskoj bici koja se vodila od 6. do 21. marta 1945. godine, između jedinica Jugoslovenske armije, Crvene armije i Bugarske armije, s jedne strane, i Nemačkog Vermahta s druge strane, a pobedu su odnele jedinice Jugoslovenske armije i Crvene armije.
IZVOR: Dušan Kolundžić, Prvi šematizam Eparhije osečkopoljske i baranjske, Beograd, 2009, str. 85-87
30. avgust 2015. u 22:19
Boro
Bolman je u istoriji ostao zapamćen po Bolmanskoj bici koja se vodila od 6. do 21. marta 1941. godine, između jedinica Jugoslovenske armije, Crvene armije i Bugarske armije, s jedne strane……………
Molim Vas da ovdje ispravite grešku i to umjesto 1941. unesite 1945. godine.
Hvala i srdačan pozdrav
Boro Vein
30. avgust 2015. u 23:17
Branko Todorović
Provukla se greška, ali evo sad je ispravljeno.
Hvala što ste skrenuli pažnju.
21. avgust 2017. u 12:19
Novaković
U selu Šarok je bilo Novakovića. Optanti, kasnije su se doselili u Karanac. Imam vise detalja.
25. septembar 2017. u 19:48
Novakovic
Jako bih voleo kada biste podeliti te detalje sa mnom! Hvala.
8. jun 2018. u 14:59
Vojislav Ananić
Bolman, Jagodnjak
Bolman se nalazi u općini Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji na 90 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 28,04 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Bolmanu živi 525 stanovnika. Stanovništvo je pretežito srpsko (61%), te romsko (22%) i hrvatsko (15%). Okolna naselja: Novi Bolman, Majške Međe, Petlovac, Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo, Sudaraž, Zeleno Polje, Jagodnjak, Širine i Nard.
Najčešća prezimena
Danas Nekoć
1. Mrđa – Petrović
2. Petrović – Jovanović
3. Janković – Đurđević
4. Sukić – Todorović
5. Kovačević – Kostić
6. Popović – Mihajlović
7. Dorić – Stojanović
8. Bijelić – Jeličić
9. Jeličić – Balog
10. Đukić – Gligorić
11. Nedić – Janković
12. Stojanović – Bijelić
13. Desančić – Mišković
14. Kaldaraš – Mrđa
15. Mihajlović – Bugarinović
16. Mišković – Kovačević
17. Dobrokes – Nedić
18. Kuveždanin – Maksimović
19. Kuzmanović – Nikolić
20. Lačanin – Balinović
8. jun 2018. u 15:03
Vojislav Ananić
Novi Bolman, Jagodnjak
Novi Bolman se nalazi u općini Jagodnjak, u Osječko-baranjskoj županiji na 90 metara nadmorske visine i prostire se na površini od 25,63 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Novom Bolmanu žive 122 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom srpsko (76%), te hrvatsko (13%) i romsko (6%). Okolna naselja: Bolman, Petlovac, Majške Međe, Sudaraž, Jagodnjak, Širine, Zeleno Polje, Novi Bezdan, Baranjsko Petrovo Selo i Luč.
Najčešća prezimena
Danas Nekoć
1. Lončar – Pereković
2. Vidović – Stojanović
3. Radojčić
4. Kostić
5. Lukačević
6. Martinović
7. Pavlečić
8. Smiljić
9. Stojanović
10. Takaro
14. jun 2018. u 08:36
Vojislav Ananić
Novi Bezdan (Ujbezdan) – selo južno-jugozapadno od Baranjskog Petrovog Sela
Naselje je utemeljeno 1864., kada se ovdje naselila skupina najamnih radnika iz Bezdana u Vojvodini. Stoga su imenu svoga nekadašnjeg sela dodali predmetak Uj-Novi.
Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.
14. jun 2018. u 08:48
Vojislav Ananić
Novi Bolman (Ujbolmany) – selo istočno od Bolmana. Etimogogija je vrlo transparentna – radi se o novome dijelu mjesta Bolmana. Za ostalo, v. tamo.
Novi Čeminac (Ujlaskafalu) – selo jugozapadno od Čeminca Novi dio mjesta Čeminca. Za etimologiju v. tamo.
Novo Nevesinje (Botond) – selo jugozapadno od Baranjskog Petrovog Sela Mađarsko ime dolazi od staroga mađarskog osobnog imena. Hrvatsko ime prema nazivu obližnje livade koja se zvala Nevesinje, a to je ime prema istoimenoj biljci.
Petlovac (Baranyaszentistvan) – mjesto zapadno-jugozapadno od Belog Manastira. Mađarsko je ime patrocinij. Hrvatsko ime se obično povezuje s apelativom ‘pijetao’, iako je zabilježeno i da se radi o složenici pet + lovac. Osobno mi to izgleda kao pučka etimologija.
Podolje (Nagybodolya) – selo jugozapadno od Gajića
Toponim Bodolya nastao je od osobnog imena. Osobno je ime vjerojatno slavenskog porijekla, usp. hrvatski Budilo. Radi razlikovanja, dodan je predmetak Nagy- ‘velik’. Hrvatski oblik imena nastao je pučkom etimologijom od mađarskoga. Prema drugoj etimologiji, smjer je posuđivanja obratan, tj. Bo dolya bi bilo izvedeno od slavenskoga Podolje, s ozvučivanjem početka riječi. Tomu u prilog ide konfiguracija tla u okolici sela, kao i to da se sjeverno od Pečuha nalazi još jedan toponim istoga imena, na sličnoj konfiguraciji terena.
Izvor: Usporedni pregled hrvatskih i mađarskih baranjskih ojkonima, Krešimir Međeral – Sučević, Zagreb, 2006.